Mesopotamija (tema)
| θέμα Μεσοποταμίας | |
|---|---|
| oko 899.—1071. | |
 Tema Mesopotamija i ostatak Vizantijskog carstva oko 1000. godine | |
| Regija | Mesopotamija |
| Zemlja |  Turska |
| Događaji | |
| Vladavina | |
| • Oblik | tema |
| Istorija | |
• Uspostavljeno | oko 899. |
• Ukinuto | 1071. |
Tema Mesopotamija (grč. θέμα Μεσοποταμίας) je bila vizantijska administrativna jedinica na prostorima antičke Mesopotamije. Vizantijska tema prostirala se između reka Aracani i Cimisgezek. Postojala je od kraja 9. veka do bitke kod Mancikerta 1071. godine.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Tema Mesopotamija osnovana je verovatno između 899. i 911. godine, od strane vizantijskog cara Lava VI Mudrog (886-912). Lav je na čelo Mesopotamije postavio bivšeg stratega Harsianona, Orestesa[1][2]. Veći deo provincije činile su teritorije Kneževine Takis, kojom je vladao izvesni Manojlo sa četvoricom sinova. Manojlo je pristao da svoju državu preda Vizantincima u zamenu za titule i vlast nad drugim temama. Oblasti Kelcene i Kamaše (izdvojeni iz tema Haldije i Koloneje) pripojene su novoj temi Mesopotamiji[3][4]. Dok vizantijski car Konstantin VII Porfirogenit (913-959) pominje da su, pre nastanka teme Mesopotamije, ove oblasti bile "neimenovana kleisura", postoje tragovi mnogo starije administrativne strukture u Mesopotamiji[4]. Pečat "spatarija i stratega Mesopotamije", datiran u vreme oko 810. godine, nagoveštava postojanje prve, kratkotrajne teme na ovim prostorima. Pečat turmarha sa jermenskim imenom Musilikis, datiran oko 870. godine, takođe pominje Mesopotamiju[5]. Moguće je, prema tome, da je Mesopotamija konstituisana krajem 9. veka, izdvajajući se iz jermenske turme, kada je jermenski knez primio vizantijsku titulu i došao pod vlast cara. Stratezi Mesopotamije nastavljaju da se javljaju u izvorima 10. veka, paralelno sa "duksom Mesopotamije" koga u izvorima prvi put srećemo oko 975. godine. Nasuprot strategu, duks je regionalni upravnik, koji je kontrolisao centralni sektor vizantijske istočne granice[2][6]. Nakon bitke kod Mancikerta 1071. godine, vizantijski car Mihailo VII Duka (1071-1078) pokušao je obnoviti vizantijsku kontrolu nad ovim prostorima, ali je Mesopotamija pala pod vlast Seldžuka[2].
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Charanis, Peter (1963). The Armenians in the Byzantine Empire. Lisbon, Portugal: Fundação Calouste Gulbenkian.
- Holmes, Catherine (2005). Basil II and the Governance of Empire (976–1025). Oxford, United Kingdom: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-927968-5.
- Kazhdan, Alexander Petrovich, ur. (1991). The Oxford Dictionary of Byzantium. New York, New York and Oxford, United Kingdom: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-504652-6.
- McGeer, Eric; Nesbitt, John W.; Oikonomides, Nicolas, ur. (2001). Catalogue of Byzantine Seals at Dumbarton Oaks and in the Fogg Museum of Art, Volume 4: The East. Washington, District of Columbia: Dumbarton Oaks Research Library and Collection. ISBN 0-88402-282-X.