Nahod
Nahod češ. Náchod | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Češka |
Kraj | Kralovehradečki kraj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 21.559 |
— gustina | 647,03 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 50° 25′ 01″ S; 16° 09′ 47″ I / 50.416944° S; 16.163056° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 346 m |
Površina | 33,32 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Oldrih Čtvrtečka |
Veb-sajt | |
www.mestonachod.cz |
Nahod (češ. Náchod, nem. Nachod) grad je u Češkoj Republici, u okviru istorijske pokrajine Bohemije. Nahod je treći po veličini grad upravne jedinice Kralovehradečki kraj, u okviru kojeg je sedište zasebnog okruga Nahod.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nahod se nalazi u severnom delu Češke republike, na samoj granici sa Poljskom (3 km udaljenosti). Grad je udaljen od 150 km istočno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Hradeca Kralovskog, 40 km severoistočno.
Nahod se nalazi u oblasti severoistočne Bohemije. Grad leži kotlini reke Metuje na nadmorskoj visini od oko 350 m. Iznad grada strmo izdižu se planine iz masiva Krkonoša.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Nahoda bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje 1254. godine kao slovensko naselje, U 14. veku naselje je naseljeno nemačkim doseljenicima i dobilo je gradska prava.
1919. godine Nahod je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. 1938. godine Nahod, kao naselje sa nemačkom većinom, je ocepljeno od Čehoslovačke i pripojeno Trećem rajhu u sklopu Sudetskih oblasti. Posle Drugog svetskog rata mesni Nemci su se prisilno iselili iz grada u maticu. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Nahod danas ima oko 22.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu stagnira. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Crkva sv. Lavrentija
-
Glavni trg sa zamkom na brdu
-
Gradska kuća
-
Stari hotel
-
Pogled iz vazduha