Kišinjevska eparhija
| Kišinjevska eparhija Pravoslavna crkva Moldavije Ruska pravoslavna crkva | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Sjedište | Kišinjev |
| Država | Moldavija |
| Osnovana | 1813. |
| Broj namjesništava | 31 |
| Broj parohija | 610 |
| Broj manastira | 24 |
| [[1] Zvanični veb-sajt] | |
| Arhijerej | |
| Arhijerej | Vladimir (Kantarjan) |
| Čin arhijereja | mitropolit |
| Titula arhijereja | mitropolit kišinjevski i sve Moldavije |
Kišinjevska eparhija (rus. Кишинёвская епархия) ili Kišinjevsko-moldavska mitropolija (rus. Кишинёвско-Молда́вская митропо́лия) je eparhija Pravoslavne crkve Moldavije pod jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve.
Nadležni arhijerej je mitropolit Vladimir (Kantarjan), a sjedište eparhije se nalazi u Kišinjevu.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Maja 1945. godine u Bukureštu i 1946. u Moskvi, patrijarh rumunski Nikodim i patrijarh moskovski i sve Rusije Aleksije Prvi potvrdili su kanonsku osnovanost vaspostavljanja jurisdikcije Ruske pravoslavne crkve nad Kišinjevskom eparhijom. Nakon sticanja nezavisnosti Moldavije (1991), pojavilo se pitanje o njenom mogućem prisajedinjavanju Rumuniji i pitanje o prisajedinjavanju moldavske pravoslavne crkve ka Rumunskoj pravoslavnoj crkvi. Dana 8. septembra 1992, skup sveštenstva Kišinjevske eparhije je odlučio da ostane u sastavu Ruske pravoslavne crkve.
Dana 5. oktobra 1992, Kišinjevskoj eparhiji je bila darovana autonomija, a eparhija je bila preobrazovana u Pravoslavnu crkvu Moldavije (Kišinjevsku mitropoliju). Nakon obnove crkvenog života, iz Kišinjevske eparhije su izdvojene nove eparhije: Kaguljska (7. jula 1998), Jedinjecka i Tiraspoljska (6. oktobra 1998) i Beljcka i Ungenska (6. oktobra 2006).
Danas, Kišinjevska eparhija objedinjava parohije i manastire na teritoriji centralnih rejona Moldavije. Sjedište eparhije se nalazi u glavnom gradu Kišinjevu, a eparhija je podijeljena na 31 namjesništvo.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Кишиневская епархия (jezik: ruski)