Pređi na sadržaj

Mizrahi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kurdske jevrejke na severu Iraka 1905

Mizrahi, ili mizrahim ili adot hamizrah (zajednica Istoka) predstavlja grupu jevreja iz arapskih država (Irak, Maroko, Tunis, Libija, Egipat, Sirija, Jemen itd.) nekada su nazivani i orijentalni Jevreji. [1]Među adot hamizrah ubrajaju se još i Jevreji iz Irana, Kurdistana, jevreji s planina, iz Bagdada, Indije i iz Buhare.

Orijentalni Jevreji smatraju svoje verovanje originalnim jer se smatraju potomcima upravo onih Jevreja koji su preživeli seobe i Vavilonsko ropstvo. U njihovu zajednicu pristupa i deo Jevreja iz dijaspore koji su napustili Izrael kada su Rimljani uništili hram 70. g, kao i Sefardi koje su 1492. proterali Katolički kraljevi.

Sa religijskog (ritualnog) aspekta, istočni Jevreji danas se prepoznaju u "sefardskom obredu". Ovim obredom u Izraelu upravlja Rishon Letzion, takozvani veliki "sefardski" rabin.

Upotreba pojma orijentalni Jevreji, ili mizrahi, nastala je početkom 1990-ih, kada su ga usvojili izraelski aktivisti koji su pripadali ovoj grani judaizma. [2]

Jezici[uredi | uredi izvor]

Mizrahi zajednice govore dijalekte judeoarapskog (hebrejske inačice različitih arapskih dijalekata), poput magrepsko–arapskog, kojeg su koristili kao drugi jezik. Veliki broj njihovih radova o filozoiji, religiji i literaturi napisan je na arapskom jeziku, koristeći modiifikovani hebrejski alfabet. Drugi jezici s kojima se Mizrahi poistovjećuju su judeoperzijski, judeogruzijski, buharski, judeoberberski, judeoaramejski, između ostalih. [3] [4]

Aramejski jezik jezik je vrlo blizak hebrejskom i identifikuje se kao jedan od „jevrejskih jezika”. Pored toga, na ovom jeziku je najveći broj jevrejskih tekstova napisan (Talmud, Zohar i veliki broj ritualnih molitvi, kao npr Kadiš). Brojni rabinski tekstovi su napisani na jednoj mešavini hebrejskog i aramejskog. Judeoaramejski je jezik kojim su se služili kurdski Jevreji potomci vavilonskih aramejaca.

Početkom 1950–ih, čini se da se celokupna jevrejska zajednica Kurdistana preselila u Izrael. Jevrejska zajednica koja je živela u iračkom Kurdistanu takođe je emigrirala i na taj način završila jevrejsku istoriju staru stotinama godina u Asiriji i Vavilonu. S druge strne brojni su Jevreji koji se služe s persijskim jezikom.[5]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Mizrahi Jews”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 8. 3. 2015. 
  2. ^ „Ancient Jewish History: Jews of the Middle East”. JVL. 
  3. ^ „Mizrahi Jews in Israel”. My Jewish Learning (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-03-03. 
  4. ^ „Who Are the Mizrahi (Oriental/Arab) Jews? - Israeli-Palestinian - ProCon.org”. Israeli-Palestinian (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 01. 10. 2023. g. Pristupljeno 2021-03-03. 
  5. ^ Nicholas de Lange: Atlas of the Jewish world, p. 23. Equinox, 1991.