Drežnica (Ogulin)
Drežnica | |
---|---|
![]() Crkva Roždestva Presvete Bogorodice i Spomenik palim borcima NOB-a | |
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Karlovačka |
Grad | Ogulin |
Oblast | Gorski kotar |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 08′ 10″ S; 15° 05′ 25″ I / 45.136236° S; 15.090409° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 510 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 47313 Drežnica |
Pozivni broj | +385 47 |
Drežnica je naselje u Gorskom kotaru, u Republici Hrvatskoj. Pripada gradu Ogulinu, odnosno Karlovačkoj županiji. Naseljena je skoro isključivo Srbima. U vreme SFRJ se zvala Partizanska Drežnica, jer je tokom Drugog svetskog rata bila jako partizansko uporište.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Drežnica se nalazi oko 36 km jugozapadno od Ogulina.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Srbi su se u Drežnici naselili u 17. veku. Tu je 1827. godine bila parohija manastira Gomirje, u kojoj je službovao kao paroh Simeon Radulović.[1] Godine 1842, izgrađena je pravoslavna Crkva Roždestva Presvete Bogorodice, koja je u Drugom svetskom ratu spaljena, a danas je obnovljena. Mijat Stojanović je zapisao da je predjeo dosta kamenit, ali ima dosta liepe šume i nješto plodna zemljišta, samo manjka umno obdjelavanje.[2]
Tokom Drugog svetskog rata, u Drežnici je bio jak Narodnooslobodilački pokret sa sedištem Glavnog štaba Hrvatske i Partizanska bolnica br. 7, osnovana 1942. godine. U njoj su lečeni ranjenici sa Korduna, Banije, Like, Žumberka i Slovenije. Tamo se danas nalazi spomen-kosturnica. Tokom rata, Drežnica je imala preko 1.000 žrtava.[3][4]
Delovi naselja
[uredi | uredi izvor]Drežnici pripadaju zaseoci: Tatalovići,Zrnići, Vukelići, Radlovići, Nikolići, Krakar, Radojčići, Palice, Lokva, Tomići, Trbovići, Maravići, Selište, Ponorac i Brezno. Neki od njih su bili samostalna naselja. Poslednji put su se pojavili na popisu stanovništva iz 1991. godine.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Drežnica je imalo 516 stanovnika.[5]
Nacionalnost[6] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 69 | 79 | 89 | 116 |
Hrvati | 1 | 3 | 7 | 16 |
Jugosloveni | 4 | 12 | 2 | |
ostali i nepoznato | 4 | 1 | 1 | 2 |
Ukupno | 78 | 95 | 99 | 134 |
Demografija[6] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 134 | |
1971. | 99 | |
1981. | 95 | |
1991. | 78 | |
2001. | 729 | |
2011. | 516 |
Popis stanovništva 1991. godine
[uredi | uredi izvor]Naselje | Srbi | Hrvati | Jugosloveni | ostali | Ukupno |
Drežnica | 69 | 1 | 4 | 4 | 78 |
Zrnići | 80 | 0 | 0 | 0 | 80 |
Vukelić | 34 | 0 | 0 | 0 | 34 |
Tomići | 60 | 1 | 0 | 3 | 64 |
Trbovići | 103 | 0 | 4 | 0 | 107 |
Krakar | 106 | 1 | 7 | 0 | 114 |
Nikolići | 69 | 0 | 0 | 0 | 69 |
Radojčići | 52 | 1 | 0 | 1 | 54 |
Napomena: Ova naselja su postojala na svim popisima stanovništva, od 1890. do 1991. godine.
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ "Serbski letopis", Budim 1828. godine
- ^ Stojanović 2015, str. 226.
- ^ Partizanska Drežnica (Historijski arhiv u Karlovcu, Zbornik 12, Karlovac, 1982)
- ^ Novossti. com, Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Stojanović, Mijat (2015). Sgode i nesgode moga života. Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod.