Milan Kundera
Milan Kundera | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1. april 1929. |
Mesto rođenja | Brno, Čehoslovačka |
Datum smrti | 11. jul 2023.94 god.) ( |
Mesto smrti | Pariz, Francuska |
Državljanstvo | Čehoslovačka (do 1979) Francuska (od 1981) Češka (od 2019) |
Nacionalnost | Čeh |
Obrazovanje | Karlov univerzitet Akademija muzičkih umetnosti |
Zanimanje | pisac |
Porodica | |
Roditelji | Ludvik Kundera (otac) |
Rođaci | Ludvik Kundera (bratanac) |
Književni rad | |
Jezik stvaranja | češki francuski |
Najvažnija dela | Šala (1967) Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984) |
Nagrade | Austrijska državna nagrada za evropsku književnost (1987) |
Milan Kundera (češ. Milan Kundera; Brno, 1. april 1929 — Pariz, 11. jul 2023) bio je francuski književnik češkoga porekla.[1] Najpoznatija dela su mu romani Šala i Nepodnošljiva lakoća postojanja.
Mladost i obrazovanje
[uredi | uredi izvor]Kundera je završio srednju školu u Brnu, napustio je studije književnosti i estetike na Karlovom univerzitetu i prešao na čuvenu prašku Filmsku akademiju, gde je, nakon diplomiranja, ostao kao predavač svetske književnosti.
Političko opredeljenje
[uredi | uredi izvor]Rano je pristupio Komunističkoj partiji, da bi dve godine kasnije bio izbačen zbog „protivpartijskog delovanja“. Godine 1968. učestvovao je u Praškom proleću i polemisao je sa Vaclavom Havelom.[2] Prve romane pisao je na češkom jeziku.[3][4]
Godine 1975. preselio se u Francusku i retko se pojavljuje u Češkoj. Od osamdesetih nadalje pisao je na francuskom jeziku.[5]
Kundera je bio izuzetno čitan u Jugoslaviji, sarajevski izdavač „Veselin Masleša” 1984. je objavio njegova sabrana dela.
U pogovoru svoje knjige Koža — Kurcio Malaparte Kundera se osvrnuo na oslobođenje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu 1944. i bombardovanje te zemlje 1999:
„... nijedna zemlja u Evropi (od Atlantika do baltičkih zemalja) nije se oslobodila vlastitim snagama. (Nijedna! Ipak, Jugoslavija. Vlastitom partizanskom vojskom. Zato je 1999. trebalo nedeljama bombardovati srpske gradove da bi se, naknadno, i u tom delu Evrope nametnuo status pobeđenog.”)
Dela
[uredi | uredi izvor]Iako je objavljivao i eseje, zbirke pesama i drame, Kundera je najpoznatiji po svojim romanima i sebe je smatrao prevashodno romanopiscem.[6]
Najpoznatija dela su mu:
- Šala (Žert), 1967.
- Smešne ljubavi (Směšné lásky), 1968.
- Život je drugde (Život je jinde), 1969.
- Oproštajni valcer (Valčík na rozloučenou), 1976.
- Knjiga smeha i zaborava (Kniha smíchu a zapomnění), 1979.
- Nepodnošljiva lakoća postojanja (Nesnesitelná lehkost bytí), 1984.
- Besmrtnost (Nesmrtelnost), 1990.
- Usporavanje (La Lenteur), 1993.
- Identitet (L'Identité), 1998.
- Neznanje (L'Ignorance), 2000.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Preminuo Milan Kundera - Kultura - Dnevni list Danas” (na jeziku: srpski). 2023-07-12. Pristupljeno 2023-07-12.
- ^ Kosková, Helena (1998). Milan Kundera. Praha: H & H.
- ^ „Milan Kundera”. Buka. Pristupljeno 23. 1. 2020.
- ^ Šale i zbilje Milana Kundere / Aleksandara Ilić. - U: Smešne ljubavi / Milan Kundera. - Beograd, 1981 : Prosveta. - (Biblioteka Prosveta ; 15). - Str. 187-193
- ^ „Milan Kundera slavi 90. rođendan”. DW. Pristupljeno 23. 1. 2020.
- ^ „Kundera Milan”. Enciklopedija Srpskog narodnog pozorišta. Pristupljeno 23. 1. 2020.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Milan Kundera na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Milan Kundera and the Czech Republic. Retrieved 2010-09-25
- "Milan Kundera" 9 November 2008 New York Times. Retrieved 2010-09-25
- Šalu na stranu - povodom 80. rođendana Milana Kundere (Vreme, 2. april 2009)