Mineralna prašina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
oblaci prašine zapadne Afrike

Mineralna prašina se sastoji od različitih oksida i karbonata. Ljudske aktivnosti dovode do 30% kretanja prašine u atmosferi. Sahara je glavni izvor mineralne prašine, koja se kasnije prostire preko Mediterana(gde je poreklo kišne prašine) i Karipskih mora.

u severnom delu Južne Amerike, Srednje Amerike, Severne Amerike i Evrope.[1] Pored toga igra značajnu ulogu u prilivu hranljivih sastojaka Amazonskoj prašumi. Gobi pustinja je još jedan izvor prašine u atmosferi što utiče na istočnu Aziju i zapadni deo Severne Amerike.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Mineralna prašina se uglavnom sastoji od oksida (SiO2, Al2O3, FeO, Fe2O3,CaO i drugih) i karbonata(CaCO3, MgCO3)koji grade Zemljinu koru. Velika koncentracija prašine može prouzrokovati probleme ljudima koji imaju disajne probleme. Još jedan efekat oblika prašine je to da su sunčevi zraci svetliji.

Satelitska slika Sahare u oblaku prašine (2000) nad Istočnim Atlantskim okeanom.
Slike pokazuju prelazak Atlantika Saharske prašine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Schlesinger, Pnina; Mamane, Yaacov; Grishkan, Isabella; Transport of microorganisms to Israel during Saharan dust events, Aerobiologia, Vol. 22, no. 4. стр. 259-273. Dec 2006; On a spring clear day, the persisting airborne fungi were Alternaria alternata, Geotrichum candidum, Penicillium chrysogenum, and P. glabrum. However, during two dust events the fungal population was dominated by Alternaria alternata, Aspergillus fumigatus, A. niger, A. thomii, Cladosporium cladosporioides, Penicillium chrysogenum, and P. griseoroseum. This study suggests that Saharan and other desert dust events in the East Mediterranean have a significant effect on the airborne microbial populations, which might impact on health, agriculture, and ecology.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]