Dragiša Pavlović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
dragiša pavlović
Dragiša Buca Pavlović
Lični podaci
Datum rođenja(1943-10-05)5. oktobar 1943.
Mesto rođenjaKragujevac, Srbija
Datum smrti9. septembar 1996.(1996-09-09) (52 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija, SR Jugoslavija
Profesijamašinski inženjer,
ekonomista,
društveno-politički radnik
Predsednik Gradskog komiteta
Saveza komunista Beograda
Periodmaj 198629. septembar 1987.
PrethodnikSlobodan Milošević
NaslednikSlobodanka Gruden v.d.

Dragiša Buca Pavlović (Kragujevac, 5. oktobar 1943Beograd, 9. septembar 1996) bio je društveno-politički radnik Socijalističke Republike Srbije i od 1986. do 1987. godine predsednik Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda.

Biografija[uredi | uredi izvor]

U Kragujevcu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na kragujevačkom odeljenju, najpre Mašinskog fakulteta, a potom i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Kao mladić je stupio u članstvo Saveza komunista Jugoslavije (SKJ). U rodnom Kragujevcu nalazio se na poziciji direktora Novinsko-izdavačkog preduzeća „Svetlost”, a u vremenu do imenovanja na mesto šefa beogradskih komunista, radio je u Remontnom preduzeću „Kompresor”, zatim u Institutu za sisteme planiranja i upravljanja u Beogradu. U Izvršnom veću Skupštine SR Srbije nalazio se na mestu šefa kabineta predsednika Izvršnog veća, a potom i na poziciji zamenika predsednika Komiteta za ekonomske odnose sa inostranstvom. Takođe je obavljao funkciju predsednika Privredne komore Beograda.

Pavlović je u proleće 1986. godine izabran za predsednika Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda i postao je član Predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Bio je blizak saradnik i istomišljenik tadašnjeg predsednika Predsedništva SR Srbije, Ivana Stambolića. Nakon što su usledile tenzije na Kosovu, između Albanaca i Srba, tadašnji predsednik Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, Slobodan Milošević, posetio je u aprilu 1987. godine Kosovo Polje gde je dao podršku Srbima. Ti događaji izazvali su razdor u srpskom državnom i partijskom vrhu.[1] Tenzije su se posebno pojačale nakon ubistva četiri vojnika JNA u Paraćinu 3. septembra te godine.

Pavlović je 11. septembra, na konferenciji za štampu, izgovorio reči koje su obeležile kraj njegove karijere:

Situacija na Kosovu, koja se ne poboljšava željenom i obećanom brzinom, stvara opasnu atmosferu gde svaka reč izgovorena protiv srpskog nacionalizma je shvaćena kao nacionalizam. Strastvene reči mogu doneti samo vatru.

Ove reči bile su upućene na račun politike Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) koja je svojim „Memorandumom” tražila prekid dotadašnje politike pregovaranja sa kosovskim Albancima i tražila energičnije i konkretnije akcije kada je albanski nacionalizam u pitanju. Kritika koja je definisana sa tri reči „olako obećana brzina” bila je upućena na račun srpskih nacionalista, što je Dragiša Pavlović i naveo u svojoj knjizi „Olako obećana brzina” i bile su jedan od povoda za njegovu smenu na čuvenoj Osmoj sednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, koja je održana 23. i 24. septembra 1987.

Optužba koja mu se stavljala na teret je da ne postupa u skladu sa Statutom SK i politikom koja je definisana na nivou SKJ. Kasnija dešavanja, podmetanja humoreske „Vojko i Savle”, članci u Politici i Ekspresu bili su uvod u njegovu smenu, razrešenje sa mesta člana Predsedništva CK SK Srbije i isključenje iz članstva Saveza komunista.

Ovoj sednici prethodila je par sednica zatvorenih za javnost na kojima je pripremljeno sve što je na Osmoj sednici i nastupilo.

Nakon smene, radio je u Beogradu kao predstavnik jedne slovenačke firme, a potom se bavio privatnim biznisom.

Pavlović je autor više knjiga. Poslednja mu je „Olako obećana brzina”.

Dragiša Pavlović je preminuo u Beogradu, 9. septembra 1996. godine, od posledica srčanih tegoba.[2]

Vidite još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Olako obećana brzina. „Globus”, Zagreb, 1988. godina
  • Osma sednica — Kako je Slobodan Milošević pobedio a Srbija istorijski izgubila. „Dan Graf”, Beograd, 2014. godina