Pređi na sadržaj

Neolitsko naselje Lađarište

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lađarište
Neolitsko naselje Lađarište na karti Srbije
Neolitsko naselje Lađarište
Prikaz na mapi Srbije
Mesto Srbija
RegijaOpština Vrnjačka Banja
Koordinate43° 23′ S; 20° 33′ I / 43.38° S; 20.55° I / 43.38; 20.55
OblastVrnjci
Istorija
PeriodVinčanska kultura
Neolit
Eneolit

Neolitsko naselje Lađarište je arheološki lokalitet otkriven u selu Vrnjci kod Vrnjačke Banje u periodu od 1987. do 1990. godine. Potiče iz neolita, mlađeg kamenog doba i predstavlja najstariji dokaz naseljenosti područja Vrnjačke Banje. Na njemu su pronađeni ostaci kuća, radionica za izradu oruđa od kamena, medijalna keramika, delovi posuđa.[1]

Geomorfološki okviri

[uredi | uredi izvor]

Lokalitet Lađarište se nalazi u centralnom delu Srbije, sa desne strane magistralnog puta Vrnjačka Banja - Kraljevo, na 4 km udaljenosti od centra Vrnjačke Banje u selu Vrnjci. Zauzima deo rečne doline okružene Zapadnom Moravom, Južnom Moravom i rekom Ibar. Pored Goča i Kopaonika ovaj region okružuju i planine Željin, Jastrebac, Stolovi i Gledičke planine. Šire područje Lađarišta odlikuje zatalasani reljef nastao pod uticajem više geomorfoloških procesa. Lokalitet se nalazi na visokom platou, na desnoj strani starog korita Zapadne Morave koji se zove Obreža. Lađarište pripada ravničarskom tipu naselja na rečnoj terasi. Ovaj tip naselja karakteriše položaj na prostranim rečnim terasama koje se u velikom broju nalaze nad ušćem dve reke. Ovaj tip naselja se pretežno vezuje za dolinu Južne Morave, Zapadne Morave i dolinu Ibra.[2][3]

Arheološka istraživanja

[uredi | uredi izvor]

Pronađeni arheološki materijal i stratigrafija užeg ispitanog dela hronošli determinišu lokalitet u periodu Gradačka faza/ Vinča - Pločnik. Nalazi dve zoomorfne predstave bika, načinom modelovanja, upućuju na starčevački horizont koji do tada nije otkriven.[4][5] Arheološka istraživanja su vršena u periodu od 1987. do 1990. godine pod pokroviteljstvom Osnovne zajednice nauke Regiona Kraljevo i Opštine Vrnjačka Banja, a nosilac istraživanja je bio Centar za arheološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Rukovodilac istraživanja je bio prof. dr Dragoslav Srejović, a terenski rukovodilac je bio dr Svetozar Stanković. Tokom četiri sezone istraživanja pronađeno je 45 predmeta od glačanog kamena. Ostalih 112 primeraka u zbirku je dospelo sakupljanjem površinskih naloga i otkupom zbirke kolekcionara M. Crnoglavca.[5]

Gotovo sve oruđe koje je pronađeno pripada periodu kasnog neolita i početka eneolita, odnosno vezuje se za faze Vinča - Gradac i Vinča - Pločnik. Najbrojnije su alatke sa sečicom (pre svega tesle, koje čine više od polovine pronađenog oruđa), dok su abrazivne manje zastupljene. Različitost tipova iste vrste oruđa, kao i varijabilnost dimenzija unutar iste vrste alatki, upućuje na ideju o razvijenosti zanatskog delanja. Sirovine od kojih je oruđe izrađivano eksploatisane su iz neposredne okoline lokaliteta i najvećim delom čine geološku osnovu vrnjačkog kraja. U najbližoj okolini lokaliteta je pronađena velika količina materijala koji mogao da bude selektovan i upotrebljavan u izradi glačanog i abrazivnog kamenog oruđa. Ukoliko je ekspolatisanje materijala bilo sa matičnih ležišta moguće je pretpostaviti postojanje neke vrste radioničarskih kampova ili naselja na višim kotama čiji su se specijalizovani majstori bavili rudarenjem, obradom i distribucijom kamenog materijala. Takvo naselje je postojalo, na nešto većoj udaljenosti, u Trsinama kod Čačka.[6][7]

Kvalitet obrade kamena se razlikuje, odnosno pronađeno je oruđe čija je kompletna površina uglačana do visokog sjaja, ali i ono koje je samo grubo obrađeno. Alatke uglačane do visokog sjaja su obično one koje su pravljene od homogenih i najsilifikovanijih komada sirovine, što pokazuje da su zanatlije iz Lađarišta dobro poznavale određene karakteristike stena i da su najviše truda ulagali oko onih alatki za koje su verovali da će trajati duže vreme.[8]

Grumenje šljake, koje su uočavalo na površini lokaliteta, ukazuje na mogućnost topljenja metala.[9]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Arheološka nalazišta”. Vrnjačka Banja. Arhivirano iz originala 17. 12. 2018. g. Pristupljeno 17. 12. 2018.  Nepoznati parametar |arhiviranjeURL= ignorisan [|arhiviranjeurl= se preporučuje] (pomoć); Pronađeni su suvišni parametri: |arhiviranjeURL= i |archive-url= (pomoć); Pronađeni su suvišni parametri: |arhiviranjedatum= i |archive-date= (pomoć); Nevalidan unos |dead-url=dead (pomoć)
  2. ^ Ristić, Opačić (2005). Topografsko-hronološke karakteristike naselja vinčanske kulture na teritoriji Srbije. Beograd: Glasnik Srpskog arheološkog društva. str. 80—88. 
  3. ^ Dimić, Vidan B. (2013). „Analiza glačanog i abrazivnog kamenog oruđa sa lokaliteta Lađarište kod Vrnjačke Banje”. Naša prošlost. 14: 32—35. 
  4. ^ Borović-Dimić, J., i Stanković S. (1987). Iskopavanje praistorijskog naselja na lokalitetu Lađarište u Vrnjcima. Beograd: Glasnik Srpskog arheološkog društva (3). str. 46—47. 
  5. ^ a b Dimić, Vidan B. (2013). „Analiza glačanog i abrazivnog kamenog oruđa sa lokaliteta Lađarište kod Vrnjačke Banje”. Naša prošlost. 14: 35. 
  6. ^ Bogosavljević, Petrović. Praistorijski rudnici na centralnom Balkanu. Zbornik Narodnog muzeja, serija: Arheologija, br. 1, vol. 18. str. 79—113. 
  7. ^ Dimić, Vidan B. (2013). „Analiza glačanog i abrazivnog kamenog oruđa sa lokaliteta Lađarište kod Vrnjačke Banje”. Naša prošlost. 14: 40; 51—52. 
  8. ^ Dimić, Vidan B. (2013). „Analiza glačanog i abrazivnog kamenog oruđa sa lokaliteta Lađarište kod Vrnjačke Banje”. Naša prošlost. 14: 51—52. 
  9. ^ Grujović Brković, Katarina (2015). Pogled kroz nasleđe 1965-2015. Zavod za zaštitu spomenika kulture. str. 80. ISBN 9788684867058. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]