Grb Palilule (Beograd)
Palilula (Beograd) | |
---|---|
Verzije | |
Detalji | |
Nosilac | Opština Palilula (Beograd) |
Grb opštine Palilula je simbol beogradske opštine Palilula. Grb je postojan u tri nivoa, kao Osnovni, Srednji i Veliki, i u ovom obliku je u upotrebi od 2006. godine.
Blazon[uredi | uredi izvor]
Gradska opština Palilula koristi grb u tri nivoa, i to kao Osnovni, Srednji i Veliki grb. Statutom gradske opštine, ovaj simbol opštine je definisan na sledeći način[1]:
Osnovni grb[uredi | uredi izvor]
Blazon Osnovnog grba:
„ | Osnovni grb opštine je štit razdeljen i gore rascepljen zlatnom bojom i to:
- u prvom polju na crvenoj podlozi oslikana je zlatna lula, - u drugom polju na plavoj podlozi zlatnom bojom oslikane su konture crkve Svetog Marka ispod kojih se nalaze dve zlatne talasaste linije, - u trećem polju na beloj podlozi zlatnim linijama je oslikan šator sa zlatnim ključem unutar šatora, a ispod toga je zlatnim slovima ispisano: „1830“.
|
” |
Srednji grb[uredi | uredi izvor]
Blazon Srednjeg grba:
„ | Srednji grb opštine istovetan je Osnovnom grbu, ali je štit na Srednjem grbu krunisan zlatnom bedemastom krunom sa tri zupca, a u sredini krune je zlatni lav sa zlatnim mačem.[1][2] | ” |
Veliki grb[uredi | uredi izvor]
Blazon Velikog grba:
„ | Veliki grb opštine istovetan je Srednjem grbu, osim što u polukružnom delu nije ispisano: „Palilula - Beograd“. Sa obe strane Velikog grba opštine nalaze se dva držača, i to:
- sa desne strane grba nalazi se Sveti prvomučenik arhiđakon Stefan odeven u đakonski stihar kafene boje, preko koga je prebačen đakonski orar plave boje, ukrašen žutim krstovima. U desnoj ruci drži i kadionicu; - sa leve strane nalazi se Sveti apostol i jevanđelist Marko odeven u beli hiton preko koga nosi crveni himation. U levoj ruci drži jevanđelje.
- na desnoj strani ispod lika Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana: „Sv. Stefan“, - u sredini, ispod Osnovnog grba opštine: „Palilula“ - na levoj strani ispod lika Svetog apostola i jevanđelista Marka: „Sv. Marko“.[1][3] |
” |
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Upotreba i zaštita grba Palilule je regulisana Statutom opštine[1] i „Odlukom o izgledu i upotrebi simbola gradske opštine Palilula“ koju je donela Skupština opštine 5. juna 2006. godine.[4] Normativni okvir za određivanje tematike opštinskog grba predstavlja Statut Beograda, koji propisuje da se „simboli gradske opštine uređuju statutom gradske opštine, na način i u postupku koji je zakonom utvrđen za jedinice lokalne samouprave“ (reč je o „Zakonu o lokalnoj samoupravi“ Srbije).[5]
Odlukom je predviđena sledeća službena upotreba, pravo na korišćenje grba:
VELIKI GRB:
- Predsednik Gradske opštine Palilula
- Skupština opštine Palilula (sekretar i zamenik sekretara, odbornici i radna tela Skupštine)
SREDNjI GRB:
- Zamenik i savetnici predsednika Opštine
- Opštinska uprava
- Opštinsko veće
- Opštinska preduzeća i ustanove i javne službe
- Opštinske publikacije (izdanja Opštine Palilula)
OSNOVNI GRB:
- Mesne zajednice
- Ostali korisnici koji dobiju odobrenje
- Promotivne potrebe (npr. pokroviteljstva događaja...)[4][6]
Slično kao i za propise upotrebe grba na gradskom nivou, nije dozvoljena primena grba u privrednim aktivnostima (osim ako je eksplicitno zato data dozvola), zabranjena je upotreba oštećenog grba; nedolična i nemoralna upotreba; dozvoljena je upotreba u nastavne i umetničke svrhe, a za nepoštovanje pravila su predviđene i novčane kazne. Sve je detaljno propisano Odlukom o upotrebi.[4]
Simbolika[uredi | uredi izvor]
Na zvaničnoj internet prezentaciji Palilule, izneto je sledeće značenje elemenata u grbu[6]:
- Lula — U Otomansko doba bilo je zabranjeno pušenje unutar gradskih zidina. Pušači su morali da puše duvan van njih, na mestu koje je danas deo Opštine Palilula. Otuda potiče i naziv same opštine.[6]
- Crkva sv. Marka — Stilizovana kupola Crkve svetog Marka, koja se nalazi teritoriji Opštine Palilula i predstavlja jedno od najpoznatijih obeležja Grada Beograda.[6]
- Šator i ključevi — Stilizovana predstava šatora sa zlatnim ključem i godinom 1830. označava istorijski događaj kada je Miloš Obrenović dobio Sultanov Hatišerif kojim se Srbiji zvanično daje određeni stepen autonomije i samostalnosti u okviru Otomanske vladavine. Ovo se zbilo na Tašmajdanu, na teritoriji Opštine Palilula.[6]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Grb opštine Palilula je usvojen 2006. godine.[2]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Predlog za osnovni, srednji i veliki grb Palilule heraldičara Dragomira Acovića[7]
-
Predlog Acovića za osnovni i srednji grb beogradske opštine Palilula[7]
-
Predlog Acovića za veliki grb Palilule[7]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d „Član 7. Statuta gradske opštine Palilula” (PDF). Službeni list grada Beograda 43/08. 14. 11. 2008. str. 25.
- ^ a b v Perić 2019, str. 53.
- ^ Perić 2019, str. 53—54.
- ^ a b v „Odluka o izgledu i upotrebi simbola gradske opštine Palilula” (PDF). Službeni list grada Beograda 14/06. 28. 6. 2006. str. 3—4.
- ^ „Član 75. Statuta grada Beograda” (PDF). Službeni list grada Beograda. 17. 10. 2008. str. 12. Pristupljeno 24. 5. 2017.
- ^ a b v g d „Znamenja opštine”. palilula.org.rs. Pristupljeno 24. 5. 2017.
- ^ a b v Perić 2019, str. 54.
Literatura[uredi | uredi izvor]
Knjige i naučni članci[uredi | uredi izvor]
- Acović, Dragomir M. (2000). Grbovi grada Beograda. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Acović, Dragomir M. (2008). Heraldika i Srbi. Beograd: Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-15093-6. COBISS.SR 152135692
- Perić, Marko (2019). Grbovi Beograda i beogradskih opština ; [katalog izložbe]. Beograd: Istorijski arhiv Beograda, (Beograd : Zlamen). ISBN 978-86-80481-50-0. COBISS.SR 281650700
Pravna regulativa[uredi | uredi izvor]
- „Statut gradske opštine Palilula” (PDF). Službeni list grada Beograda 43/08. 14. 11. 2008. str. 24—35.
- „Odluka o izgledu i upotrebi simbola gradske opštine Palilula” (PDF). Službeni list grada Beograda 14/06. 28. 6. 2006. str. 3—4.