Diseldorf

Koordinate: 51° 13′ 32″ S; 6° 46′ 58″ I / 51.225556° S; 6.782778° I / 51.225556; 6.782778
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Diseldorf
Düsseldorf
Diseldorf na Rajni noću
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Njemačka
Savezna država Sjeverna Rajna-Vestfalija
OkrugDiseldorf
Osnovan1135.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.612.178[1]
 — gustina2.816 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate51° 13′ 32″ S; 6° 46′ 58″ I / 51.225556° S; 6.782778° I / 51.225556; 6.782778
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina38 m
Površina217,41[2] km2
Diseldorf na karti Nemačke
Diseldorf
Diseldorf
Diseldorf na karti Nemačke
Diseldorf na karti Sjeverne Rajne-Vestfalije
Diseldorf
Diseldorf
Diseldorf na karti Sjeverne Rajne-Vestfalije
Ostali podaci
GradonačelnikTomas Gajsel (SDP)
Poštanski broj40210—40629
Pozivni broj0211, 0203, 02104
Registarska oznakaD
Veb-sajt
http://www.duesseldorf.de/

Diseldorf (njem. Düsseldorf, nisnem. Düsseldörp) grad je na zapadu Njemačke. Nalazi se u Rurskoj oblasti i glavni grad je njemačke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija. Prema statističkim podacima od 31. decembra 2015. godine grad je imao 612.178 stanovnika.[1] Diseldorf se prvi put pominje 1135, a status grada dobija 1288. godine.

Smješten u središtu Rurske oblast i evropskog ekonomskog regiona, Diseldorf — uz Berlin, Frankfurt na Majni, Minhen i Hamburg — jedan je od najvećih ekonomskih, transportnih, kulturnih i političkih središta Njemačke.[3][4] Diseldorf je središte mnogih velikih preduzeća, kao što su E.ON i Henkel Group. Gradski aerodrom je međunarodno avio-čvorište. U Diseldorfu postoje dvije luke, kao i brojni univerziteti, kao što su Umjetnička akademija Diseldorf i Univerzitet Hajnrih Hajne u Diseldorfu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Rijeka Rajna u Diseldorfu

Grad se nalazi na desnoj obali rijeke Rajne na njenom donjem toku, na mjestu ušća sa rijekom Disel. Danas se veći broj četvrti Diseldorfa (Oberkasel, Niderkasel, Herdt i Lerik) nalazi na lijevoj obali Rajne.

Grad se nalazi na jugu Rurske oblasti, u aglomeraciji Rajna-Rur, koja je jedna on najvećih u Evropi i najveća u Njemačkoj. U dvadeset gradova i četrnaest okruga na teritoriji većoj od 10.000 km² živi više od 11.000.000 stanovnika.[5] Zbog rasta gradova granica između njih je često čisto pravne prirode i prolazi kroz ulice (posebno zapadne granice grada).

Najviša tačka grada je Zandberg na istoku četvrti Hubelrat koja dostiže visinu 165,2 metra, dok je najniža tačka ušće rijeke Švarcbah u Rajnu na sjeveru 28,23 metra nadmorske visine. Geografsko središte grada je Diseltal.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima u Diseldorfu je pretežno morska, jer je reljef otvoren u pravcu Sjevernog mora. Dominantni zapadni vjetrovi sa sobom donose vlažne vazdušne mase. Kao rezultat, grad odlikuju blage zime bez sniježnih padavina i umjereno i toplo ljeto. Uopšteno, vremenske prilike su promjenljive. Pri prosječnoj temperaturu od 11,1 °C godišnje padavine u Diseldorfu iznose 805,8 milimetara. Grad se nalazi u regionu sa najblažim zimama u Njemačkoj — sniježni pokrivač postoji u prosjeku samo jedanaest dana u godini. Sa 1554 sunčanih sati godišnje Diseldorf se nalazi na jednom od posljednjih mjesta na spisku najsunčanijih gradova u Njemačkoj.[6]

Diseldorf
Klimatogram
J
F
M
A
M
J
J
A
S
O
N
D
 
 
62
 
 
5
−1
 
 
48
 
 
6
−1
 
 
64
 
 
10
1
 
 
55
 
 
14
4
 
 
74
 
 
19
8
 
 
86
 
 
21
11
 
 
84
 
 
23
12
 
 
77
 
 
23
12
 
 
62
 
 
20
10
 
 
55
 
 
15
6
 
 
55
 
 
9
2
 
 
72
 
 
6
0
Prosečne maks. i min. temperature u °C
Ukupne padavine u mm
Izvor: [7]
Klima Diseldorfa (1990—2013)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Maksimum, °C (°F) 5,5
(41,9)
6,9
(44,4)
10,9
(51,6)
15,2
(59,4)
19,4
(66,9)
22,1
(71,8)
24,3
(75,7)
24,0
(75,2)
19,8
(67,6)
15,0
(59)
9,5
(49,1)
5,7
(42,3)
14,9
(58,8)
Minimum, °C (°F) 1,2
(34,2)
1,3
(34,3)
3,3
(37,9)
5,5
(41,9)
9,3
(48,7)
12,0
(53,6)
14,4
(57,9)
14,1
(57,4)
11,2
(52,2)
8,1
(46,6)
4,6
(40,3)
1,7
(35,1)
7,3
(45,1)
Količina kiše, mm (in) 61,1
(2,406)
55,7
(2,193)
54,6
(2,15)
50,8
(2)
57,6
(2,268)
71,5
(2,815)
77,0
(3,031)
74,5
(2,933)
100,5
(3,957)
65,3
(2,571)
66,1
(2,602)
71,1
(2,799)
805,8
(31,725)
Sunčani sati — mesečni prosek 55,7 76,2 112,2 165,0 198,8 194,0 207,6 190,7 140,1 110,4 59,0 45,2 1.554,9
Izvor: www.weatheronline.de

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Okruzi i četvrti Diseldorfa

Diseldorf se sastoji od 10 gradskih okruga, koji su dalje podijeljeni na ukupno 49 gradskih četvrti.[8] Svaki okrug ima savjet, koji čini 19 članova, izabranih na lokalnim izborima. Na čelu svakog savjeta sa nalazi predsjednik. Savjeti imaju svoj budžet i imaju samo savjetodavnu ulogu.[9]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prva naselja Germana u blizini ušća rijeke Disel, na istočnoj obali rijeke Rajne, postojala su prije 500. godine. Prvi pisani pomen sela pod nazivom Duseldorp je iz 1135. godine.

Grof Adolf V fon Berg je 14. avgusta 1288. godine Diseldorfu dodjelio status grada. Ovome je prethodila krvava borba za vlast između Kelnskog nadbiskupa na jednoj strani i grofa Adolfa V na drugoj. Odlučujuća je bila Bitka kod Voringena 5. jula 1288. godine, u kojoj je Kelnski nadbiskup koji se protivio dodjeljivanju statusa grada Diseldorfu poražen.

Nakon toga, grofu Vilhelmu III je 1380. godine kralj Vaclav IV dodjelio titulu imperijalnog kneza i on je riješio da premjesti svoju rezidenciju iz udaljenog zamka Burg na Vuperu. Nova prijestolnica grofovije Berg je ojačana, a od 1386. godine Vilhelm i njegova supruga Ana preselili su se u novi zamak na rajnskom šetalištu. Od 1385. godine Diseldorf je postao stalna prijestolnica Vojvodstva Berg.

U periodu 1384—1395. grad je značajno porastao i izgrađena je Bazilika Svetog Lamberta.

Za vrijeme Vilhelma Bogatog grad je postao regionalno središte humanistike i moderne hrišćanske pobožnosti i liberalnog katolicizma. Nakon toga, kako na prijestolu Julih-Kleve-Berga nije ostavio nasljednike, nastao je spor između Brandenburga i Palatinat-Nojbuga o pravu na prijesto, a gradom je počeo da vlada španski general Ambrozije Spinola u ime svetog rimskog cara.

Nakon okončanja rata za klevensko nasljeđe, Diseldorf je pao pod vlast Palatinat-Nojburga.

Knez izbornik Johan Vilhelm, koga su Diseldorfci nazivali Jan Velem, poslije rušenja rezidencije u Hajdelbergu tokom Rata Velike alijanse izabrao je Diseldorf za svoju glavnu rezidenciju. Ovaj period je obilježio značajan urbana razvojna djelatnost. Razvojni bum nastavljena je sa njegovim nasljednikom izbornim knezom Karlom Teodorom, koji je osnovao mnoge dvorce i institute u Diseldorfu, postavivši osnovu za mnoge kolekcije. U njegovu čast jedan od središnjih gradskih okruga nazvan je Karlštadt.

Uprkos sistemu utvrđenja, koji je podignut oko grada 1732. godine, tokom Sedmogodišnjeg rata Diseldorf su 1757. godine zauzeli Francuzi, a zatim su kapitulirali pred vojvodom Ferdinandom fon Braunšvajg-Volfenbitlom 1758. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

U gradu je sedište mnogih velikih kompanija: Henkel (hemija), E.ON (energija), Rajnmetal (metalurgija), Vodafon (telekomunikacije), LTU (aero-transport) itd. U gradu posluje preko 5000 stranih kompanija. Tu je prisutno i 170 banaka, od toga 50 stranih. Poslovni toranj Arag je visok 124,9 metara. U Diseldorfu živi kolonija od 7000 Japanaca, najveća u Evropi.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Aerodrom Diseldorf je treći po prometu putnika u Nemačkoj (16 miliona putnika 2007). Nalazi se 8 km od grada.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Diseldorf je modna prestonica Nemačke i otuda njegov nadimak: „mali Pariz“. Poznat je po svom gradskom šetalištu sa mnoštvom modnih butika - Kenigsale (Königsallee, Kraljevska aleja).

Nemačka opera na Rajni (Die Deutsche Oper am Rhein) izvodi opere i balete na dve scene, u Diseldorfu i Duizburgu.

Popularna elektro-pop grupa Kraftverk je iz Diseldorfa. Diseldorf i Keln se smatraju velikim rivalima za ekonomski i kulturni primat u dolini donje Rajne.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Information und Technik Nordrhein-Westfalen (IT.NRW) - Bevölkerungszahlen auf Basis des Zensus vom 9. Mai 2011”. www.it.nrw.de (na jeziku: nemački). IT.NRW - Zentralbereich 14 "Marketing und Öffentlichkeitsarbeit". Arhivirano iz originala 14. 07. 2016. g. Pristupljeno 08. 08. 2017. 
  2. ^ „Düsseldorf - die wichtigsten Zahlen und Fakten” (na jeziku: nemački). Landeshauptstadt Düsseldorf. Arhivirano iz originala 16. 01. 2013. g. Pristupljeno 29. 1. 2013. 
  3. ^ „GaWC: Classification of cities 2010”. Globalization and World Cities Research Network. 2010. Arhivirano iz originala 02. 02. 2013. g. Pristupljeno 29. 1. 2013. 
  4. ^ „Standortprofil Düsseldorf” (PDF) (na jeziku: nemački). Landshauptstadt Düsseldorf. 4. 7. 2012. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 10. 2012. g. Pristupljeno 29. 1. 2013. 
  5. ^ Grier, Charles H. Analyse geeigneter Vergleichsregionen für die Metropolregion Rhein-Ruhr (PDF) (na jeziku: nemački). Düsseldorf: Bezirksregierung Düsseldorf. Arhivirano iz originala (PDF) 22. 06. 2004. g. Pristupljeno 09. 08. 2017. 
  6. ^ „Die 30 sonnigsten Städte Deutschlands”. Rheinische Post. Rheinische Post Verlagsgesellschaft mbH. Arhivirano iz originala 05. 09. 2012. g. Pristupljeno 8. 2. 2013. 
  7. ^ „Langjährige Mittelwerte” (na jeziku: nemački). Deutsche Wetterdienst. Arhivirano iz originala 23. 09. 2015. g. Pristupljeno 8. 2. 2013. 
  8. ^ „Aus den Stadtteilen” (na jeziku: nemački). Landeshauptstadt Düsseldorf. Arhivirano iz originala 16. 01. 2013. g. Pristupljeno 8. 2. 2013. 
  9. ^ „Bürgernahe Selbstverwaltung” (na jeziku: nemački). Landeshauptstadt Düsseldorf. Arhivirano iz originala 24. 01. 2013. g. Pristupljeno 8. 2. 2013. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Grier, Charles H. Analyse geeigneter Vergleichsregionen für die Metropolregion Rhein-Ruhr (PDF) (na jeziku: nemački). Düsseldorf: Bezirksregierung Düsseldorf. Arhivirano iz originala (PDF) 22. 06. 2004. g. Pristupljeno 09. 08. 2017. 
  • Dross, Fritz (2007). Kleine Düsseldorfer Stadtgeschichte (na jeziku: nemački). Regensburg: Friedrich Pustet. ISBN 978-3-7917-2051-7. 
  • Weidenhaupt, Hugo (1983). Kleine Geschichte der Stadt Düsseldorf (na jeziku: nemački) (9., überarbeitete Aufl. izd.). Düsseldorf: Triltsch. ISBN 978-3-7998-0000-6. 
  • Bollen, Hrsg. Manfred Becker-Huberti. Texte Manfred Becker-Huberti .... Fotogr. Markus (2009). Düsseldorfer Kirchen die katholischen Kirchen im Stadtdekanat Düsseldorf (na jeziku: nemački). Köln: Bachem. ISBN 978-3-7616-2219-3. 
  • Gay], Jutta (2006). Streit am Rhein : das Buch über Köln und Düsseldorf (na jeziku: nemački) (1. Aufl. izd.). [Köln]: Lund-Verl.-Ges. ISBN 3938486031. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]