Viktor Koroljkov
| Viktor Anatoljevič Koroljkov | |
|---|---|
| Lični podaci | |
| Puno ime | Viktor Anatoljevič Koroljkov |
| Datum rođenja | 17. oktobar 1958. |
| Mesto rođenja | Habarovsk, SSSR |
| Datum smrti | 2004. (45/46 god.) |
| Mesto smrti | Rusija |
Viktor Anatoljevič Koroljkov (rus. Виктор Анатольевич Корольков; Habarovsk, 17. oktobar 1958 — , 2004) je bio ruski slikar poznat po svojim ilustracijama inspirisanim motivima slovenske religije, mitologije, kulture i radovima velikana ruske književnosti.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Habarovsku (rus. Хабаровск), u vojnoj porodici. Živeo je u Penzi. Završio je Penzansku slikarsku školu (rus. Пензенское художественное училище им. К. А. Савицкого) 1981. godine. Od 1989. godine počinje da pravi prve crteže i skice na temu paganske Rusije. Završio je Harkovski institut primenjene umetnosti (rus. Харьковский художественно-промышленный институт) 1990. godine. Prvi put se bavi Ljermontovim u svom diplomskom radu „Razmišljanja o Ljermontovu“. Tokom 1992. godine učestvuje na regionalnoj izložbi u Voronježu i na sveruskoj izložbi „Umetnici pismenosti“ u Moskvi. Samostalnu putujuću izložbu „Praznik slovenske pismenosti“ u Hersonu održao je 1993. godine. Radovi su mu prvi put objavljeni u međunarodnom albumu slika fantastike „Dela nebeskih žitelja“ (rus. «Деяния небожителей») 1993. godine[1]. Član Saveza slikara Rusije (rus. Союз Художников России) postaje 1996. godine. Godine 1997. je objavljena „Enciklopedija slovenske mitologije“ (rus. „Энциклопедия славянской мифологии“) u kojoj se nalazi preko 60 ilustracija Viktora Koroljkova. U tom periodu umetnik je izradio mnoštvo ilustracija za dela A. S. Puškina M. J. Ljermontova, N. V. Gogolja. Od februara 1999. godine je član Međunarodne federacije umetnika udruženja, a 2000. godine dobija diplomu Međunarodnog konkursa Fonda S. Mihalkova. Poginuo je 2004. godine.
Njegovi radovi su imali za cilj da prenesu publiku u svet slovenskih bogova. Omiljene teme su mu bili Baba Jaga, Koščej Besmrtni (rus. Кощей (Кащей) Бессмертный) , zmajevi i princeze.[2] Naslikao je preko 200 slika koje sačinjavaju više tematskih albuma:
- Dela nebeskih žitelja (rus. «Деяния небожителей»),
- Enciklopedija slovenske mitologije (rus. «Энциклопедия славянской мифологии»),
- Puškinove bajke (rus. «Сказки Пушкина»),
- Enciklopedija ruskog predanja (rus. «Энциклопедия русских преданий»),
- Ruske bajke i legende (rus. «Русские легенды и предания»),
- Vedska Rusija (rus. «Русь ведическая»).
Za ilustracije jubilarnog izdanja Puškinove paganske poeme „Ruslan i Ljudmila“ (rus. «Руслан и Людмила») Koroljkov je 2000. godine dobio Puškinovu nagradu. Slike Viktora Koroljkova izlagane su u Moskvi, Kijevu, Minsku, na Krimu, u Beogradu, Bagdadu. [3]
Stil[uredi | uredi izvor]
Radove u vezi slovenske mitologije je pravio u stilu ruske moderne, sa slovenskim i azijatskim ornamentima i simbolima.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Korolьkov Viktor Anatolьevič, Žizneopisanie (Biografiя)”. Arhivirano iz originala 17. 11. 2011. g. Pristupljeno 19. 01. 2012.
- ^ Viktor Korolьkov „Dohristianskoя Rusь“
- ^ „Viktor Anatolьevič Korolьkov, Perunica”. Arhivirano iz originala 22. 01. 2012. g. Pristupljeno 19. 01. 2012.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Viktor Korolьkov. Slavяnskaя živopisь (jezik: ruski)
