Kanatlarci
Administrativni podaci | |
---|---|
Država | Severna Makedonija |
Opština | Prilep |
Stanovništvo | |
— 2002. | 972 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 41° 12′ 37″ S; 21° 30′ 12″ I / 41.2103° S; 21.5033° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 620 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 7514 |
Pozivni broj | (+389) 48 |
Registarska oznaka | PP |
Kanatlarci (mkd. Канатларци) su naselje u Severnoj Makedoniji, u južnom delu države. Kanatlarci pripadaju opštini Prilep.
Selo se nalazi u sastavu Opštine Prilep (do 2004. se nalazilo u opštini Topolčani). Blizu sela prolazi put Prilep - Bitolj.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Naselje Kanatlarci su smešteni u južnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Prilepa, naselje je udaljeno 23 km južno.
Kanatlarci se nalaze u središnjem delu Pelagonije, najveće visoravni Severne Makedonije. Selo je smešteno u središnjem delu polja, a najbliža planina je Selečka planina, 10 km istočno. nadmorska visina naselja je približno 620 metara.
Klima u naselju je kontinentalna.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Sreće se u arhivskim dokumentima u 17. veku (između 1650-1750) kao "Kanatlar". Pominje se ono međutim i ranije. Tako se 1633. godine, spahija Turčin, Husein-beg žalio ne neposlušne kmetove tog sela.[1]
Stari naziv mesta je "Vranovci".
Tu je 1877. godine bilo od strane Bugara zabeleženo 17 "bugarskih" domova.
U Kanatlarcu se nalazila jedna bektaška tekija, dve očuvane i jedna porušena džamija.
U mesto je krajem leta 1923. godine došao za učitelja Banaćanin, Žarko Zrenjanin. Primio ga je upravitelj škole Andon Aleksoski, socijalist iz Prilepa. Zrenjanin je u Kanatlarcima osnovao dramsku sekciju i pevačku i igračku grupu. Proveo je tri godine radeći u tom "turskom selu".
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Po popisu stanovništva iz 2002. godine Kanatlarci su imali 972 stanovnika.
Pretežno stanovništvo u naselju su Turci (81%), a manjine su etnički Makedonci (11%) i Bošnjaci (7%). Do početka 20. veka ogromnu većinu u naselju činili su Turci.
Većinska veroispovest u naselju je islam, a manjinska pravoslavlje.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Istorija makedonskog naroda: Od praistorije do kraja XVIII veka", Skoplje 1970. godine