Georgije Bakalović
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Georgije Bakalović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1786. |
Mesto rođenja | Sremski Karlovci, Habzburška monarhija |
Datum smrti | 13. april 1843.56/57 god.) ( |
Mesto smrti | Ruma, Austrijsko carstvo |
Georgije Bakalović (Sremski Karlovci, 1786 — Ruma, 13. april 1843) bio je srpski slikar.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Učio je u Sremskim Karlovcima kod slikara Stefana Gavrilovića. Radio je pretežno ikonostase, zidne slike i portrete. Jedan broj ikonostasa radio je u društvu slikara i pozlatara Dimitrija Đurkovića.
Sam je slikao ikonostas i svod crkve u Erdeviku 1817, svod Gornje crkve u Sremskim Karlovcima 1824, svod i 12 prazničnih ikona crkve u Vrdniku 1825, ikonostas u Čereviću 1827, svod i obnovu ikone Uspenjske crkve i obnova ikonostasa Nikolajevske crkve u Irigu 1827, ikonostas i svodove Jovanovske crkve u Novom Sadu 1830, ikonostase manastira Grgetega 1830. (izgoreo 1841) i ikonostas u Pavlovcima 1832.
Sa Đurkoviće je slikao ikonostase u Prhovu 1840—i Starim Banovcima (1840—1841), kivot kneza Lazara u Vrdniku i crkvene zastave u Jaraku, Vognju, Sasama, Surčinu i Mihaljevcima.
Godine 1837. prelazi u Srbiju i slika ikonostase manastira Radovašnice 1839, crkve u Zaječaru i manastira Rače na Drini 1840, crkve u Aleksincu 1841. i crkve u Negotinu 1842.
Naslikao je portrete kneza Miloša, Jevrema Obrenovića, Stefana Stratimirovića, kneza Ive od Semberije. i dr.
Bakalović je bio slikar skromnih mogućnosti, i radovi su mu nejednakog kvaliteta.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Vavedenje, 1816.
-
Prota Mateja Nenadović rad Bakalovića iz 1841.
-
Jevrem Obrenović 1835.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Lazar Trifunović (urednik) „Klasicizam kod Srba I", Beograd (1965). str. 115-116
- Tekst dr Miodraga Kolarića, savetnika, Narodni muzej, Beograd za Enciklopediju Jugoslavije JLZ -Zagreb 1980.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]