Vesna Perić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vesna Perić
Datum rođenja1972.
Mesto rođenjaBeogradSR Srbija, SFR Jugoslavija

Vesna Perić (Beograd, 1972) srpski je dramaturg, scenaristkinja, filmska kritičarka, teoretičarka i prozna spisateljica.[1] Urednica je Dramskog programa Radio Beograda.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje

Osnovnu školu i gimnaziju završila u Beogradu, kao i nižu Muzičku školu „Mokranjac“ (odsek violina). Studirala Građevinski fakultet u Beogradu. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 2003. godine na Katedri za dramaturgiju.

Radom Memorija i filmska romantična komedija: dekonstrukcija narativne temporalnosti magistrirala je na FDU na Grupi za studije filma i medija 2009. godine,[2] a doktorirala 2016. tezom Teorija narativnih konstrukcija u postjugoslovenskom filmu od 1994. do 2008. godine (mentor dr prof. Nevena Daković).[3]

Karijera

Od 2002. radi kao filmska kritičarka i novinarka na Drugom programu Radio Beograda, gde je od 2010. na poziciji odgovorne urednice Redakcije Dramskog programa. Autorka je 11 radio drama emitovanih na Radio Beogradu. Autorka je dramskog teksta „Šta je ona kriva nije ništa ona kriva“ nagrađenog na Hartefakt konkursu za najbolju angažovanu dramu 2012. (praizvedba 2015. u Bitef teatru u režiji Anđelke Nikolić).[4]

Kratke priče objavljene su joj u antologijama Zemaljski darovi („Sve o mojoj baki“) i Putnik sa dalekog neba („Boja priviđenja“) posvećenim Ivi Andriću i Milošu Crnjanskom (Laguna 2012. i 2013), kao i u Pričama o Savamali („Slast biti sam“, Arhipelag 2013), u časopisima ProFemina, Beogradski književni časopis i Povelja, kao i na portalu „Art anima“. Priče su joj objavljene na engleskom – časopis Hourglass („Besa“ ) i publikacija Best European Fiction 2019 („What has she done“), Dalkey Press, kao i na nemačkom jeziku – časopisi Keine Delikatessen („Play it again, Cage“) i perspektive („Wir sind hier auf diese Erde“).

Kao aktivan filmski kritičar, filmske prikaze i eseje objavljivala je u kulturnom dodatku lista Politika (2007—2018) a povremeno sarađuje i sa Hronikama Festa. Član je srpskog ogranka FIPRESCI.

Književne i filmske eseje objavljivala u časopisu Ulaznica („Kraj humanizma u antiutopijskoj trilogiji Besnilo, Atlantida i 1999 Borislava Pekića“; „Jungov pojam sinhroniciteta i nelinearna dramaturgija u filmskim ostvarenjima”)

Kao scenaristkinja zastupljena je u angažovanoj stripskoj antologiji „Buđenje“ koja je okupila stripske scenaristkinje i crtačice iz regiona (Dibidus, Beograd, 2018). Scenaristkinja je dečje obrazovne emisije „Filmski grafiti“ (RTS, 2002).

Teorijske radove o filmu objavljuje u Zborniku Fakulteta dramskih umetnosti i časopisima Limes i Kultura. Radila kao slobodni kopirajter.

Objavila je monografiju Trauma i postjugoslovenski film: narativne strategije u izdanju Filmskog centra Srbije.[5]

Radio drame[uredi | uredi izvor]

  • Krokodilu duše moje: A. P. Čehov
  • Čudotvorni prsten
  • Sačuvaj valcer za mene: Skot Ficdžerald
  • Žiće, gigantsko i sladostrastno: P. P. Njegoš
  • Život i dela besmrtnog Čiča Ilije Stanojevića
  • Arhanđeo istorije: Gavrilo Princip
  • Na zemlji smo samo nekoliko zima
  • Crna zvezda: Dejvid Bouvi
  • Petnaest minuta slave: Endi Vorhol
  • Šezdeset osma: Mladost je naša privilegija
  • Apostolka samoće: Isidora Sekulić

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Portreti savremenika: Vesna Perić“, Projekat Rastko
  2. ^ „Izveštaj Komisije za ocenu i odbranu doktorske disertacije” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 24. 01. 2019. g. Pristupljeno 23. 01. 2019. 
  3. ^ Perić Momčilović, Vesna. Teorija narativnih konstrukcija u postjugoslovenskom filmu od 1994. do 2008. godine Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. januar 2019) (doktorska disertacija), Fakultet dramskih umetnosti, Beograd 2016.
  4. ^ O predstavi „Šta je ona kriva, ništa nije kriva“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. januar 2019)
  5. ^ Bajić, Đorđe. Novo izdanje FCS-a: „Trauma i postjugoslovenski film: Narativne strategije“ Vesne Perić, Filmski centar Srbije, 9. novembar 2019.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]