Pređi na sadržaj

Dobropoljci

Koordinate: 43° 59′ 37″ S; 15° 48′ 45″ I / 43.993608° S; 15.812529° I / 43.993608; 15.812529
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dobropoljci
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaZadarska
OpštinaLišane Ostrovičke
OblastBukovica
Stanovništvo
 — 2011.29
Geografske karakteristike
Koordinate43° 59′ 37″ S; 15° 48′ 45″ I / 43.993608° S; 15.812529° I / 43.993608; 15.812529
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina238 m
Dobropoljci na karti Hrvatske
Dobropoljci
Dobropoljci
Dobropoljci na karti Hrvatske
Dobropoljci na karti Zadarske županije
Dobropoljci
Dobropoljci
Dobropoljci na karti Zadarske županije
Ostali podaci
Poštanski broj23421 Bjelina
Pozivni broj+385 23

Dobropoljci su naseljeno mesto u Bukovici, u Dalmaciji. Administrativno pripadaju opštini Lišane Ostrovičke, u Zadarskoj županiji, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Dobropoljci su smešteni uz putni pravac ĐevrskeBenkovac. U toku je izgradnja puta između Dobropoljaca i Lišana kako se ne bi do središta opštine moralo ići preko Benkovca ili Đevrsaka, a inače, u praksi, sve opštinske službe od značaja za ovo selo i dalje se nalaze u Benkovcu. Selom dominira brdo Jaruv. U selu Dobropoljci posebno se isticao veći zaselak Šaponja, zbog velike udaljenosti od ostatka sela i tradicionalne arhitekture.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tokom Drugog svetskog rata Dobropoljčani su se velikom većinom borili na strani partizana pa je selo dva puta spaljivano. Prvi put od strane Italijana, u pratnji četnika, a drugi put od strane ustaša iz Lišana.[2][3] Spomenik palim borcima je uništen nakon 1995. kada je i po treći put u 20. veku selo spaljeno.[4] Obnova uništenih kuća počela je tek 2004. godine. Za vreme postojanja RSK u selu je ubijeno 6 civila hrvatske nacionalnosti, Ivkovića, iako su bili lojalni srpskim vlastima.[5] Nakon „Oluje“ u selu je ubijeno ili se vodi kao nestalo 4 civila srpske nacionalnosti starije životne dobi.[6][7] Komunisti su dugo ovo selo držali zaostalim, pa je, iako se borilo protiv nacizma za razliku od današnjeg središta opštine, prvi put elektrifikovano tek pred kraj sedamdesetih kada je i izgrađen asfaltni put kroz selo, uz značajan doprinos meštana, za razliku od današnjeg središta opštine.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Benkovac. Dobropoljci se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazili u Republici Srpskoj Krajini. Sada se Dobropoljci nalaze u sastavu opštine Lišane Ostrovičke, prema kojima nikada nisu gravitirali. Dobropoljčani su uvek bili upućeni na susedni Brgud ili Đevrske, a od Lišana im je bliže čak i Kistanje, kojima su i pripadali do Drugog svetskog rata.[8]

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Dobropoljcima se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve Sv. Georgija, koji po podacima SPC, Eparhija dalmatinska, potiče iz 1724. godine. Meštani su više puta obnavljali ovaj hram.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1991. godine, Dobropoljci su imali 494 stanovnika, od čega 471 Srba, 18 Hrvata, 1 Jugoslovena i 4 ostala. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Dobropoljci su imali 24 stanovnika.[9] Dobropoljci su prema popisu stanovništva 2011. godine imali 29 stanovnika.[10]

Nacionalnost[11] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 471 482 510 665
Hrvati 18 30 48 49
Jugosloveni 1 2 32
ostali i nepoznato 4
Ukupno 494 514 590 714
Demografija[11]
Godina Stanovnika
1961. 714
1971. 590
1981. 514
1991. 494
2001. 24
2011. 29

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Dobropoljci je imalo 494 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
471 95,34%
Hrvati
  
18 3,64%
Jugosloveni
  
1 0,20%
neopredeljeni
  
4 0,80%
ukupno: 494

Prezimena[uredi | uredi izvor]

  • Dobrić — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Gaćeša — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Karan — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Kužet — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Ležaić — Pravoslavci, slave Sv. Vasilija
  • Mandić — Pravoslavci, slave Sv. Jovana
  • Miodrag — Pravoslavci, slave Sv. Iliju
  • Punoš — Pravoslavci, slave Đurđevdan
  • Sakić — Pravoslavci, slave Sv. Nikolu
  • Sladaković — Pravoslavci, slave Sv. Vasilija
  • Ćakić — Pravoslavci, slave Sv. Stefana
  • Šaponja — Pravoslavci, slave Sv. Vasilija
  • Ivković — Rimokatolici

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lišane Ostrovičke, Pristupljeno 31. 1. 2014.
  2. ^ znaci.net 1, Pristupljeno 31. 1. 2014.
  3. ^ znaci.net 2, Pristupljeno 31. 1. 2014.
  4. ^ Uništeno 3000 spomenika NOB Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. april 2021), Pristupljeno 31. 1. 2014.
  5. ^ Ivkovići, Pristupljeno 31. 1. 2014.
  6. ^ Veritas, Pristupljeno 31. 1. 2014.
  7. ^ Kuririnfo.rs, Pristupljeno 31. 1. 2014.
  8. ^ Istorija Kistanja, Pristupljeno 31. 1. 2014.
  9. ^ Popis stanovništva 2001., Pristupljeno 17. 4. 2013.
  10. ^ Popis stanovništva 2011., Pristupljeno 17. 4. 2013.
  11. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]