Pređi na sadržaj

Katarakta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Katarakta
LatinskiCataracta
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnostoftalmologija
MKB-10H25-H26, H28, Q12.0
MKB-9-CM366
DiseasesDB2179
MedlinePlus001001

Siva mrena ili katarakta (grč. καταρράκτης; lat. cataracta) predstavlja zamućenje očnog sočiva što dovodi do slabljenja vida. Naziv potiče od grčke reči καταρράκτης što znači vodopad. Predeo zenice kod katarakte je beo kao vodopad i vidljiv je.[1][2]

Uzroci[uredi | uredi izvor]

Postoje mnogi uzroci nastanka katarakte. Kod dece ona može da bude razvojna anomalija ili da nastane posle nekih infekcija majke tokom trudnoće. To je urođena katarakta. Povreda oka, ultraljubičasto zračenje, šećerna bolest, dugotrajna upotreba nekih lekova kao što su kortikosteroidi mogu da doprinesu nastanku takozvane sekundarne katarakte. Najčešće katarakta nastaje kod starih ljudi, kao deo procesa starenja i tada se naziva staračka katarakta. Ona čini 90% svih katarakti.[3] Obično se javlja posle 60. godine života. Uzrok nastanka katarakte još se ne zna. Problem je najverovatnije u poremećaju metabolizma sočiva. Stadijumi razvoja katarakte su: početna, nezrela, zrela i prezrela. Kada katarakta postane potpuno bela ona se naziva zrela katarakta. Tada prouzrokuje potpuni gubitak vida i može dovesti do zapaljenja i bolova u oku.[4]

Simptomi[uredi | uredi izvor]

Normalan vid
Isti pogled sa kataraktom

Najvažniji simptom katarakte je smanjena oštrina vida. Početna katarakta dovodi do malog oštećenja vida. Intenzivnija katarakta dovodi do većeg oštećenja vida, a potpuno zamućeno sočivo dovodi do gubitka vida.

Drugi simptomi katarakte mogu biti žućkasta prebojenost i blago bleštanje svega oko bolesnika (kao da se gleda kroz žuti filter) i duple slike. Nekada bolesnici, u početnoj fazi razvoja katarakte, primete da im je vid na blizinu bolji nego što je bio, jer se sa razvojem bolesti povećava prelomna moć sočiva. Svi simptomi katarakte mogu biti posledica i neke druge bolesti oka, zbog čega je obavezan pregled kod očnog lekara.

Dokazano je da su šanse za razvijanje katarakte manje ukoliko se jede dobro balansirana hrana, ne izlaže previše ultravioletnom zračenju, nose zaštitne naočare sa filterom kao i ukoliko se dobro kontroliše i leči šećerna bolest.

Lečenje[uredi | uredi izvor]

Neoperativno[uredi | uredi izvor]

Pošto se ne zna tačan mehanizam nastanka katarakte, može se reći da ne postoji lek koji će sigurno da spreči formiranje katarakte ili će izbistriti već zamućeno sočivo. Kada je katarakta početna, promena dioptrije na naočarima može da pomogne (sa zamućivanjem sočiva povećava se njegova prelomna moć, pa je sa novom korekcijom slika nešto bolja ali i dalje slabija nego pre pojave bolesti). U nekim slučajevima stavljanje kapi za širenje zenica može da pomogne. Kada ni promena dioptrije na naočarima ni kapi za širenje zenice više ne pomažu, onda trenutno jedini način lečenja katarakte je operativnim putem.

Međutim, naučna istraživanja ukuzuju na buduće nove strategije u prevenciji i lečenju katarakte neoperativnim putem pomoću lanosterola, s obzirom da su ekesperimenti, do sada izvedeni samo na psima (lat. in vivo) i zečevima (lat. in vitro), pokazali da lanisterol može umanjiti katraktu i uvećavati transparentnost očnog sočiva.[5]

Operativno[uredi | uredi izvor]

Operativno lečenje katarakte podrazumeva otklanjanje zamućenog sočiva iz oka. U većini slučajeva istovremeno se radi i ugradnja veštačkog, plastičnog sočiva.

Veštačko sočivo se proizvodi u različitim dioptrijama. Pre operacije lekar mora da uradi ultrazvučni pregled oka da bi odredio dioptriju koja je potrebna bolesniku. Veštačko sočivo je providno, ne oseća se niti vidi, ono ugradnjom postaje trajni deo oka. Međutim, kod nekih osoba ne može se operacijom ugraditi veštačko sočivo. One moraju da nose meka kontaktna sočiva ili naočare sa velikim uveličanjem. Na dan operacije bolesnik ne sme da jede. Može da dobije blagi sedativ, odnosno lek za smirenje. Lokalni anestetik se daje pored uha i pored oka. Bolesnik ima osećaj pečenja tokom davanja anestezije. Obično je budan i relaksiran tokom operacije. Anestetičar ili anesteziolog su pored njega sve vreme tokom operacije. Ukoliko bolesnik zahteva, i za to postoje uslovi, umesto lokalne može da se operiše u opštoj anesteziji. Dva su načina za odstranjenje zamućenog sočiva hirurškim zahvatom: ultrazvukom (fakoemulzifikacija) i ekstrakapsularno (standardna metoda). Fakoemulzifikacija je metoda kojom lekar napravi mali rez sa strane rožnjače pa stavi tanku sondu kroz koju prolaze ultrazvučni talasi koji omekšavaju i lome zamućeni deo sočiva. Ti delovi se potom sondom usisavaju i odstranjuju. Ova metoda omogućava brzi oporavak i brže vraćanje bolesnika uobičajenim životnim aktivnostima, jer je operativna rana mala i ne šije se. Kod eksrakapsularne operacije katarakte pravi se duži rez sa strane rožnjače i odstrani tvrdi deo sočiva, a ostatak sočiva se odstrani usisavanjem.[6]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Facts About Cataract”. septembar 2009. Arhivirano iz originala 24. 5. 2015. g. Pristupljeno 24. 5. 2015. 
  2. ^ Allen D, Vasavada A (jul 2006). „Cataract and surgery for cataract”. BMJ. 333 (7559): 128—132. PMC 1502210Slobodan pristup. PMID 16840470. doi:10.1136/bmj.333.7559.128. 
  3. ^ Gimbel HV, Dardzhikova AA (januar 2011). „Consequences of waiting for cataract surgery”. Current Opinion in Ophthalmology. 22 (1): 28—30. PMID 21076306. S2CID 205670956. doi:10.1097/icu.0b013e328341425d. 
  4. ^ „Priority eye diseases”. Arhivirano iz originala 24. 5. 2015. g. Pristupljeno 24. 5. 2015. 
  5. ^ Nature 523 & 22. 7. 2015.
  6. ^ Craven, Randy E.; Katz, Jay L.; Wells, Jeffrey M.; Giamporcaro, Jane Ellen (2012). „Cataract surgery with trabecular micro-bypass stent implantation in patients with mild-to-moderate open-angle glaucoma and cataract: Two-year follow-up”. Journal of Cataract and Refractive Surgery. 38 (8): 1339—1345. ISSN 0886-3350. doi:10.1016/j.jcrs.2012.03.025. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Katarakta na Vikimedijinoj ostavi



Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).