Kavkaske planine
Kavkaz | |
---|---|
Geografske karakteristike | |
Najviša tačka | Elbrus |
Ndm. visina | 5.642 m |
Dimenzije | |
Dužina | 1.100 km |
Geografija | |
Države | Rusija Gruzija ( Abhazija) ( Južna Osetija) Azerbejdžan Jermenija Iran Turska |
Grupa | Kavkaz |
Geologija | |
Starost stena | tercijar |
Vrsta planine | mlađe venačne planine |
Kavkaz je planinski lanac koji razdvaja Evropu na severu od Azije na jugu i Crno more na zapadu od Kaspijskog jezera na istoku. Najviši vrh celog sistema je Elbrus (5.642 m nmv), koji je ujedno i najviši vrh Evrope. Planinski lanac Kavkaza se deli na Veliki i Mali Kavkaz.[1][2][3][4]
Veliki Kavkaz se prostire od zapada-severozapada do istoka-jugoistoka, od Kavkaskog prirodnog rezervata u blizini Sočija, Rusija na severoistočnoj obali Crnog mora do Bakua, Azerbejdžan na Kaspijskom moru. Mali Kavkaz leži paralelno sa Velikim oko 100 km 100 km (62 mi) južno.[5] Venac Velikog i Malog Kavkaza povezuje Lihski lanac, a zapadno i istočno od Likijskog lanca leže Kolhidska ravnica i Kursko-araksinska nizija. Meshetski masiv je deo sistema Malog Kavkaza. Na jugoistoku, reka Araks odvaja Mali Kavkaz od Taliških planina koje se prostiru na granici jugoistočnog Azerbejdžana i Irana. Mali Kavkaz i Jermenska visoravan čine Zakavkasko gorje, koje se na svom zapadnom kraju spaja sa visoravni istočne Anadolije na krajnjem severoistoku Turske. Planine u blizini Sočija bile su domaćini dela Zimskih olimpijskih igara 2014.[6]
Geologija[uredi | uredi izvor]
Geološki, planine Kavkaza pripadaju sistemu pojasa Alpida koji se proteže od jugoistočne Evrope do Azije[7] i smatra se granicom između dva kontinenta.[8] Planine Velikog Kavkaza se uglavnom sastoje od stena krede i jure sa stenama paleozoika i prekambrijuma u višim predelima. Neke vulkanske formacije se nalaze u celom opsegu. S druge strane, planine Malog Kavkaza su formirane pretežno od stena paleogena sa mnogo manjim delom stena iz jure i krede. Evolucija Kavkaza je započela od kasnog trijasa do kasne jure tokom Kimerijske orogeneze na aktivnoj ivici okeana Tetis, dok je izdizanje Velikog Kavkaza datirano u miocen tokom Alpske orogeneze.
Kavkazske planine su formirane uglavnom kao rezultat kolizije tektonskih ploča između Arabijske ploče koja se kretala ka severz sa Evroazijskom pločom. Kako je more Tetis bilo zatvoreno i Arabijska ploča se sudarila sa Iranskom pločom i gurnuta je uz nju, i sa kretanjem Evroazijske ploče u smeru kazaljke na satu prema Iranskoj ploči i njihovim konačnim sudarom, Iranska ploča je pritisnuta uz Evroazijsku ploču. Kako se to dogodilo, čitave stene koje su se deponovane u ovom basenu od jure do miocena bile su naborane i formirale su planine Velikog Kavkaza. Ovaj sudar je takođe izazvao izdizanje i kenozojske vulkanske aktivnosti u planinama Malog Kavkaza.[9]
Ceo region je redovno izložen jakim zemljotresima od ove aktivnosti.[10] Dok planine Velikog Kavkaza imaju uglavnom naboranu sedimentnu strukturu, planine Malog Kavkaza su uglavnom vulkanskog porekla.[11]
Vulkanska visoravan Javaheti u Gruziji i okolni vulkanski lanci koji se protežu duboko u centralnu Jermeniju su neke od najmlađih karakteristika regiona. Tek nedavno je Kavkaz bio poprište intenzivne vulkanske aktivnosti: jermensko gorje je bilo preplavljeno kameno-alkalnim bazaltima i andezitima u pliocenu i najvišim vrhovima Kavkaza, Elbrusom i Kazbekom, formiranim kao pleistocensko-pliocenski vulkani. Kazbek više nije aktivan, ali Elbrus je eruptirao u postglacijalnim vremenima i aktivnost fumarola je registrovana u blizini njegovog vrha. Savremena seizmička aktivnost je istaknuta karakteristika regiona, odražavajući aktivne rasede i skraćivanje kore. Klasteri seizmičnosti javljaju se u Dagestanu i u severnoj Jermeniji. Mnogi razorni zemljotresi su dokumentovani u istorijskim vremenima, uključujući zemljotres u Spitaku u decembru 1988. koji je uništio region Gjumri-Vanadzor u Jermeniji.[12]
Značajni vrhovi[uredi | uredi izvor]
Planina Elbrus, na 5.642 m (18.510 ft), u planinama Kavkaza, ponekad se navodi kao najviši vrh Evrope. Planina Elbrus je 832 m (2.730 ft) viša od Mon Blana, najvišeg vrha Alpa i Zapadne Evrope sa 4.810 m (15.780 ft). Međutim, postoje određena tehnička neslaganja oko toga da li je Elbrus u Evropi.[13] Greben Velikog Kavkaza se obično uzima da definiše vododelnicu Velikog Kavkaza koja označava kontinentalnu granicu između Azije i Evrope za region između Crnog i Kaspijskog mora. Ova klasifikacija bi postavila planinu Elbrus na spoj sa Azijom.[8]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Bealby, John Thomas; Kropotkin, Peter Alexeivitch (1911). „Caucasus”. Ur.: Chisholm, Hugh. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski). 05 (11 izd.). Cambridge University Press. str. 550–555.
- ^ Reclus, Onésime (1892). A Bird's-eye View of the World (na jeziku: engleski). Ticknor. str. 264. „anti caucasus.”
- ^ Sharma, h s (1981). Perspective in Geomorphology Volume I.
- ^ Maisuradze, G.M. (1989-08-15). „Anthropogene of the anticaucasus”. Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology - PALAEOGEOGR PALAEOCLIMATOL. 72: 53—62. doi:10.1016/0031-0182(89)90131-4.
- ^ Stokes, Chris R. (2011). Singh, Vijay P.; Haritashya, Umesh K., ur. Encyclopedia of Snow, Ice and Glaciers. Spring Science & Business Media. str. 127. ISBN 978-90-481-2641-5.
- ^ „Kavkaz | Planine, činjenice i mapa - Geografija I Putovanja | Januar 2024”. sr.gov-civ-guarda.pt (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-31.
- ^ Sharkov, E.; Lebedev, V.; Chugaev, A.; Zabarinskaya, L.; Rodnikov, A.; Sergeeva, N.; Safonova, I. (2015-07-01). „The Caucasian-Arabian segment of the Alpine-Himalayan collisional belt: Geology, volcanism and neotectonics”. Geoscience Frontiers (na jeziku: engleski). 6 (4): 513—522. ISSN 1674-9871. doi:10.1016/j.gsf.2014.07.001 .
- ^ a b National Geographic Maps (Firm) (2011), Atlas of the world, Washington, D.C.: National Geographic Society, ISBN 978-1-4262-0632-0, OCLC 671359683, Pristupljeno 2021-01-09
- ^ Adamia, Shota; Zakariadze, Guram; Chkhotua, Tamar; Sadradze, Nino; Tsereteli, Nino; Chabukiani, Aleksandre; Gventsadze, Aleksandre (januar 2011). „Geology of the Caucasus: A Review” (PDF). Turkish J. Earth Sci. 20: 489—544.
- ^ Reilinger, R. E.; McClusky, S. C.; Oral, M. B.; King, R. W.; Toksoz, M. N.; Barka, A. A.; Kinik, I.; Lenk, O.; Sanli, I. (januar 1997). „Global Positioning System measurements of present-day crustal movements in the Arabia-Africa-Eurasia plate collision zone”. Journal of Geophysical Research. 102 (B5): 9983—9999. Bibcode:1997JGR...102.9983R. doi:10.1029/96JB03736.
- ^ Philip, H.; Cisternas, A.; Gvishiani, A.; Gorshkov, A. (1. 4. 1989). „The Caucasus”. Tectonophysics. 161 (1–2): 1—21. Bibcode:1989Tectp.161....1P. doi:10.1016/0040-1951(89)90297-7.
- ^ Portillo, Germán (2021-06-23). „Kavkaske planine: karakteristike, geologija, formacija, flora i fauna”. Meteorología en Red (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2024-01-31.
- ^ „Mt. Elbrus”. NASA Earth Observatory. NASA. 7. 7. 2003. Arhivirano iz originala 15. 12. 2018. g. Pristupljeno 16. 2. 2015.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Parts of this article are from the NASA Earth Observatory: „Mt. Elbrus”. Earth Observatory (image & text). newsroom / new images. NASA. 12. 9. 2000. Arhivirano iz originala 2005-10-28. g.
- Kropotkin, Peter Alexeivitch; Bealby, John Thomas (1911). „Caucasus”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski). 5 (11 izd.). str. 550–555.
- Cornell, Svante E. (1. 12. 2000). Small Nations and Great Powers: A study of ethnopolitical conflict in the Caucasus (1st izd.). Routledge. ISBN 978-070071162-8. „Sets out a synthesis of the Caucasian conflicts and a conclusion on the place of the Caucasus in world affairs.”
- Asmus, Ronald. A Little War that Shook the World: Georgia, Russia, and the Future of the West. NYU (2010). ISBN 978-0-230-61773-5
- de Waal, Thomas. Black Garden. NYU (2003). ISBN 0-8147-1945-7
- Gasimov, Zaur: "The Caucasus", European History Online, Mainz: Institute of European History, 2011, retrieved: November 18, 2011.
- Goltz, Thomas. Azerbaijan Diary: A Rogue Reporter's Adventures in an Oil-Rich, War-Torn, Post-Soviet Republic. M E Sharpe (1998). ISBN 0-7656-0244-X
- Goltz, Thomas. Chechnya Diary: A War Correspondent's Story of Surviving the War in Chechnya. M E Sharpe (2003). ISBN 0-312-268-74-2
- Goltz, Thomas. Georgia Diary: A Chronicle of War and Political Chaos in the Post-Soviet Caucasus. Thomas Dunne Books (2003). ISBN 0-7656-1710-2
- Shapi, Kaziev. Caucasian highlanders (Povsednevnaя žiznь gorcev Severnogo Kavkaza v XIX v.). Everyday life of the Caucasian highlanders. 19th century (In the co-authorship with I.Karpeev). "Molodaya Gvardiy" publishers. Moscow, 2003. ISBN 5-235-02585-7
- Kovalevskaia, V. B. "Central Ciscaucasia in Antiquity and Early Middle Ages: Caucasian Substratum and Migrations of the Iranic-Speaking Tribes." (1988).
- Atkin, Muriel (1980). Russia and Iran, 1780–1828. Minneapolis: University of Minnesota Press. ISBN 978-0816609246.
- Baddeley, John F. (1908). The Russian Conquest of the Caucasus. London: Longmans, Green and Co.
- Bournoutian, George (2021). From the Kur to the Aras: A Military History of Russia's Move into the South Caucasus and the First Russo-Iranian War, 1801–1813. Leiden: Brill. ISBN 978-90-04-44515-4.
- Breyfogle, Nicholas (2005). Heretics and Colonizers: Forging Russia's Empire in the South Caucasus. Ithaca: Cornell University Press. ISBN 978-0801442421.
- Haxthausen, Baron August von (2016) [1854-55]. Transcaucasia and the Tribes of the Caucasus. Prevod: John Edward Taylor. Introduction by Pietro A. Shakarian. Foreword by Dominic Lieven. London: Gomidas Institute. ISBN 978-1909382312.
- Jersild, Austin (2003). Orientalism and Empire: North Caucasus Mountain Peoples and the Georgian Frontier, 1845-1917. Montreal and Kingston: McGill-Queen's University Press. ISBN 978-0773523296.
- King, Charles (2008). The Ghost of Freedom: A History of the Caucasus. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0195177756.
- Layton, Susan (1995). Russian Literature and Empire: Conquest of the Caucasus from Pushkin to Tolstoy. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0521444439.
- Tsutsiev, Arthur (2014). Atlas of the Ethno-Political History of the Caucasus. Prevod: Nora Seligman Favorov. New Haven: Yale University Press. ISBN 978-0300153088.
- Gammer, Moshe. Muslim Resistance to the Tsar: Shamil and the Conquest of Chechnia and Daghestan. Frank Cass & Co. Ltd., 1994. 247 p. — ISBN 978-0714634319
- A state of nations : empire and nation-making in the age of Lenin and Stalin. Suny, Ronald Grigor., Martin, Terry (Terry Dean). Oxford: Oxford University Press. 2001. str. 45. ISBN 9780195144239. OCLC 252665835.
- Thomas., De Waal (2010). The Caucasus : an introduction. Oxford: Oxford University Press. ISBN 9780195399776. OCLC 667234711.
- Grayson, Albert Kirk (1972). Assyrian Royal Inscriptions: Volume I. Wiesbaden: Otto Harrassowitz.
- „r/MapPorn - Ancient Middle East - 1325 BC [5906x4429] [OC]”. reddit. 23. 3. 2019.
- Assyrian and Babylonian Chronicles, Albert Kirk Grayson
- Ronald Grigor Suny (1. 1. 1994). The Making of the Georgian Nation. Indiana University Press. str. 6—. ISBN 978-0-253-20915-3. Pristupljeno 25. 8. 2013.
- Armen Petrosyan (1. 9. 2010). The Armenian Elements In The Language And Onomastics Of Urartu. Association For Near Eastern And Caucasian Studies. str. 137. Pristupljeno 9. 10. 2019.
- Hrach Martirosyan (2014). "Origins and Historical Development of the Armenian Language". Leiden University: 9. Retrieved 9 October 2019.[1]
- A.V. Dumikyan (2016). "Taik in The Assyrian and Biainian Cuneiform Inscriptions, Ancient Greek and Early Medieval Armenian Sources (the Interpretations of the 19th Century French Armenologists)" Fundamental Armenology No. 2 4. [2]
- Tsaroïeva, Mariel (2005). Anciennes croyances des Ingouches et des Tchétchènes: peuples du Caucase du Nord (na jeziku: francuski). Paris: Maisonneuve et Larose. ISBN 2-7068-1792-5.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Kavkaz - granica između Evrope i Azije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. februar 2014)
- „Caucasus Mountains”. NASA Earth Observatory. 7. 11. 2001.
- „Highest Peaks of the Caucasus from peakbagger.com”. Peakbagger.com.
- „List of the most prominent mountains in the Caucasus”. Peaklist.org.
- „What to see in Caucasus Mountains” (tourism promotion / commercial). Arhivirano iz originala 2020-10-24. g. Pristupljeno 2021-09-20.