Nemrut
Nemrut ili Nemrud (turski : Nemrut Dağı, jermenski : Նեմռութ սար) je planina na jugoistoku Turske, visoka 2.134 metra. Nalazi se 40 km severno od grada Kahte, u blizini Adijamana. Nemrut je najpoznatiji po arheološkim ostacima velikog broja skulptura u blizini njegovog vrha, za koje se veruje da su ostaci kraljevske grobnice Antioh I od Komagene iz 1. veka pre nove ere. Zbog toga je 1987. godine upisan na UNESCO-vu listu.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Nakon propasti Seleukidskog carstva, koje su Rimljani uništili 189. pre nove ere u bici kod Magnezije jedano od njegovih naslednika bilo je kraljevstvo Komagena, koje se prostiralo od planine Taurus do Eufrata . Kako je ovo carstvo naseljavalo izuzetno raznoliko stanovništvo, od 62. do 38. pre nove ere, kralj Antioh I izveo je ambiciozan verski program koji je obuhvatio kult grčkih i persijskih bogova, ali i Antiohovu porodicu. Verovatno je to bio pokušaj ujedinjenja multietničkog carstva kako bi se osigurala dinastija njegove porodice [1] .
Antioh je propagirao ovaj kult sreće i spasenja, a njegovo centralno mesto bilo je svetilište na vrhu Nemruta sa svojim kolosalnim skulpturama. Iako je kult kratko trajao, mnogi antiohijski naslednici podigli su svoje grobnice u blizini njega.
Danas je ovo svetilište turistička atrakcija koja privlači sve više posetilaca.
Opis[uredi | uredi izvor]
Godine . 62. pre nove ere, kralj Antioh I od Komagena sagradio je na vrhu planine Nemrut grobnicu uokvirenu kolosalnim skulpturama visokim oko 8-9 metara koje su ga predstavljale, dva lava, dva orla i razne grčke, jermenske i persijske bogove, poput Herkula - Veretragna, Zevs - Ahura Mazda, Tihe i Apolon - Mitra . Skulpture su bile u sedećem položaju, a njihova imena su uklesana na postoljima. Glave su im na kraju odvojene od tela, najverovatnije tokom hrišćanskog ikonoborstva, a danas leže raštrkane po čitavom lokalitetu. Daljem uništavanju skulptura doprinosi i to što skulpture svake godine provedu pola godine pod snegom.
Postojao je i friz od kojeg je ostalo samo nekoliko pločica na kojima su prikazani Antiohovi preci koji su ga povezali sa Grcima i Persijancima . Slični prikazi predaka mogu se videti i na kružnom tumulu u Nemrutu koji je visok 49 metara i prečnik 152 metra. Skulpture imaju helenizovana lica, ali perzijske uniforme i frizure.
Na zapadnoj terasi nalazi se velika ploča sa lavom i rasporedom planeta Jupiter, Merkur i Mars kakav je bio 7. septembra 62. pre nove ere. Verovatno naznaka datuma početka izgradnje hrama.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Alberto Siliotti, Hidden Treasures of Antiquity, 2006, Vercelli: VMB, str. 217. ISBN 8854004979
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Nacionalni park planine Nemrut (jezik: engleski)
- Martha Goell Lubell, "Kraljica planine" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. januar 2016) - Zvanična stranica dokumentarca iz 2005. godine na planini Nemrut.
- Nemrut (jezik: španski)