Pređi na sadržaj

Zoran Radisavljević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zoran Radisavljević
Zoran Radisavljević
Datum rođenja(1971-04-16)16. april 1971.
Mesto rođenjaNovi SadSFRJ

Zoran Radisavljević (Novi Sad, 16. april 1971) je srpski enigmata i prvi predsednik Saveza zagonetača Srbije.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Novom Sadu, gde je završio matematički smer u gimnazijiJovan Jovanović Zmaj“. Sarađuje redovno ili povremeno sa enigmatskim i neenigmatskim časopisima iz Srbije, Hrvatske, BiH, SAD. Od 1992. do 2005. radio je kao novinar u informativnom programu Televizije Novi Sad.

Enigmatski počeci

[uredi | uredi izvor]

U svetu enigmatike pojavio se 1983. objavivši prvi rad u zagrebačkom časopisu „Kviz“. Iste godine, kao dvanaestogodišnjak, osvojio je prvo mesto na konkursu za sastavljače pogađaljke (mastermajnd sa slovima).

Godine 1986. na konkursu za anagramiste osvojio je drugo mesto u konkurenciji najboljih jugoslovenskih enigmata. Tom prilikom, na zadatu temu („Smotra bratstva i jedinstva, Rešetari“) sastavio je anagram: Radite baš to, stvarajte svestrani mir! Na zagrebačkom kvizu „Brojke i slova“ tokom 1987. zabeležio je maksimalnih 10 pobeda. Dve godine kasnije pobedio je i na prvom masters turniru „Brojke i slova“.

Tokom godina Radisavljević je sastavljao anagrame i učestvovao na raznim kvizovima, a sastavlja i rebuse, palindrome, ukrštene reči, magične kvadrate i druge zagonetke. Objavljuje radove i pod pseudonimima Kvizmaster, Arvidas Veljić, dr A. Vasiljević, Zoradis, itd.

Osnivanje Saveza zagonetača Srbije

[uredi | uredi izvor]

U avgustu 2005. inicirao je osnivanje Saveza zagonetača Srbije (SZS), čiji predsednik je bio do 2008.

Nakon osnivanja SZS učlanio se u World Puzzle Federation (WPF). Reprezentacija Srbije postala je redovan učesnik na svetskim prvenstvima zagonetača i uspela da osvoji dve srebrne i jednu bronzanu medalju.

Organizator enigmatskih manifestacija

[uredi | uredi izvor]

Radisavljević se angažovao i u organizovanju enigmatskih takmičenja od kojih su najznačajnija:

  • Memorijal Tomislava Munišića (od 2000. godine, skup enigmata u znak sećanja na tragično nastradalog kolegu iz Beograda)
  • Prvenstvo Srbije u kvizovci (od 2005. godine)
  • Prvenstvo Srbije u rešavanju logičkih problema (od 2005. godine)
  • Prvenstvo Srbije u rešavanju sudokua (od 2006. godine)
  • Kviz kup Srbije (od 2008. godine, smotra domaćih majstora kvizova)
  • Liga rešavača (od 2009. godine, internet takmičenje u rešavanju enigmatskih zadataka)
  • Kup Srbije u rešavanju rebusa (od 2010. godine, internet takmičenje)
  • Zoranove enigmatske zavrzlame (periodično internet takmičenje)

Promotor enigmatike u medijima

[uredi | uredi izvor]

Tokom 1996. i 1997. Radisavljević je na TV Novi Sad pripremao enigmatsku rubriku koja je 50 puta išla u okviru emisije „Novosadske razglednice“. Enigmatske priloge i nagradne zadatke povremeno je pripremao i za nedeljni „Jutarnji program“na RTS (voditelja Žike Nikolića).

U julu 2002. pokrenuo je internet forum „Enigma kafe“, mesto koje okuplja ljubitelje enigmatike i na kome se održavaju brojna takmičenja, pre svega Međunarodno prvenstvo Srbije za anagramiste.

Radio „Signal“ iz Novog Sada tokom 2009. emitovao je kviz “3-2-1“ koji je Radisavljević pripremao i vodio. Vodio je i mini-kvizove u noćnom programu Radio Novog Sada. Za srpsku „Kviskoteku“ na Televiziji Foks sastavio je oko 150 anagrama.

Gostovao je u televizijskim emisijama („Beogradska hronika“, „Jutarnji program“, „Mira Adanja - Polak i Vi“), radijskim emisijama (Radio Beograd, Radio Novi Sad), kao i kroz članke u dnevnim novinama („Dnevnik“, „Građanski list“, „Glas javnosti“, „Politika“). Članke o njemu i srpskoj enigmatici objavljivale su i inostrane novine: španska „Marka“, poljska „Rozrywka“, američki magazini „The Enigma“, „Word Ways“, hrvatski „Kvizorama“ i „Kviskoteka“ [traži se izvor]

Autor enigmatskih knjiga

[uredi | uredi izvor]

Objavio je dve enigmatske knjige: „Svet anagrama“ (2004) i „World of Anagrams“ (2010). Prvom knjigom predstavio je najznačajnije anagramiste sa područja SFRJ, a druga je napisana na engleskom jeziku i sadrži preko 2.700 radova na engleskom, italijanskom, francuskom, španskom, nemačkom, srpskom, hrvatskom, holandskom, norveškom, latinskom i grčkom jeziku.


Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]