Pređi na sadržaj

Korisnik:Ana1234512/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Korisnik:Ana1234512/pesak[1]

Svetske igre
Osnovana1981Santa Clara, California, US
Datum osnivanja1981Santa Clara, California, US
Područje delovanjaDa sprovodi višesportske događaje za sportove i discipline koje se ne takmiče na Olimpijskim igrama
Veb-sajtThe World Games

Svetske igre su međunarodni multi-sportski događaj koji obuhvata sportove[2] i sportske discipline koje se ne takmiče na Olimpijskim igrama[3]. Obično se održavaju svake četiri godine, godinu dana nakon letnjih olimpijskih igara, tokom 11 dana. Svetskim igrama upravlja

Međunarodna asocijacija svetskih igara, pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta[4].

U poslednjim izdanjima, između 25 i 34 sporta su uvrštena u zvanični program. Nekoliko sportova ili disciplina koji su bili na programu Svetskih igara ugašeni su jer su sada uključeni u program Olimpijskih igara. Učestvuje oko 3500 učesnika iz oko 100 zemalja.

Svetske igre se razlikuju od drugih multi-sportskih događaja, kao što su Olimpijske igre, po tome što gradovi domaćini nisu obavezni da grade nove prostore ili objekte za igre. Takmičare biraju međunarodne sportske federacije, za razliku od strane nacionalnih olimpijskih komiteta ili državnih organa upravljanja. U većini disciplina kvalifikacije su vrhunski plasman na svetskim prvenstvima ili kvalifikacioni turnir. Ovo ima za cilj da obezbedi da se vrhunski sportisti u sportu takmiče na Igrama.

Događaj je zvanično poznat kao Svetske igre, napisan sa velikim T.

Prvo izdanje Svetskih igara održano je u Santa Klari, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države, 1981. godine, a jedanaesto izdanje održano je u Birmingemu, Alabama, Sjedinjene Američke Države od 7. do 17. jula 2022. Prvobitno je trebalo da se održi aktuelno izdanje. 2021. godine, ali je odloženo godinu dana zbog pandemije KOVID-19.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Inauguracija[uredi | uredi izvor]

Ideja za višesportsku manifestaciju za neolimpijske sportove potekla je od Generalne asocijacije međunarodnih sportskih federacija (GAISF). Shvatajući da je bilo malo mogućnosti da postanu deo olimpijskog programa, neolimpijske federacije želele su da formiraju sopstveni događaj za izlaganje kako bi povećale publicitet svog sporta, koji su nazvali Svetske igre. Ove federacije su početkom 1979. godine formirale upravnu grupu kako bi odlučile o strukturi i principima igara i tražile mesto održavanja.

U maju 1979. godine, upravljačka grupa je objavila da je pronašla mesto za prvi događaj: Santa Klara, SAD.

Upravni komitet GAISF-a je postao Izvršni savet Svetskih igara u oktobru 1979. godine, a inauguracioni sastanak Saveta Svetskih igara održan je 19-22. maja 1980. godine, sa ciljem stvaranja koncepta Igara. Savet svetskih igara je 1985. preimenovan u Međunarodno udruženje svetskih igara ili IVGA.

Prvo izdanje Svetskih igara održano je u Santa Klari, SAD, 1981. godine. Otvorio ga je Kim Un-jong, predsednik izvršnog komiteta Svetskih igara, na stadionu Bak Šo. Na ceremoniji otvaranja, sportisti su prodefilovali raspoređeni po sportovima, a ne po nacijama.

15 sportova na inauguracionim igrama uključivalo je badminton, kasting, reketbol i tekvondo. Prve medalje na Igarama dodeljene su u klasi natezanja konopca od 640 kilograma, a zlato je pripalo ekipi iz Engleske.

Dvadeseti vek[uredi | uredi izvor]

Nakon inauguracionih Igara, Vest Nalli Group, koja je obezbedila finansiranje Igara u Santa Klari, postala je vlasnik prava na događaj i odnela drugo izdanje u svoje sedište u Londonu.

Za treće igre u Karlsrueu, 1989. godine, Vest Nalli Group je i dalje imala komercijalna prava na Igre, ali je grad domaćin bio odgovoran za osoblje i volontere koji su organizovali događaj. Nakon toga, IVGA je otkupila komercijalna prava, a za organizaciju i finansiranje od tada su odgovorni organizacioni komiteti gradova domaćina. To je dovelo do toga da su organizatori Svetskih igara u Hagu (1993) tražili od učesnika da plate troškove smeštaja.

Izdanje Igara 1997. trebalo je da se održi u Port Elizabetu u Južnoj Africi, ali je u avgustu 1994. Port Elizabet se povukla iz domaćinstva Igara zbog političke situacije u zemlji. Lahti u Finskoj se dobrovoljno prijavio za domaćina i potpisao ugovor sa domaćinom u januaru 1995. Vazdušni sportovi, plesni sportovi, aerobik i džiudžicu su debitovali u Lahtiju i od tada se takmiče na Igrama.

Nakon Igara u Lahtiju, IVGA i MOK su se složili oko memoranduma o razumevanju, koji je potpisan 2000. godine. Ovde je MOK prepoznao značaj Svetskih igara i postavio zajedničke vrednosti, uključujući MOK koji pruža pokroviteljstvo Organizacionim komitetima, ohrabrujući više -sportske reprezentacije, i zajednički rad na antidopingu. Takođe je navedeno da „discipline/sportski događaji koji nisu u programu Olimpijskih igara mogu biti uključeni u program Svetskih igara”. Još jedan memorandum o razumevanju potpisan je 2016.

Dvadeset prvi vek[uredi | uredi izvor]

Godine 2001. Igre su održane u Akiti u Japanu – prvi put da su održane van Severne Amerike ili Evrope. Nekoliko takmičenja je odloženo ili premešteno na alternativno mesto kada je tajfun pogodio grad. Po prvi put, neki nacionalni olimpijski komiteti organizovali su hotelski smeštaj za svoje sportiste, nakon što su bili domaćini IVGA.

Svetske igre 2005. u Duizburgu, Nemačka, bile su prve Svetske igre na kojima su sportisti paradirali na ceremoniji otvaranja grupisani po nacijama. Takođe je postavljeno nekoliko standarda koji traju do danas, kao što je televizijska produkcija svih sportova i sportova grupisanih po kategorijama, kao što su sportovi sa loptom i precizni sportovi.

Igre 2013. u Kaliju, Kolumbija, bile su posebno zapažene po velikom broju gledalaca, koji se procenjuje na 500.000. Na primer, ring za borbu s bikovima, koji je bio mesto za plesne sportove, bio je 'prepun' za finale plesa salse. Na ovom izdanju Igara prvi put je otkazano takmičenje: zbog zabrinutosti oko temperature i protoka vazduha u Gimnaziji Del Pueblo, gde se odvijao sport ritmičke gimnastike, događaj sa trakama je otkazan.

Igre 2017. u Vroclavu u Poljskoj bile su prve koje su bile emitovane na Olimpijskom kanalu, u 130 zemalja. I rafa i lionez discipline boćanja su otkazane nakon što je oluja uništila teren i nije mogla da se popravi na vreme.

Godine 2015. objavljeno je da će se 11. Svetske igre održati u Birmingemu, Alabama, SAD 2021. godine, nadmašivši ponude Lime, Perua i Ufe, Rusija. Dana 2. aprila 2020. godine, Igre su odložene za 2022. godinu kako se ne bi sukobile sa odlaganjem Olimpijskih igara 2020. u Tokiju zbog pandemije koronavirusa.

Nijedna parasportska federacija trenutno nije deo IVGA, ali Svetske igre u Birmingemu su bile prvo izdanje koje je uključivalo parasport, uključujući ragbi u invalidskim kolicima. Birmingem je takođe trebalo da uključi sportiste sa invaliditetom (jedan po polu) u streljaštvu. IVGA takođe ima za cilj da obezbedi partnerstvo sa Međunarodnim paraolimpijskim komitetom i uključi kvotu za parasportiste.

2019. godine je najavljeno da će se Svetske igre 2025. održati u Čengduu u Kini.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Mesta[uredi | uredi izvor]

Da bi domaćinstvo bilo održivo, organizatori Svetskih igara nisu obavezni da grade nove prostore ili objekte. Na primer, Sloss Furnaces, bivša visoka peć za proizvodnju sirovog gvožđa koja je sada u javnoj upotrebi, bila je domaćin sportskog penjanja, takmičenja u brejkdensu, parkuru i rukometu na pesku u Birmingemu 2022. Sportisti su boravili u studentskim smeštajima Univerziteta Alabama u Birmingemu (UAB), čiji je nekoliko sportskih objekata korišćeno za razne događaje.

Ranija mesta su bila Gradsko pozorište Lahti (bodibilding), Landschaftspark Nord (bivša livnica gvožđa u Duizburgu), Zoološki vrt u Vroclavu i Vroclavska filharmonija, Nacionalni muzički forum.

Iako to nije potrebno, neki prostori su izgrađeni ili renovirani za Svetske igre. Na primer, za Svetske igre 2017. u Vroclavu izgrađen je novi bazen i klizalište, a renoviran je Olimpijski stadion, izgrađen 1928. godine, koji se još uvek koristi za američki fudbal i spidvej. Takođe, za Svetske igre 2009. Kaosjung je izgradio Nacionalni stadion – prvi stadion na svetu koji koristi tehnologiju solarne energije za svoju snagu. Druga izdanja su koristila nove objekte koji su izgrađeni za druge svrhe osim za Svetske igre; glavni stadion za 2022. godinu, zaštitni stadion, izgrađen je za UAB-ov tim američkog fudbala.

Izbor sportista[uredi | uredi izvor]

Sportisti se biraju da se takmiče na Svetskim igrama od strane međunarodne federacije njihovog sporta, za razliku od nacionalnog upravljačkog tela njihovog sporta ili Nacionalnog olimpijskog komiteta, kao u drugim višesportskim događajima. Cilj selekcije je da se „postigne zadovoljavajuća ravnoteža između pozicija takmičara na svetskim rang listama i fer zastupljenosti što većeg broja njenih država članica“.

Međunarodne federacije su u obavezi da pošalju svoje najbolje sportiste, a program razvoja Svetskih igara navodi da se sport uključuje samo ako su „prisutni najbolji sportisti/timovi na svetu“.

Međunarodno udruženje svetskih igara[uredi | uredi izvor]

Međunarodna asocijacija svetskih igara (IVGA) je međunarodna asocijacija odgovorna za rukovođenje i kontrolu Svetskih igara. Njeno sedište se nalazi u Lozani, Švajcarska, a službeni jezik je engleski.

Njeno članstvo čini 39 međunarodnih sportskih federacija. Takođe blisko sarađuje sa lokalnim organizacionim komitetima (LOC), privremenim komitetima odgovornim za organizaciju svake Svetske igre. LOC-ovi se raspuštaju nakon svake igre. IVGA je zvanično priznata od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Ceremonije[uredi | uredi izvor]

Svečano otvaranje[uredi | uredi izvor]

Ceremonija otvaranja označava zvanični početak Svetskih igara. Do Duizburga 2005, sportisti su paradirali na ceremoniju grupisani po sportovima. Od 2005. grupisani su po nacijama, a sada marširaju po azbučnom redu, sa zemljom domaćinom, a potom sudije na kraju.

Zakletvu sportista polaže sportista zemlje domaćina, a sudijsku zakletvu polaže predsednik sudijske komisije turnira. Defilovanje zastava, govori i zvanično otvaranje takođe čine obavezne delove ceremonije.  Često postoji i muzički i umetnički aspekt ceremonije. Na primer, više od 400 umetnika učestvovalo je na ceremoniji otvaranja Svetskih igara 2017. u Vroclavu.

Atletska zabava[uredi | uredi izvor]

Od 1993. godine u Hagu se održava sportska zabava usred takmičenja.: 270  Namera je bila da se omogući svim sportistima da učestvuju u najmanje jednoj ceremoniji (otvaranje, sportska zabava ili zatvaranje) tokom takmičenja.

Ceremonija zatvaranja[uredi | uredi izvor]

Ceremonija zatvaranja završava Svetske igre i prati poslednju ceremoniju dodele nagrada. Zvanični aspekti uključuju govore, prezentaciju sledećeg grada domaćina i uručenje zastave Igara predstavnicima sledećeg grada domaćina. U Vroclavu, drugi deo ceremonije bio je koncert domaćih umetnika.

  1. ^ „Wikipedia, the free encyclopedia”. www.wikipedia.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-06-02. 
  2. ^ Sport (na jeziku: srpski), 2024-05-24, Pristupljeno 2024-06-02 
  3. ^ Olimpijske igre (na jeziku: srpski), 2024-05-06, Pristupljeno 2024-06-02 
  4. ^ Međunarodni olimpijski komitet (na jeziku: srpski), 2024-04-07, Pristupljeno 2024-06-02