Željeznica u Dalmaciji
Željeznica u Dalmaciji radi od 1877. godine. Glavni željeznički čvor je Knin. Od njega se pruga račva u 4 pravca. Najstarija je pruga prema Splitu i Šibeniku. Druga vodi prema Zadru. Lička pruga spaja Knin i Dalmaciju sa Zagrebom i Evropom, dok Unska pruga vodi prema Bosni.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Prva pruga u Dalmaciji je počela da se gradi 1874. godine, za vrijeme Austrougarske.[1] Puštena je u promet 1877. godine. Kretala je iz Splita i Šibenika, spajala se kod Perkovića i preko Drniša vodila do Siverića.[1] Dionica Šibenik - Siverić je puštena u promet 15. maja, a kompletna pruga 4. oktobra 1877. godine. Do Siverića je izgrađena zbog rudnika mrkog uglja, najvećeg u Dalmaciji.
Nastavak pruge, od Siverića do Knina, izgrađen je između 1885. i 1888. godine.[1]
Godine 1901. je započeta gradnja pruge od Splita do Sinja i planirano je da se preko nje Split poveže sa Sarajevom. Puštena je u rad 1903. godine. Nastavak do Sarajeva nikad nije urađen, a kompletna je razmontirana 1962. godine.
Lička pruga je završena 1925. godine. Preko nje je uspostavljena veza sa Zagrebom. Dalmacija je tako povezana sa evropskim željeznicama.[1]
U decembru 1948. godine, svečano je otvorena Unska pruga. Ona je kretala od Knina, dolinom Une, do Bihaća u Bosni.
Trase[uredi | uredi izvor]
Pruga Knin — Zadar na svom početku prolazi kroz kanjon Krke, a zatim skreće prema Radučiću, Ivoševcima, Kistanjama, Đevrskama, Benkovcu, Škabrnji, Sukošanu, sve do Zadra, gdje se i završava.
Dalmatinska pruga vodi od Knina prema Splitu, a kod Perkovića se odvaja trasa prema Šibeniku. Početni dio pruge prolazi kroz Kosovo polje, sa stanicom u Zvjerincu. Zatim, nakon Petrovog klanca, ulazi u Petrovo polje i prolazi njegovim zapadnim obodom, kroz Siverić i Badanj, gdje su stanice. Drniška stanica se nalazi u Badnju. Od grada je udaljena 2 km. Pored Kričaka je uspon preko Moseća. Nakon toga prolazi kroz Žitnić i Unešić, do malog mjesta Perković, u kojem se grana. Trasa prema Šibeniku prolazi kroz Vrpolje. Glavna trasa nastavlja preko Primorskog Dolca i nakon prevoja između planina Kozjak i Opor, polako se spušta prema Kaštelima, do Splita. Željeznička stanica Split se nalazi u luci, zajedno sa autobusnom.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g „Dalmatinska željeznica” (na jeziku: nemačkom). Istorija željeznica u Dalmaciji. Pristupljeno 28. 2. 2014.
