Novica Rakočević
Novica Rakočević | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 15. januar 1927. |
Mesto rođenja | Trebaljevo, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 16. jun 1998.71 god.) ( |
Mesto smrti | Podgorica, Crna Gora, SR Jugoslavija |
Naučni rad | |
Polje | istorija |
Institucija | Istorijski institut u Podgorici |
Novica Rakočević (Trebaljevo, 15. januar 1927 – Podgorica, 16. jun 1998) bio je srpski istoričar iz Crne Gore. Bavio se proučavanjem novije istorije srpskog naroda, sa posebnim težištem na proučavanju novovjekovne i savremene istorije Crne Gore u razdoblju od 18. do 20. vijeka. Bio je jedan od najvećih stručnjaka za političku istoriju Knjaževine Crne Gore (1852–1910) i Kraljevine Crne Gore (1910–1918), kao i jedan od najboljih poznavalaca lika i djela crnogorskog knjaza i kralja Nikole Petrovića-Njegoša (1860–1918).[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u selu Trebaljevu kod Kolašina, u srpskoj pravoslavnoj porodici. Osnovno obrazovanje je stekao u rodnom mestu, nakon čega je nastavio školovanje u gimnazijama u Kolašinu i Beranama. Bio je učesnik NOB od 1943. godine. Po završetku rata, opredelio se za studije istorije. Diplomirao je 1952. godine, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Potom je radio kao nastavnik istorije u Kolašinu, Kotoru i Bijelom Polju. Počevši od 1959. godine, radio je u Istorijskom institutu u Podgorici. Doktorirao je 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, sa disertacijom pod nazivom: Crna Gora pod austro-ugarskom okupacijom 1916-1918. godine. Objavio je veliki broj naučnih radova i stručnih priloga u raznim časopisima i zbornicima, a takođe je napisao i nekoliko kapitalnih monografskih studija o istoriji Crne Gore u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. vijeka.
Polazeći od istorijskih izvora, dosljedno se protivio pokušajima prekrajanja crnogorske istorije, ukazujući na činjenicu da je Crna Gora u vrijeme vladičanstva, knjaževine i kraljevine bila srpska nacionalna država, naglašavajući tim povodom da Crnogorci pripadaju srpskom nacionalnom korpusu.[2]
Važniji radovi[uredi | uredi izvor]
- Rakočević, Novica (1960). „Prilozi istoriji austro-ugarske okupacije Crne Gore 1916-1918”. Istorijski zapisi. 13 (17/3): 611—641.
- Rakočević, Novica (1961). „Nabavka oružja od strane Crne Gore u balkanskom i prvom svjetskom ratu”. Istorijski zapisi. 14 (18/1): 143—153.
- Rakočević, Novica (1961). „Stav Crne Gore prema ujedinjenju Bugarske i srpsko-bugarskom ratu 1885. godine”. Istorijski zapisi. 14 (18/4): 623—636.
- Rakočević, Novica (1962). „Iseljavanje muslimana i razgraničenje Crne Gore i Turske u oblasti Kolašina poslije Berlinskog ugovora”. Istorijski zapisi. 15 (19/2): 255—274.
- Rakočević, Novica (1962). „Stanje na crnogorsko-turskoj granici uoči balkanskog rata (1908-1912)”. Istorijski zapisi. 15 (19/3-4): 485—515.
- Rakočević, Novica (1966). „Lovćenski odred u Prvom svjetskom ratu 1914-1916. godine”. 19 (23/2): 253—319.
- Rakočević, Novica (1967). „Pokušaj nove administrativne podjele Crne Gore na početku 1910. godine”. 20 (24/2): 303—313.
- Rakočević, Novica (1967). „Odnosi između Crne Gore i Austro-Ugarske od završetka Skadarske krize maja 1913. do Sarajevskog atentata”. Jugoslovenski narodi pred Prvi svetski rat. Beograd: Naučno delo. str. 819—845.
- Rakočević, Novica (1968). „Borbe Hercegovačkog odreda Crnogorske vojske u januaru 1916. godine”. Istorijski zapisi. 21 (25/2): 223—250.
- Rakočević, Novica (1968). „Uzroci iseljavanja crnogorskog stanovništva u 1904. godini (prema austrougarskim dokumentima)”. Istorijski zapisi. 21 (25/3): 483—486.
- Rakočević, Novica (1969). Crna Gora u Prvom svjetskom ratu 1914-1918. Cetinje: Obod.
- Rakočević, Novica (1969). „Pokret za ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom među interniranim Crnogorcima i kod komitskog pokreta u Crnoj Gori u periodu 1916-1918. godine”. Naučni skup u povodu 50-godišnjice raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranja jugoslavenske države. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. str. 173—180.
- Rakočević, Novica (1970). „Politička aktivnost knjaza Mirka Petrovića u toku austro-ugarske okupacije Crne Gore”. 23 (27/1): 251—271.
- Rakočević, Novica (1972). „Izbori za Crnogorsku narodnu skupštinu u januaru 1914. godine i program vlade generala Janka Vukotića”. 25 (29/3-4): 413—430.
- Rakočević, Novica (1973). „Neki podaci o stanju u srpskoj vojsci u Crnoj Gori krajem 1915. godine”. 26 (30/1-2): 131—141.
- Rakočević, Novica (1977). „Bombaška afera i crnogorska narodna skupština”. 30 (34/1): 167—175.
- Rakočević, Novica (1981). Politički odnosi Crne Gore i Srbije 1903-1918. Cetinje: Istorijski institut.
- Rakočević, Novica (1983). Crna Gora i Austro-Ugarska 1903-1914. Titograd: Istorijski institut.
- Rakočević, Novica (1983). „Lična vlast knjaza i ustavne borbe”. Istorija srpskog naroda. knj. 6, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 208—231.
- Rakočević, Novica (1983). „U predvečerje svetskog rata”. Istorija srpskog naroda. knj. 6, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 232—259.
- Rakočević, Novica (1983). „Političke i društvene prilike”. Istorija srpskog naroda. knj. 6, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 263—290.
- Rakočević, Novica (1983). „Politička i ekonomska osnova ideje ujedinjenja u Crnoj Gori”. Stvaranje jugoslovenske države 1918. Beograd: Institut za savremenu istoriju. str. 47—58.
- Rakočević, Novica (1984). „Odnosi Crne Gore i Srbije 1903-1918”. Istorijski zapisi. 37 (47/3-4): 89—104.
- Milićević, Jovan; Rakočević, Novica (1986). „Crna Gora od 1735-1797”. Istorija srpskog naroda. knj. 4, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 498—530.
- Rakočević, Novica (1988). „Opredjeljivanje Crnogoraca za ujedinjenje u toku rata 1914-1918. godine”. Istorijski zapisi. 41 (51/3-4): 129—161.
- Rakočević, Novica (1988). „Političke borbe među crnogorskom emigracijom 1917. oko pitanja ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom i ostalim jugoslovenskim zemljama”. Naučni skup Srbija 1917. godine. Beograd: Istorijski institut SANU. str. 181—190.
- Rakočević, Novica (1989). „Vojna i politička situacija u Crnoj Gori od početka avgusta 1918. do zasijedanja Podgoričke skupštine”. Srbija 1918. godine i stvaranje jugoslovenske države. Beograd: Istorijski institut SANU. str. 53—66.
- Rakočević, Novica (1997). Crnogorska narodna skupština 1906-1914. Podgorica: Unireks.
- Rakočević, Novica (1997). „Vojnopolitička situacija u Crnoj Gori 1914. godine”. Mojkovačka operacija 1915-1916: Zbornik radova sa naučnog skupa. Beograd: Institut za savremenu istoriju. str. 13—21.
- Rakočević, Novica (1998). „Prilog pitanju kapitulacije crnogorske vojske 1916”. Crna Gora u Prvom svjetskom ratu: Zbornik radova. 2. Podgorica: Istorijski institut. str. 153—160.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Mihaljčić 1997, str. 615-616.
- ^ Dan (2015): Intervjui dr Novice Rakočevića
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mihaljčić, Rade (1997). „Rakočević Novica”. Enciklopedija srpske istoriografije. Beograd: Knowledge. str. 615—616.