Donja Kamenica (Zvornik)
Donja Kamenica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Zvornik |
Stanovništvo | |
— 2013. | 974 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 19′ 47″ S; 19° 02′ 28″ I / 44.3296938° S; 19.04113° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Površina | 10,70 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 75410 |
Pozivni broj | 056 |
Donja Kamenica je naseljeno mjesto u gradu Zvornik, Republika Srpska, BiH. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naselju je živjelo 974 stanovnika. Do 2012. godine zvaničan naziv naselja je bio Kamenica Donja, a tada se na osnovu „Odluke o promjeni naziva naseljenog mjesta Kamenica Donja u Donja Kamenica na području opštine Zvornik“ (Službeni glasnik Republike Srpske 100/2012 od 30. oktobra 2012. godine) menja u sadašnji naziv.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Demografija[1] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 524 | |
1953. | 763 | |
1961. | 997 | |
1971. | 1.033 | |
1981. | 1.262 | |
1991. | 1.391 | |
2013. | 974 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zaborav je ubijanje istine (str. 76), Miroslav Janković, izdavači: Pres, Srpsko Sarajevo i Polet pres, Beograd, I-22170 (2000)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Željko Vuković (5. 11. 2005). „Rat vrednosti: Dečak i njegova kuca” (na jeziku: (jezik: srpski)). Večernje novosti. Pristupljeno 30. 5. 2012.
- V. Mijatović (25. 3. 2008). „Spomenik dečaku i psu” (na jeziku: (jezik: srpski)). Večernje novosti. Pristupljeno 30. 5. 2012.
- Milorad Vukašinović (21. 6. 2009). „Dati sve i ostatak” (na jeziku: (jezik: srpski)). SerbianVoice: www.serbianvoice.eu. Pristupljeno 30. 5. 2012.[mrtva veza]
- dr Pejo Đurašinović (10—11. septembar 2001). „Djeca žrtve rata i mira” (PDF) (na jeziku: (jezik: srpski)). Banja Luka: Dokumentacioni centar RS za istraživanje ratnih zločina. Pristupljeno 30. 5. 2012.[mrtva veza]
- Ph.D. Pejo Đurašinović (10—11. septembar 2001). „Children — victims of war and peace, page 15” (PDF) (na jeziku: (jezik: engleski)). Banja Luka: RS documentation center for war crimes research. Arhivirano iz originala (PDF) 10. 2. 2012. g. Pristupljeno 30. 5. 2012.
- Perica Vasović. „Majčino srce više nije moglo” (na jeziku: (jezik: srpski)). Novosti: Arena 92. Pristupljeno 29. jul 2010.[mrtva veza]