Историографија холокауста у Југославији (knjiga)
Istoriografija holokausta u Jugoslaviji | |
---|---|
Autor | Jovan Ćulibrk |
Zemlja | ![]() |
Jezik | srpski |
Izdavanje | |
Izdavač | Pravoslavni bogoslovski fakultet, Institut za teološka istraživanja, Fakultet bezbednosti |
Tip medija | tvrdi povez |
Prevod | |
Datum izdavanja | 2011. |
Klasifikacija | |
ISBN ? | 978-86-7405-101-6 |
Istoriografija holokausta u Jugoslaviji je naučno djelo u kojem je obrađena istorija istoriografije holokausta u Jugoslaviji. Knjiga je 2014. godine prevedena na engleski jezik i objavljena pod naslovom Historiography of the Holocaust in Yugoslavia.
O autoru[uredi | uredi izvor]
Jovan (Ćulibrk) je rođen 1965. godine u Zenici. Južnoslovenske jezike i književnosti studirao je u Banjoj Luci i Zagrebu gdje diplomirao na Katedri za stilistiku 1991. godine. Završio je i studije teologije u Foči (Srbinje). Postdiplomske studije iz jevrejske kulture pohađao je u Spomen ustanovi Jad Vašem i Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu. Trenutno je episkop Pakračko-slavonski.[1][2][3]
O knjizi[uredi | uredi izvor]
Istoriografija holokausta predstavlja naučno djelo u kojem je po prvi put na srpskom govornom području tema holokausta tretirana kao prvorazredni društveni fenomen, a tek zatim kao istraživačka tema. Istoriografija holokausta je posmatrana u kroz odnos između holokausta kao istorijske realnosti, znanja o holokausti i jugoslovenske percepcije holokausta. Djelo je sastavljeno iz tri cjeline. U prvoj cjelini autor se bavio kriterijumima istraživanja holokausta, kontekstualizaciom i političkim percepcija. Drugi, ujedno i glavni odjeljak predstavlja samo izlaganje o istoriografiji holokausta koja je periodizovana prema periodima u kojima je dominirala određena specifična društvena klima u samoj jugoslovenskoj državi (1918-1941, 1941-1945, 1945-1948, 1948-1980, 1980-1991). Treći, zaključni odjeljak donosi, kroz rekapitulaciju izloženog sadržaja donosi zaključak prema kojem je jugoslovenska istoriografija holokausta nestala upravo u periodu kada je rasterećena ideološkog balasta ulazila u fazu zrelosti u kojoj je mogla dati najznačajnije rezultate. Osnovnom tekstu knjige, u vidu priloga dodana su i tri autorova prikaza knjiga: Ivo Goldštajn i Slavko Goldštajn, Holokaust u Zagrebu; Muharem Kreso, Nacističko konačno rješenje jevrejskog pitanja u okupiranim zemljama Zapadnog Balkana; Jirgen Graf, Mit o Holokaustu.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Životopis protosinđela Jovana (Ćulibrka) narečenog za vikarnog episkopa lipljanskog („SPC“, 31. avgust 2011) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. decembar 2013), Pristupljeno 19.11.2021.
- ^ Ustoličen Episkop slavonski g. Jovan („SPC”, 13. septembar 2014) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. septembar 2014), Pristupljeno 19.11.2021.
- ^ VLADIKA JOVAN: Nedovoljno cijenimo Pakrac koji je duhovno pravoslavno čvorište na mjestu sretenja Srednje Evrope i Balkana (9. april 2018), Pristupljeno 19.11.2021.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ćulibrk, Jovan (2011). Istoriografija holokausta u Jugoslaviji. Beograd: Beograd : Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta, Institut za teološka istraživanja : Fakultet bezbednosti Univerziteta. ISBN 978-86-7405-101-6.