Pređi na sadržaj

Kozina

Koordinate: 45° 36′ 33″ S; 13° 56′ 12″ I / 45.609111° S; 13.936547° I / 45.609111; 13.936547
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kozina
Administrativni podaci
DržavaSlovenija
OpštinaHrpelje - Kozina
Stanovništvo
 — (2011)572
Geografske karakteristike
Koordinate45° 36′ 33″ S; 13° 56′ 12″ I / 45.609111° S; 13.936547° I / 45.609111; 13.936547
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina492,7 m
Kozina na karti Slovenije
Kozina
Kozina
Kozina na karti Slovenije
Ostali podaci
Poštanski broj6240

Kozina (sloven. Kozina, ital. Cosina) je mesto u pokrajini Kras, upravno središte opštine Hrpelje - Kozina, koja pripada Obalno-Kraškoj regiji u Republici Sloveniji. Bažno je caobpaćajna raskrcnica na putevima Rijeka-Trst i Ljubljana-Kopar (Istarski ipsilon), a najpoznatije je kao jugoslovenski granični prelaz prema Trstu. Sa Hrpeljem (Erpelle) čini zajedničku opštinu Hrpelje-Kozina.

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Razglednica Kozine iz 1908.

Smeštena na severoistočnim obroncima Ćićarije na Krasu i to na istočnom delu Tršćanskog krasa. Mesto je 3,4 km udaljeno od italijanske granice. Ckupa sa Hrpeljem imalo je važnu železničku stanicu sa kojom je spojen Trst sa prugom Ljubljana - Istarske železnice. Kozina je poctala omiljeno izletište Tpšćana zbog gypmancke ponyded pectopana Jygoclavija.

Kozina je okružena brdima Videž (ital. Monte Bellavista, 664 m n/v), Polanšče (M.te Polausce, 687 m) i Črna Griža (M.te Grisa, 540 m), a ovdje protiče i potok Botoč (Botazzo).

Kozina

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Za dublju prošlost nema nalaza, ali za pretpostaviti je da je u rimsko vreme prolazio rimski put koji je kroz Kras spajalo Rijeku (Tarsatika) sa Trstom (Tergeste) i Akvilejom na šta ukazuje nalaz iz Rodika. Nakon pada Zapadnog Pimskog Carstva usliedile su mnoge vladavine.

Današnje područje Kozine bila je dio Tršćanske dijeceze (Diocesi di Trieste), tadašnja važna dijeceza koja je pod sobom imala velik deo Ćićarije sve do Podgrada (Kastelnuovo); 1081, kada je biskup Trsta postao vazal Akvilejske patrijaršije i sav njegov teritorij dolazi pod patrijarhe.

Kozina 1907

Nakon mira u Trevizu (1291, kojim se zapadna istarska obala daje Serenisimi), ovaj deo Krasa skupa sa dolinom Rižane je dato opštini Trst, tada neprijatelju Patrijaršije. Nakon mira u Torinu 1381, potpisanog nakon rata Đenovljana i Mlečana, opština Trst, i njegova područja, ponovo dolaze pod Akvilejsku patrijaršiju.

1420. prestaje moć patrijarha i Kozina dolazi pod Habsburgovce, tj. pod feudalce Socerba (San Servolo) blizu poseda Mletačke republike.

1499. Kozina je potpuno razorena u turskoj invaziji.

1508. za venecijansko-austrijskog rata, pod komandom Bartolomea d'Alviano, Venecija okupira Kozinu i velik deo Čičarije.

1523. to područje ponovo dolazi pod austrijsku vlast[1].

Od 1849. Kozina je administrativno podeljena između opštine Rodik (Roditti) i Očista-Klanec[2].

1876. je izgrađena železnička stanica Kozna na pruzi Ljubljana - Istarska železnica, a i stanica za uskotračnu prugu Trst-Kozina/Hrpelje.

1918. prema Londonskom ugovoru iz 1915. Kozina, kao i veći deo regije Julije, dolazi pod vlast Kraljevine Italije.[3]

1923. Kozina postaje glavno mesto opštine Hrpelje-Kozina (Erpelle-Kosina).

Po oslobođenju od nacističke okupacije 1945. Kozina je izvan Marganove linije, one Slobodnog Teritorija Trsta, te de fakto je pripojena Sloveniji unutar jugoslovenske federacije. Do 1991. Kozina je najprometniji granični prelaz Jugoslavije.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Po poslednjem popisu iz 2002. g. naselje Kozina imalo je 572 stanovnika.

Prema podacima statističko urteda RS[4] Kozina je 2020. imala 660 stanovnika.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]

Pefepence

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Julij Titl (1993). Primorje, Kras A-Žː priročnik za popotnika in poslovnega človeka. Murska Sobota: Pomurska založba. COBISS 32785409. ISBN 86-7195-111-1
  2. ^ Katastral plan der Gemeinde Rodig im Küstenlander Görzer Kreis, Bezirk Schwarzenegg, 1819
  3. ^ ^ Regio Decreto 18 gennaio 1923, n. 53, art. 3
  4. ^ „SURS”. www.stat.si. Pristupljeno 2022-03-10.