Pređi na sadržaj

Nacionalni park Kibale

Koordinate: 0° 30′ 0″ N 30° 24′ 0″ E / 0.50000° S; 30.40000° I / 0.50000; 30.40000
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni park Kibale
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Kibale
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Kibale
Mjesto Uganda
Najbliži gradFort Portal
Koordinate0° 30′ 0″ N 30° 24′ 0″ E / 0.50000° S; 30.40000° I / 0.50000; 30.40000
Površina776 km²
Osnovano1993. godine
Upravljačko tijeloUgandska uprava za divlji svet

Nacionalni park Kibale je nacionalni park koji se nalazi u južnom delu Ugande, a u njemu se nalaze zimzelene kišne šume koje su zaštićene. Površine je 776 km², a nalazi se na nadmorskoj visini od 1100 do 1600 metara. Iako se na prostoru parka nalaze prvenstveno zimzelene kišne šume, park je bogat raznovrsnim pejzažima.[1] Kibale je jedan od poslednjih preostalih područje koji sadrži niske i planinske šume na malom prostoru. U istočnoj Africi park je jedini predeo koji sadrži predplaninske šume.[2]

Park je otvoren 1932. godine, a formalno uspostavljen 1993. godine, kako bi se zaštitilo veliko područje šuma, kojima su prethodno upravljali nadređeni za šumske rezervate. Park formira kontinuiranu šumu zajedno sa Nacionalnim parkom Kraljica Elizabeta, a oni su povezani koridorom dužine 180 km. Kibale je važan prostor gde je razvijen eko-turizam, safari destinacija, a nastanjuju ga šimpanze i 12 drugih vrsta primata. Na prostoru parka nalazi se postrojenje Biološkog Univerziteta Makerere.[3]

Opis i lokacija parka[uredi | uredi izvor]

Dva plemena, Batoro i Bakiga naseljavaju područje oko parka. Park koriste za lov i skupljanje plodova i za druge potrebe, a sve u skladu sa pravilima i minimalno, uz pomoć Ugandske uprave za divlji svet, koja štiti park.[4] Od početka 20. veka broj stanovnika u okolnim delovima parka porastao je sedam puta. Veruje se da je glavni razlog naseljavanja stanovništva na okolne delove parka, zato što park donosi prihode, zbog velikog broja turista koji dolaze tokom čitave godine da posete park. Farmeri veruju da je tlo u blizini parka dobro za gajenje raznih kultura tokom čitave godine. Zbog velikog broja stanovništva, uništena su mnoga prirodna staništa i pretvorena u plantaže i poljoprivredna zemljišta, a potražnja drva za ogrev je sve veća.

Organizacije poput Fondacije za prirodu pokušavaju da obnove park, upute stanovništvo na njegov značaj i ojačaju lokalne zajednice u okolini parka, kako bi se na prostoru parka i oko njega smanjila seča šume i lov.[4]

Biološka raznovrsnost[uredi | uredi izvor]

Šimpanza u parku
Drvo u parku

Šume Kibale imaju jednu od najvećih raznolikosti i koncentracije primata u Africi. U njoj se nalazi veliki broj ugroženih šimpanza, kao što su Colobus i Cercopithecus lhoesti.[4]

Fauna[uredi | uredi izvor]

Na prostoru Nacionalnog parka Kibale nalazi se 13 vrsta primata. Pored Uganske uprave za divlji svet, park štiti i proučava još nekoliko organizacija, a najviše se proučava obična šimpanza, kao i nekoliko vrsta majmuna koje uključuju vrste Lophocebus ugandae, Procolobus tephrosceles i vrstu Cercopithecus lhoesti. Ostali popisani primati u parku uključuju vrste Colobus guereza i Cercopithecus mitis.[5] Park nastanjuju i slonovi koji često menjaju stanište na relaciji od Kibale do Nacionalnog parka Kraljice Elizabete. Ostali sisari koji su popisani u parku obuhvataju vrste kao što su natalski dujker, plavi dujker, Tragelaphus sylvaticus, Tragelaphus spekii, Potamochoerus larvatus, Hylochoerus meinertzhageni, Phacochoerus africanus, afrički bivo i mnoge druge.

Popisane zveri u parku uključuju vrste kao što su afrički leopard, afrička zlatna mačka, serval, nekoliko vrsta mungosa i dve vrste vidre. Lavovi su povremeni posetioci parka.[5]

Na prostoru parka postoji 325 vrsta ptica, uključujući vrste Cercococcyx olivinus, Pogoniulus coryphaea, dve vrste iz porodica pita i zelenog papagaja. U parku je popisana i porodica ptica Geokichla, koja uključuje endemsku vrstu Turdus kibalensis.[5]

Primati[uredi | uredi izvor]

Primati su vrlo česti u šumama Nacionalnog park Kibale. Postoji mnogo vrsta primata, a mnoge su skoncentrisane na malim šumskim predelima. Na osnovu sprovedenih studija pokazalo se da seča drveća dosta loše utiče na raznožavanje i život primata u parku.[6]
Druga studija iz 1999. godine pokazala je da su se mnoge vrste primata vratile u svoja staništa, nakon oporavljanja šuma.[6][7]

Flora[uredi | uredi izvor]

U vlažnim tropskim šumama u parku popisano je oko 229 vrsta drveća. Neke ugrožene vrste su Cordia millenii, Entandrophragma angolense i Lovoa swynnertonnii. U šumskim područjima nalazi se veliki broj žbunastih i zeljastih biljaka, a najrasprostranjenije su vrste Palisota schweinfurthii i Pollia condensata.[5]

Upravljanje šumom[uredi | uredi izvor]

Mnoge studije su sprovedene u parku kako bi se procenili faktori koji utiču na regeneraciju šuma i tehnike upravljanja šumama.[8] Jedno od takvih istraživanja sugeriše da se obnova šuma može postići sprečavanjem požara unutar parka, a travnjaci nastali usled čovekove aktivnosti prirodno bi se mogli regenerisati u šume kroz neko vreme.[8][9]

Kafa Robusta gaji se u šumskim oblastima Kibale. Od 1999. do 2002. godine bilo je pokušaja da se ova kafa komercijalizuje i dospe na svetsko tržište. Prihod od proizvodnje kafe bio je namenjen za zaštitu parka.[10][11]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ McGrew, William, et al. Great Ape Societies. Cambridge University Press, 1996. Print.
  2. ^ Moukaddem, Karimeh. "National Parks do not Contribute to Poverty, finds decade long study." Mongobay.com 24 August 2011. n. pag. Web. 5 Oct. 2011.
  3. ^ „About Kibale National Park”. Arhivirano iz originala 3. 8. 2009. g. Pristupljeno 8. 9. 2018. 
  4. ^ a b v Hance, Jeremy. Forest Loss Occurring Around Kibale National Park in Uganda. Mongobay.com 28 June 2010. n. pag. Web. 5 Oct. 2011.
  5. ^ a b v g Lilieholm, R. J.; et al. (1997). „Research opportunities at the Makerere University Biological Field Station, Uganda”. Bulletin of the Ecological Society of America. 78 (1): 80—84. 
  6. ^ а б Chapman, Colin A.; Lambert, Joanna E. „Habitat alteration and the conservation of African primates: Case study of Kibale National Park, Uganda”. American Journal of Primatology. 50 (3): 169—185. PMID 10711532. doi:10.1002/(SICI)1098-2345(200003)50:3<169::AID-AJP1>3.0.CO;2-P. 
  7. ^ Chapman, C. A.; Chapman, L. J.; Naughton-Treves, L.; Lawes, M. J.; McDowell, L. R. (фебруар 2004). „Predicting folivorous primate abundance: validation of a nutritional model”. American Journal of Primatology. 62 (2): 55—69. PMID 14983464. doi:10.1002/ajp.20006. 
  8. ^ а б Lwanga, J. S. (2003). „Forest succession in Kibale National Park, Uganda: implications for forest restoration and management”. African Journal of Ecology. 41: 9—22. doi:10.1046/j.1365-2028.2003.00400.x. 
  9. ^ Chapman, C. A.; Chapman, J. (1996). „Exotic tree plantations and the regeneration of natural forests in Kibale National Park, Uganda”. Biological Conservation. 76: 253—257. doi:10.1016/0006-3207(95)00124-7. 
  10. ^ Nathalie Johnson (5. 6. 2002), Projects : Kibale Forest Wild Coffee Project, Washington, DC: World Bank, стр. 9, Приступљено 10. 1. 2013 
  11. ^ Lilieholm, Robert; W. Paul Weatherly (август 2010). „Kibale Forest Wild Coffee: Challenges to Market-Based Conservation in Africa”. Conservation Biology. 24 (4): 924—930. ISSN 0888-8892. doi:10.1111/j.1523-1739.2010.01527.x. 

Литература[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]