Korisnik:Zarathushtra/Temp1
maj 2024[uredi | uredi izvor]
{{{Ime}}} | |
---|---|
Datum rođenja | {{{Datum_rođenja}}} |
Mesto rođenja | {{{Mesto_rođenja}}} |
Datum smrti | {{{Datum_smrti}}} |
Mesto smrti | {{{Mesto_smrti}}} |
Nadimak | {{{Nadimak}}} |
Karijera | {{{Karijera}}} |
Najveći brejk | {{{Brejk}}} |
Senturi brejk | {{{Senturi}}} |
Svetska rang-lista | |
Trenutna pozicija | {{{Trenutna_pozicija}}} |
Najbolja pozicija | {{{Najbolja_pozicija}}} |
Divlji konj Prževalskog | |
---|---|
Equus ferus ssp. przewalskii | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Mammalia |
Red: | Perissodactyla |
Porodica: | Equidae |
Rod: | Equus |
Vrsta: | |
Podvrsta: | E. f. przewalskii
|
Trinomijalno ime | |
Equus ferus przewalskii (Poliakov, 1881)
| |
Arhiva izabranih slika |
Edvard Zis (nem. Eduard Suess; 20. avgusta 1831, London — 26. aprila 1914, Beč) je geolog i ekolog nemačkog porekla koji se prvenstveno bavio proučavanjem Alpa. Poznat je kao tvorac hipoteze o dve glavne geografske strukture u prošlosti — superkontinenta Gondvana i okeana Tetis. U ekologiji je poznat kao naučnik koji je prvi upotrebio pojam biosfere, opisavši je kao koncentričnu ljusku Zemlje koja uključuje čitav živi svet.
Cvetanje vode je posledica eutrofikacije vode, kada uglavnom usled ljudskih delatnosti dolazi do prenamnoženosti vodenih biljaka, najčešće algi, što ima negativne posledice po vodeni živi svet. Eutrofikacija (eutrofizacija) započinje tako što sa njiva i drugih agroekosistema dospevaju đubriva (obično spirana kišom) u vodu. Ta đubriva su bogata fosfatima i nitratima, koji su inače ograničavajući faktor bujanja života u vodi.
Pročitajte ceo članak |