Palata Jovanović u Nišu
Palata Jovanović u Nišu | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Niš |
Opština | Medijana |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 1900. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš |
Palata Jovanović u Nišu je spratna kuća koja je pripadala poznatom niškom ćurčiji Nikoli Jovanoviću koju je on podigao na početku novog milenijuma, tokom 1900. godine. Danas je u vlasništvu potomaka Nikole Jovanovića.[1][2]
U predvečerje Drugog svetskog rata, u prizemlju je bila smeštena konfekcijska prodavnica Milutina Petrovića, a u jednom delu “manufakturna galanterijska radnja Tomić i Konjušina . Lokalima u prizemlju su se često menjale namene dok je na spratu uvek bio stambeni prostor.[3]
Luksuzno obrađeni monumentalni portali u masivnom tvrdom drvetu, sa lučnim zastakljenjem na uglovima, svrstavali su ovo zdanje među najzapaženije u centru Niša. Svojom bogatom fasadnom dekoracijom ovaj objekat (kao i mnogi drugi u Obrenovićevoj ulici i centru grada), svedoči o savremenim evropskim tokovima arhitekture u ovom delu Srbije, posle samo nekoliko decenija od višegodišnjeg ropstva pod Osmanskim carstvom.
Položaj[uredi | uredi izvor]
Palata Jovanović se nalazi u centralnoj zoni Grada Niša u gradskoj opštini Medijana, na uglu ulica Obrenovićeve i Svetozara Markovića (nekada Jevremove), koja je istorijski gledano vekovima bila vodeća zanatsko-trgovačka ulica, nastala u orijentalnom periodu između 15. i 17. veka, iz čaršije na obe obale reke Nišave, oko drvene ćuprije.
Kako se u 18. veku ulica razvijala i produžavala sve više, počevši od Niške tvrđave preko raskrsnice kod Hizr-begove (kasnije Osman-pašina) džamije, vodila je na jug grada ka brdu Gorica i selu Gabrovac.
Zaštita[uredi | uredi izvor]
Naziv Nepokretnog kulturnog dobra | Zgrada u Obrenovićevoj ulici.[4] |
Adresa | ul. Obrenovićeva, br. 32 |
Datum upisa | 11. februar 1990. godine |
Redni broj u lokalnom registru | SK 163 |
Redni broj u centralnom registru | SK 842 |
Osnov za upis u registar | Na osnovu odluke Izvršnog saveta Skupštine opštine Niš Br. 020 – 168/ 83 od 16. decembra 1983. godine |
Stanje kulturnog dobra[uredi | uredi izvor]
U okviru projekta “Lepša Srbija”, sprovedenog u Republici Srbiji u periodu od 2003. do 2005. godine, sa ciljem da se obnove objekti sa istorijskim i arhitektonskim vrednostima, revitalizovan je veliki broj objekata u centru grada Niša, uključujući i Palatu Jovanović.[5]
Izvođače projekta “Lepša Srbija”, na ideju da obnove Palatu Jovanović motivisao je visokog stepena ruiniranosti fasadne malterne obloge, i želja da se na njoj sačuvaju karakteristični detalji fasadne plastike. Tokom obnove oni elementi koji su bilu u dobrom stanju, kao što je potkrovni friz sa profilisanim vencima na južnoj fasadi su sačuvani očišćeni i restaurirani, a nedostajući friz je zanovljen.
Realizacijom ovog projekta doslednim poštovanjem prvobitnog, a opet uz alternativna rešenja, ostvarila se potpuna i trajna zaštita i prezentacija objekta, a centralna zona Niša je dobila ponovo jedan od njenih prepoznatljivih repera. Njenom obnovom deo estetskih stremljenja i ukus građanskog Niša prve polovine 20. veka vraćen je savremenom Nišu.[6]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kada je s kraja 19. i s početka 20. vek Obrenovićeva ulica, kao centralna ulica u Nišu nakon oslobođenja od Osmanlija ona je postepeno dobijala novi lik odslikavajući u urbanom, kompozicionom i arhitektonskom izgledu i izrazu, snagu i moć zanatlija i trgovaca u Nišu.
Vidljivi oblik i izražavanje ovih promena ogledalo se u izraženoj koncentraciji bogatijih trgovačkih i zanatskih firmi, prodavnica, hotela i drugih ugostiteljskih objekata. Počev od Trga kralja Milana do pravoslavne crkve, sa obe strane ulice, osnivane su različiti zanatsko-maloprodajni objekti, zatim ugostiteljski objekti (među kojima su se isticali kafana „Berlinski", preimenovana potom u Rajhlov hotel „Ruski car" - danas bioskop „Vilin Grad", bivši bioskop „Istra" Palata Jovanović), dvadesetak kujundžijskih radnji, menjačnica (koje su držali Jevreji), barberskih radnji i zanatskih radnji svih vrsta. Ulicom je u tom periodu dominirala apoteka Okoličanji koja je bila jedna od retkih zgrada na dva sprata.
U takvim uslovima i u takvom okruženju Palata Jovanović je kao spratna stambeno- poslovna kuća podignuta tokom 1900. godine, prema projektu nepoznatog arhitekte, koji se u skladu sa njenom namenom opredelilio da podjednako tretira prizemlje i sprat. Po svojim arhitektonskim odlikama pripada smeru akademskog eklekticizma.
Nenametljiva privlačnost i neočekivani arhitektonski detalji, otkrivaju onovremeni ukus naručioca koji se ogleda u mešavini stilova. Kao takav dobar je predstavnik eklektičke arhitekture van srpske prestonice.[7]
Palata je bila vlasništvo niškog ćurčije i rentijera Nikole Jovanoviće, a nakon njegove smrti postala je vlasništvo njegovog potomka Nikole Jovanovića, a danas pripada njihovim naslednicima.
Pre Drugog svetskog rata u prizemlju palate bila je smeštena konfekcijska prodavnica Milutina Petrovića, a u drugom delu manufakturna galanterijska radnja Tomića i Konjušina.
Prizemlje palate je često menjalo namene, dok je na spratu uvek bio stambeni prostor.[8]
Kada je sagrađena nekako sa početka 20. veka među arhitektama još uvek nije napuštena ideja i vera da je moguće iznova oformiti nacionalni stil u srpskoj arhitekturi. Stilske osobenosti obezbeđuju ovoj gradskoj palati vidno mesto među arhitektonskim ostvarenjima Niša i čine ga značajnim predstavnikom onovremenskog provincijskog graditeljstva južne i jugoistočne Srbije[2]
Ovaj objekat, kao i mnogi drugi u centru grada, ubedljivo su svedočanstvo da je Niš, samo par decenija od oslobođenja od viševekovnog ropstva pod Osmanskim carstvom zakoračio u savremene evropske tokove.[6]
Nenametljiva elegancija i odmerena ljupkost najrečitije oslikava estetska stremljenja i ukus građanskog Niša prve polovine 20. veka.
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
Palata Jovanović izgrađena je kao objekat koji ima podrum, prizemlje, sprat i potkrovlje u jednom delu tavana. Podrum je zidan lomljenim kamenom u krečnom malteru, s tim što su plitki svodovi, kao i delovi zidnih masa građeni punom opekom. Svi zidovi prizemlja i sprata takođe su građeni punom opekom u krečnom malteru, a međuspratna, tavanska i krovna konstrukcija urađene su od rezanog drveta.[9]
Objekat je pokriven biber crepom u varijanti gustog pokrivanja, a svi dimnjaci izvedeni su punom opekom i dersovani.[9]
Vrh zgrade je naglašen neočekivano raskošnom ugaonom kulom, a luksuzno obrađeni monumentalni portali u masivnom drvetu, sa lučnim stalenim površinama na uglovima, izdvajali su ovo zdanje među najzapaženijim u centru Niša.
Sve fasadne površine, kako ulične, tako i dvorišne bile su glatko malterisane, perdašene i bojene. Bogata fasadna plastika izvedena je na dva načina:[9]
- Profilisani venci, solbanci i drugi elementi krupnije dekoracije izvedeni su neposredno u malteru pri obradi fasade.
- Neki elementi fasadne plastike, naročito na ugaonoj kuli modelovani su u radionici i posebnim postupkom aplicirani na fasadne površine.[3]
Uravnotežen odnos fasadnih površina dao je palati kompaktnost unutrašnjim prostorijama, zidna platna su raščlanjena po vertikali podeonim elementima u vidu plitkih pilastera, čiji je međuprostor oživljen prozorskim otvorima.[9]
Galerija[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Dragićević Lj.(1997): Savremeni materijali u zaštiti spomenika kulture, Beograd
- ^ a b Dimitrijević V., Sokolović Lj.(2003): Fotomonografija ‘’Stari Niš‘’, Niš Zdravković I.(1982)
- ^ a b Zdravković I.(1982): Konzervatorski principi i metodi, Beograd
- ^ „NKD na teritoriji opštine Medijana - Grad Niš”. www.zzsknis.rs. Arhivirano iz originala 13. 04. 2021. g. Pristupljeno 2021-04-02.
- ^ Kostić Ana Revitalizacija palte Jovanović u Nišu Glasnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš, Broj 1, Niš 2015. Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš str.56
- ^ a b Kostić Ana Revitalizacija palte Jovanović u Nišu Glasnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš, Broj 1, Niš 2015. Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš str.58
- ^ Kostić Ana Revitalizacija palte Jovanović u Nišu Glasnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš, Broj 1, Niš 2015. Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš str. 57-58
- ^ a b Kostić Ana Revitalizacija palte Jovanović u Nišu Glasnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš, Broj 1, Niš 2015. Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš str.56-58
- ^ a b v g Kostić Ana Revitalizacija palte Jovanović u Nišu Glasnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš, Broj 1, Niš 2015. Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš str.59-60
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Sreten L. Popović: Putovanje po novoj Srbiji, SKZ, Beograd, 1950, 273.
- Vinter: Projekat za regulaciju varoši Niša, Niš, 1878, vlasništvo Narodnog muzeja u Nišu.
- Jovan Ćirić Iz topološke istorije Niša, Zbornik Narodnog Muzeja Niš, br. 6-7, 1991
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Palata Jovanović u Nišu na Vikimedijinoj ostavi