Desanka Kovačević Kojić
Desanka Kovačević Kojić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 3. oktobar 1925. |
Mesto rođenja | Sarajevo, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 13. avgust 2022.96 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Desanka Kovačević Kojić (Sarajevo, 3. oktobar 1925 — Beograd, 13. avgust 2022)[1][2] bila je srpska istoričarka i akademik (ANUBiH, SANU i ANURS), koja se bavila srednjovekovnom istorijom Srba. Objavila je sedam knjiga i oko 100 naučnih i stručnih radova, prikaza i osvrta, a jedan je i od autora koji su radili na knjizi „Istorija srpskog naroda“.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođena je 3. oktobra 1925. godine u Sarajevu, a diplomirala je istorijske nauke na beogradskom Filozofskom fakultetu, gde je (1956) i odbranila doktorsku disertaciju „Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni“. Školsku 1957/58. godinu provela je na stručnom usavršavanju u Parizu kod Fernan Brodela (fr. Fernand Braudel na l'École Pratique des Hautes Études. Posle studija se zaposlila na Odseku za istoriju sarajevskog Filozofskog fakulteta, na kome je 1969. godine postala redovni profesor za predmet Istorija naroda Jugoslavije u srednjem vijeku. Povremeno je predavala i Pomoćne istorijske nauke. Istraživala je u bibliotekama i arhivima više italijanskih gradova (Venecija, Firenca, Milano). Godinama je obavljala naučna istraživanja u Historijskom arhivu u Dubrovniku. Proučavala je više tematskih oblasti, među kojima su glavne: trgovina, rudarstvo i gradovi, u prvom redu srednjovekovne Srbije i Bosne, kao i njihove privredne veze sa Dubrovnikom i Mediteranom. Naročito se posvetila proučavanju istorije gradova, oblicima privređivanja, dubrovačkim naseobinama, uređenju i društvenoj strukturi, načinu života, kao i odnosima između sela i grada. Autor je nekoliko knjiga i brojnih studija objavljenih u domaćim i stranim časopisima i zbornicima radova. Od 1979. do 2004. godine bila je stalni član Međunarodne komisije za istoriju gradova (Commission internationale pour l'histoire des villes), da bi do danas nastavila svoje učešće u radu Komisije u svojstvu počasnog člana.
Usled raspada SFRJ i početka rata u Bosni i Hercegovini, napustila je 1993. godine Sarajevo i preselila se u Beograd. Dopisni član ANU BiH postala je 1975. godine, a redovan od 1981. godine. Za redovnog člana Odeljenja istorijskih nauka SANU izabrana je 27. oktobra 1994. godine, a pristupnu akademsku besedu, na temu „Trgovačke knjige braće Kabužić – izvor za privredu srpske države“, održala je 31. maja 1995. godine. Postala je član van radnog sastava ANURS 1996. godine. Od 1993. godine je bila spoljni saradnik Istorijskog instituta SANU.
Značajne nagrade[uredi | uredi izvor]
- Nagrada Veselin Masleša
- 27-julska nagrada grada Sarajeva za nauku
- Nagrada Vladimir Ćorović za životno delo (2002)
Važniji radovi[uredi | uredi izvor]
- Kovačević, Desanka (1952). „O Janjevu u doba srednjovekovne srpske srpske države”. Istoriski glasnik. 5 (1-4): 121—126.
- Kovačević, Desanka (1952). „Gdje je bila kovnica novca bosanskih vladara”. Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine. 4: 269—276.
- Kovačević, Desanka (1954). „Razvoj i organizacija carina u srednjevjekovnoj Bosni”. Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine. 6: 229—248.
- Kovačević, Desanka (1959). „Prilog proučavanju zanatstva u srednjevjekovnoj Bosni”. Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine. 10 (1958-1959): 279—296.
- Kovačević, Desanka (1961). Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine.
- Kovačević, Desanka (1961). „Prilog pitanju ranih bosansko-turskih odnosa”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 11 (1960): 257—263.
- Kovačević, Desanka (1963). „Žore Bokšić, dubrovački trgovac i protovestijar bosanskih kraljeva”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 13 (1962): 289—310.
- Kovačević, Desanka (1964). „Pad bosanske države prema dubrovačkim izvorima”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 14 (1963): 205—220.
- Kovačević, Desanka (1966). „Dubrovčani zanatlije u srednjovjekovnoj Srebrenici”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 15 (1964): 25—45.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1967). „Zvornik (Zvonik) u srednjem vijeku”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 16 (1965): 19—35.
- Kovačević, Desanka (1970). „Dubrovačka naseobina u Smederevu u doba despotovine”. Oslobođenje gradova u Srbiji od Turaka 1862-1867. god. Beograd: SANU. str. 103—120.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1970). „O srednjevjekovnom trgu na mjestu današnjeg Sarajeva”. Zbornik Filozofskog fakulteta. Beograd. 11 (1): 353—362.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1970). „Uloga rudarstva u privrednom razvoju gradskih naselja Srbije i Bosne tokom prve polovine XV vijeka”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 18 (1968-1969): 257—263.
- Ćirković, Sima; Kovačević-Kojić, Desanka (1970). „Zdravstvene prilike u srednjovjekovnoj bosanskoj državi”. Acta historica medicinae, pharmatiae et veterinae. 10 (2): 93—98.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1971). „O izvozu voska iz srednjovjekovne Srbije i Bosne preko Dubrovnika”. Istorijski časopis. 18: 143—153.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1971). „O knezovima u gradskim naseljima srednjovjekovne Bosne”. Radovi. Filozofski fakultet u Sarajevu. 6 (1970-1971): 333—345.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1972). „O biblioteci Nikole iz Kotora, kancelara na dvoru srpskih despota”. Zbornik radova posvećenih uspomeni Salke Nazečića. Sarajevo: Svjetlost. str. 415—419.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1975). „Priština u srednjem vijeku”. Istorijski časopis. 22: 45—74.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1976). „O naselju Drijeva i njegovom položaju”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 21-27: 29—36.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1978). Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo: Veselin Masleša.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1982). „Privredni uspon”. Istorija srpskog naroda. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 100—108.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1982). „Srbija, majdan srebra i zlata”. Istorija srpskog naroda. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 268—277.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1983). „O rudarskoj proizvodnji u srednjovjekovnoj Bosni”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 34: 113—122.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1987). „Privredni razvoj srednjovjekovne bosanske države”. Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine. 1. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. str. 85—190.
- Ćirković, Sima; Kovačević-Kojić, Desanka; Ćuk, Ruža (2002). Staro srpsko rudarstvo. Beograd-Novi Sad: Vukova zadužbina; Prometej.
- Kovačević-Kojić, Desanka (1999). „Trgovačke knjige braće Kabužić (Caboga) 1426-1433”. Spomenik SANU. 137 (11): 9—366.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2002). „Naselja u zemlji Kosača”. Srpska proza danas: Kosače - osnivači Hercegovine. Bileća-Gacko: Prosvjeta. str. 363—377.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2003). „Borač - središte zemlje Pavlovića” (PDF). Zemlja Pavlovića: Srednji vijek i period turske vladavine. Banja Luka: ANURS. str. 47—64.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2004). „Les métaux précieux de Serbie et le marché européen (XIVe-XVe siècles)”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 41: 191—203.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2005). „Trgovci kao preteče katoličkih crkvenih organizacija na Balkanu (XIII-XV vijeka)”. Istraživanja. Filozofski fakultet u Novom Sadu. 16: 103—112.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2007). Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek). Beograd: Istorijski institut.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2010). Srednjovjekovna Srebrenica: XIV-XV vijek. Beograd: SANU.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2012). La Serbie et les pays serbes: L'économie urbaine: XIVe-XVe siècles. Belgrade: Institut des Études balkaniques.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2012). „Odnos grada i sela u XV vijeku: Primjeri Novog Brda i Srebrenice”. Glas SANU. 420 (16): 139—146.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2013). „O sastavu i obradi plemenitih metala iz srpskih srednjovjekovnih rudnika”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 50 (2): 853—861.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2014). „On the Composition and Processing of Precious Metals mined in Medieval Serbia”. Balcanica. 45: 97—106.
- Kovačević-Kojić, Desanka (2019). „Serbian Silver at the Venetian Mint in the First Half of the Fifteenth Century”. Balcanica. 50: 57—71.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Preminula akademik Desanka Kovačević Kojić”. danas.rs. 14. 8. 2022. Pristupljeno 14. 8. 2022.
- ^ „Preminula akademik Desanka Kovačević Kojić”. SANU. Pristupljeno 17. 8. 2022.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kratka biografija na sajtu SANU
- Dr Desanka Kovačević-Kojić, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Spomenica (1950-1980), Filozofski fakultet, Sarajevo 1980, 36-37;
- Kovačević-Kojić, Desanka, Godišnjak SANU 102, Beograd 1996, 527-534;
- Kovačević-Kojić, Desanka, Enciklopedija srpske istoriografije (Prir. S. M. Ćirković - R. Mihaljčić), Knowledge, Beograd 1997, 441;
- Desanka Kovačević-Kojić, Godišnjak SANU 109 (za 2002), Beograd 2003, 393-396.
- Kovačević-Kojić, Desanka, Enciklopedija srpske istoriografije (Prir. S. M. Ćirković - R. Mihaljčić), Knowledge, Beograd 1997, 441;
- Kovačević Dr Desanka / pm [Mesuda Petrinić] // Ko je ko u Jugoslaviji : jugoslovenski savremenici, Beograd 1970, 502.
- Desanka Kovačević-Kojić // Spomenica : 1951–1976 : Naučno društvo i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine / pripremio i uredio Edhem Čamo, Sarajevo 1976, 193.
- Dr Desanka Kovačević-Kojić // Spomenica : (1950–1980) / Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1980, 36–37.
- Kovačević-Kojić, Desanka // Srpski Who is Who, Beograd 2013, 368.
- Bibliografija radova akademika Desanke Kovačević-Kojić / Slavica Merenik, Beograd 2014.
- Bibliografija je, bez pratećih registara i biografije, preštampana u knjizi: Zbornik radova u čast akademiku Desanki Kovačević Kojić / urednik Đuro Tošić. Banja Luka : ANURS, 2015. Str. 35–64.
- Zbornik radova u čast akademiku Desanki Kovačević Kojić / urednik Đuro Tošić ; priređivač Željko Vujadinović, Banja Luka 2015.
- Iz sadržaja: Život i djelo akademika Desanke Kovačević Kojić / Đuro Tošić, 19–34 ; Bibliografija akademika Desanke Kovačević Kojić / Slavica Merenik, 35–64.
- Prva bosanska doktorica srednjevjekovne historije – Akademik Desanka Kovačević-Kojić / Salih Jalimam // Zbornik radova. Knj. 1 / Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad, Mostar, 13-14. april/travanj 2018. godine, Mostar 2019, 205–218.