Pređi na sadržaj

Matilda od Vijandena

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Matilda od Vijandena, Gospa od Požege (rođena pre 1220. – umrla posle 1255.) bila je ćerka Henrija I, grofa od Vijandena († 1252.) i Margarete od Kurtenea († 1270.), princeze Latinskog carstva u Carigradu. Matildin otac Henri bio je istaknuti plemić iz kuće Vijanden, dok je njena majka Margareta bila ćerka cara Petra Kurtenea (um. 1219), latinskog cara Konstantinopolja. Margaretina braća, potom latinski carevi Robert I (um. 1228) i Balduin II (um. 1273), bili su Matildini ujaci[1][2].

Matilda je bila udata (oko 1235) za Jovana Anđela, gospodara Srema u srednjovekovnoj Ugarskoj kraljevini. Jovan je bio sin vizantijskog cara Isaka II Anđela (um. 1204) i carice Margarete od Ugarske. Jovan je umro pre 1253. godine, a Matilda je postala Požeška Gospa u srednjovekovnoj Požeškoj županiji (srednja oblast u modernoj Slavoniji). Njihova ćerka Marija bila je udata (oko 1253-1255) za Anselma de Kajea, koji je kasnije (pre 1269.) postao komornik latinskog cara Balduina II Carigradskog, Marijinog praujaka.[3][4]

Različita pitanja u vezi sa atribucijom podataka vezanih za dve osobe (oca i sina) koji su imali isto ime (Anselm de Kajea),[5] razmatrana su u nekoliko genealoških studija, pošto izvori iz 1280-ih i 1290-ih sugerišu da je Matildina ćerka Marija imala sestru Jelenu, kraljicu Srbije († 1314).[6][7][8][9]

Ako su te pretpostavke tačne, Matilda bi po majci bila baka srpskih kraljeva Stefana Dragutina i Stefana Milutina.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ McDaniel 1984, str. 43
  2. ^ McDaniel 1986, str. 196
  3. ^ Bourel 1895, str. 13
  4. ^ Berger 1897, p. 289, 351.
  5. ^ Angold 2011, str. 54
  6. ^ McDaniel 1984.
  7. ^ McDaniel 1986.
  8. ^ Petrovitch 2015.
  9. ^ Bácsatyai 2017.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Angold, Michael (2011). "The Latin Empire of Constantinople, 1204–1261: Marriage Strategies". Identities and Allegiances in the Eastern Mediterranean after 1204. Farnham: Ashgate Publishing Limited. pp. 47–68. ISBN 9781409410980.
  • Bácsatyai, Dániel (2017). "A 13. századi francia–magyar kapcsolatok néhány kérdése" (PDF). Századok. 151 (2): 237–278.
  • Berger, Élie (1897). Les Registres d'Innocent IV. Vol. 3. Paris.
  • Bourel, Charles (1895). Registres d'Alexandre IV. Vol. 1. Paris.
  • Geanakoplos, Deno John (1953). „Greco-Latin Relations on the Eve of the Byzantine Restoration: The Battle of Pelagonia-1259”. Dumbarton Oaks Papers. 7: 99—141. JSTOR 1291057. doi:10.2307/1291057. .
  • Mazzoleni, Jole, ed. (1967) [1952]. I registri della Cancelleria Angioina (PDF). Vol. 4 (2nd ed.). Napoli: Accademia Pontaniana.
  • McDaniel, Gordon L. (1984). "On Hungarian-Serbian Relations in the Thirteenth Century: John Angelos and Queen Jelena" (PDF). Ungarn-Jahrbuch. 12 (1982-1983): München, 1984: 43–50.
  • McDaniel, Gordon L. (1986). "The House of Anjou and Serbia". Louis the Great: King of Hungary and Poland. Boulder: East European Monographs. pp. 191–200. ISBN 9780880330879.
  • Moravcsik, Gyula (1970). Byzantium and the Magyars. Budapest: Akadémiai Kiadó.
  • Petrovitch, Nicolas (2015). „La reine de Serbie Hélène d'Anjou et la maison de Chaources”. Crusades. 14: 167—181. ISBN 9781472468413. S2CID 257002925. doi:10.1080/28327861.2015.12220366.