Nacionalni park Kozara

Koordinate: 45° 00′ 30″ N 16° 53′ 30″ E / 45.00833° S; 16.89167° I / 45.00833; 16.89167
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni park Kozara
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Kozara
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Kozara
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Nacionalni park Kozara
Mjesto Republika Srpska,
 Bosna i Hercegovina
Najbliži gradPrijedor
Koordinate45° 00′ 30″ N 16° 53′ 30″ E / 45.00833° S; 16.89167° I / 45.00833; 16.89167
Površina3520 ha
Osnovano1967. godine
Upravljačko tijeloRepublika Srpska

Nacionalni park Kozara, u geografskom i geomorfološkom pogledu zahvata pripanonsko područje unutrašnjih Dinarida u Republici Srpskoj. Posmatrano geografski obuhvata prostor od 44° 59' 00 do 45° 3' 30 sjeverne geografske širine i od 16° 51' 00 do 16° 55' 00 istočne geografske dužine po Griniču.

Površina Nacionalnog parka Kozara je 3520 ha, proglašena je nacionalnim parkom 1967. s ciljem zaštite kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti planine Kozare.

Kozara je planina dinamičnog reljefa čiji visovi ne prelaze hiljadu metara nadmorske visine.

Umjereno-kontinentalna klima, veliki broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi — vidikovci sa kojih se vide Gradiška, Prijedor, Kozarska Dubica i ostala okolna mjesta, daju posebnu vrijednost ovoj planini. Na području Nacionalnog parka nalaze se izvori većih potoka i rijeka (Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke-Starenice) što NP Kozaru čini orohidrografskim čvorištem istoimene planine. Centralni dio Nacionalnog parka i planine Kozare zauzima područje Mrakovice, na kojem se prostire nekoliko zaravnjenih platoa visine od 700-800 m. To je zaštićena zona (prvi stepen zaštite) u kojoj se izgrađuju, ili su već izgrađeni, turistički objekti.

Centralni dio Parka zauzima zaravnjeni plato Mrakovica (806 m). Ostali značajni vrhovi su: Gola planina (876 m), Rudine (750 m) Jarčevica (740 m), Glavuša (793 m), Bešića-poljana (784 m), Vrnovačka glava (719 m), Benkovac-Jurišina kosa (705 m), Šupljikovac (652 m), Zečji kamen (667 m), Kozarački kamen (659 m).

Geomorfološki posmatrano teritorija parka je veoma heterogena i orografski jako izražena, što se posebno manifestovalo specifičnom vegetacijom i klimatskim promjenama. Trijarski krečnjaci i dolomiti, u južnom području planine, na nekim mjestima, grade tipične kraške oblike reljefa, uz pojavu grebena.

Nacionalni park Kozara svojim prelijepim i, prema kriterijima IUCN — zaštićenim pejzažima, oplemenjuje doživljaj svakog posjetioca Parka.

NP Kozara je član Federacije nacionalnih parkova Evrope — EUROPARC.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]