Vladislav Surkov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vladislav Surkov
Vladislav Surkov 2013. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1964-09-21)21. septembar 1964.(59 god.)
Mesto rođenjaSolncevo, SSSR
Državljanstvorusko
NarodnostRus
UniverzitetMoskovski međunarodni univerzitet
Politička karijera
Politička
stranka
Jedinstvena Rusija
Čin
Aktivni državni savetnik Ruske Federacije 1. klase
20. septembar 2013 — 18. februar 2020.
PredsednikVladimir Putin
21. maj 2012 — 8. maj 2013.
PremijerDmitrij Medvedev
27. decembar 2011 — 21. maj 2012.
Prvi zamenik rukovodioca Administracije predsednika Ruske Federacije
15. maj 2008 — 27. decembar 2011.
PremijerDmitrij Medvedev

Potpis

Vladislav Jurjevič Surkov (rus. Владисла́в Ю́рьевич Сурко́в; Solncevo, 21. septembar 1964) je ruski državnik. On je aktivni državni savjetnik Ruske Federacije 1. klase.[1]

Nekadašnji je pomoćnik predsednika Ruske Federacije (2004–2008), pomoćnik predsednika Ruske Federacije za pitanja društveno-ekonomskih odnosa sa članicama Zajednice nezavisnih država - Abhazijom i Južnom Osetijom (2013−2020) i zamenik predsednika Vlade Ruske Federacije i rukovodilac Kancelarije Vlade Ruske Federacije (2012−2013).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Razrešen sa dužnosti pomoćnika predsednika Ruske Federacije 18. februara 2020. godine.[2]

Sankcije[uredi | uredi izvor]

Američka vlada je 17. marta 2014. godine uvela Surkovu sankcije, koje su predviđale zabranu ulaska u SAD i zaplenu njegove imovine na teritoriji Sjedinjenih Država. Smatran je jednim od glavnih visokih ruskih zvaničnika odgovornih za narušavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, u pogledu aneksije Krima. Ovim sankcijama protiv Surkova se pridružila i Kanada. Zatim su mu usledile i sankcije od strane Evropske unije, Australije, Švajcarske i Ukrajine.

Surkov je prokomentarisao ovakve odluke rečima da nema bankarskih računa u SAD, te da sankcije smatra priznanjem za svoje zasluge za Rusiju.

U decembru 2014. godine, Surkov je napustio mesto predsednika Upravnog odbora Instituta za nauku i tehnologiju Skolkovo, uz obrazloženje da ne želi zbog ličnih sankcija da nanese štetu odnosima tog instituta i Masačusetskog tehnološkog instituta.

Maja 2016. godine, uprkos sankcijama EU, Vladimir Surkov je otišao na hodočašće po manastirima na Svetoj Gori u Grčkoj. Ovo je privuklo pažnju zapadnih medija.

Takođe, sankcije nisu omele Surkova da učestvuje na samitu lidera Nordijske četvorke u Berlinu, koji je održan u oktobru 2016. godine i Parizu, decembra 2019. godine.

Nagrade i odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

  • Orden Za zasluge prema Otadžbini III stepena (13. novembar 2003);
  • Orden Aleksandra Nevskog (20. januar 2015) za zasluge u radu Administracije predsednika Ruske Federacije i dugogodišnju besprekornu državnu službu;
  • Orden Časti (2012);
  • Medalja Stolipina II stepena (21. septembar 2011);
  • Orden Za odanu službu (18. maj 2016) za ličnu hrabrost i patriotizam pokazanu u odbrani ustavnih prava i sloboda stanovnika Krima.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ukaz Prezidenta Rossiйskoй Federacii ot 17.01.2000 goda №59 "O prisvoenii kvalifikacionnogo razrяda federalьnыm gosudarstvennыm služaщim Administracii Prezidenta Rossiйskoй Federacii" (na jeziku: ruski). 
  2. ^ „Politika i Rusija: Putin otpustio tajanstvenog savetnika Surkova”. BBC na srpskom jeziku. 19. februar 2020.