Pređi na sadržaj

Drežnica (Ogulin)

Koordinate: 45° 08′ 10″ S; 15° 05′ 25″ I / 45.136236° S; 15.090409° I / 45.136236; 15.090409
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Drežnica
Crkva Roždestva Presvete Bogorodice i Spomenik palim borcima NOB-a
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaKarlovačka
GradOgulin
OblastGorski kotar
Stanovništvo
 — 2011.Pad 516
Geografske karakteristike
Koordinate45° 08′ 10″ S; 15° 05′ 25″ I / 45.136236° S; 15.090409° I / 45.136236; 15.090409
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina510 m
Drežnica na karti Hrvatske
Drežnica
Drežnica
Drežnica na karti Hrvatske
Drežnica na karti Karlovačke županije
Drežnica
Drežnica
Drežnica na karti Karlovačke županije
Ostali podaci
Poštanski broj47313 Drežnica
Pozivni broj+385 47

Drežnica je naselje u Gorskom kotaru, u Republici Hrvatskoj. Pripada gradu Ogulinu, odnosno Karlovačkoj županiji. Naseljena je skoro isključivo Srbima. U vreme SFRJ se zvala Partizanska Drežnica, jer je tokom Drugog svetskog rata bila jako partizansko uporište.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Drežnica se nalazi oko 36 km jugozapadno od Ogulina.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Srbi su se u Drežnici naselili u 17. veku. Tu je 1827. godine bila parohija manastira Gomirje, u kojoj je službovao kao paroh Simeon Radulović.[1] Godine 1842, izgrađena je pravoslavna Crkva Roždestva Presvete Bogorodice, koja je u Drugom svetskom ratu spaljena, a danas je obnovljena. Mijat Stojanović je zapisao da je predjeo dosta kamenit, ali ima dosta liepe šume i nješto plodna zemljišta, samo manjka umno obdjelavanje.[2]

Tokom Drugog svetskog rata, u Drežnici je bio jak Narodnooslobodilački pokret sa sedištem Glavnog štaba Hrvatske i Partizanska bolnica br. 7, osnovana 1942. godine. U njoj su lečeni ranjenici sa Korduna, Banije, Like, Žumberka i Slovenije. Tamo se danas nalazi spomen-kosturnica. Tokom rata, Drežnica je imala preko 1.000 žrtava.[3][4]

Delovi naselja

[uredi | uredi izvor]

Drežnici pripadaju zaseoci: Tatalovići,Zrnići, Vukelići, Radlovići, Nikolići, Krakar, Radojčići, Palice, Lokva, Tomići, Trbovići, Maravići, Selište, Ponorac i Brezno. Neki od njih su bili samostalna naselja. Poslednji put su se pojavili na popisu stanovništva iz 1991. godine.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Drežnica je imalo 516 stanovnika.[5]

Nacionalnost[6] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 69 79 89 116
Hrvati 1 3 7 16
Jugosloveni 4 12 2
ostali i nepoznato 4 1 1 2
Ukupno 78 95 99 134
Demografija[6]
Godina Stanovnika
1961. 134
1971. 99
1981. 95
1991. 78
2001. 729
2011. 516

Popis stanovništva 1991. godine

[uredi | uredi izvor]
Naselje Srbi Hrvati Jugosloveni ostali Ukupno
Drežnica 69 1 4 4 78
Zrnići 80 0 0 0 80
Vukelić 34 0 0 0 34
Tomići 60 1 0 3 64
Trbovići 103 0 4 0 107
Krakar 106 1 7 0 114
Nikolići 69 0 0 0 69
Radojčići 52 1 0 1 54

Napomena: Ova naselja su postojala na svim popisima stanovništva, od 1890. do 1991. godine.

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Serbski letopis", Budim 1828. godine
  2. ^ Stojanović 2015, str. 226.
  3. ^ Partizanska Drežnica (Historijski arhiv u Karlovcu, Zbornik 12, Karlovac, 1982)
  4. ^ Novossti. com, Pristupljeno 24. 4. 2013.
  5. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 24. 4. 2013. 
  6. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Stojanović, Mijat (2015). Sgode i nesgode moga života. Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]