Pređi na sadržaj

Vrnograč

Koordinate: 45° 09′ 48″ S; 15° 57′ 13″ I / 45.163225° S; 15.953682° I / 45.163225; 15.953682
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vrnograč
Vrnograč
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
KantonUnsko-sanski kanton
OpštinaVelika Kladuša
Stanovništvo
 — 2013.Pad 762
Geografske karakteristike
Koordinate45° 09′ 48″ S; 15° 57′ 13″ I / 45.163225° S; 15.953682° I / 45.163225; 15.953682
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Vrnograč na karti Bosne i Hercegovine
Vrnograč
Vrnograč
Vrnograč na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj(+387) 037

Vrnograč je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Velika Kladuša, koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 2013. u naselju je živjelo 762 stanovnika.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Džamija je otvorena u novembru 1935.[1]

Drugi svjetski rat

[uredi | uredi izvor]

Na brdu Poljice kod Vrnograča, srez Cazin poubijano je oko 800 Srba iz Vrnograča, Glinice i Bosanske Bojne, Njih su iz zatvora u Vrnograču prebacili kamionima do Poljica, a one koji nisu mogli stati u kamion vezali su za kamion i tako ih vukli. Pre no što su ih strpali u kamione "svukli su ih dogola i povezali". Kad su Srbi dovedeni na Poljice, ustaše su im naredili da za sebe iskopaju jamu, zatim su ih postrojili na ivice jame, i udarajući maljevima po glavi pobili. Tada se spasio seljak iz Bojne Milan Vujasin, jer nije bio potpuno dotučen. On se tu naredne noći izvukao iz jame, došao u selo Glinicu kod kuma Milana Đilasa i ispričao mu šta se dogodilo.[2]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Nacionalnost[3] 1991. 1981. 1971.
Muslimani [a] 1.104 (91,92%) 789 (82,27%) 546 (88,06%)
Srbi 37 (3,08%) 48 (5,00%) 29 (4,67%)
Hrvati 10 (0,83%) 4 (0,41%) 6 (0,97%)
Jugosloveni 30 (2,49%) 111 (11,57%) 21 (3,38%)
ostali i nepoznato 20 (1,66%) 7 (0,73%) 18 (2,90%)
Ukupno 1.201 959 620
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1961. 518
1971. 620
1981. 959
1991. 1.201
2013. 762

Napomena

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Muslimani se danas većinom izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Politika", 10. nov. 1935.
  2. ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine. 1991. str. 254.
  3. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]