Novica Rakočević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Novica Rakočević
Lični podaci
Datum rođenja(1927-01-15)15. januar 1927.
Mesto rođenjaTrebaljevo, Kraljevina SHS
Datum smrti16. jun 1998.(1998-06-16) (71 god.)
Mesto smrtiPodgorica, Crna Gora, SR Jugoslavija
Naučni rad
Poljeistorija
InstitucijaIstorijski institut u Podgorici

Novica Rakočević (Trebaljevo, 15. januar 1927Podgorica, 16. jun 1998) bio je srpski istoričar iz Crne Gore. Bavio se proučavanjem novije istorije srpskog naroda, sa posebnim težištem na proučavanju novovjekovne i savremene istorije Crne Gore u razdoblju od 18. do 20. vijeka. Bio je jedan od najvećih stručnjaka za političku istoriju Knjaževine Crne Gore (1852–1910) i Kraljevine Crne Gore (1910–1918), kao i jedan od najboljih poznavalaca lika i djela crnogorskog knjaza i kralja Nikole Petrovića-Njegoša (1860–1918).[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u selu Trebaljevu kod Kolašina, u srpskoj pravoslavnoj porodici. Osnovno obrazovanje je stekao u rodnom mestu, nakon čega je nastavio školovanje u gimnazijama u Kolašinu i Beranama. Bio je učesnik NOB od 1943. godine. Po završetku rata, opredelio se za studije istorije. Diplomirao je 1952. godine, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Potom je radio kao nastavnik istorije u Kolašinu, Kotoru i Bijelom Polju. Počevši od 1959. godine, radio je u Istorijskom institutu u Podgorici. Doktorirao je 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, sa disertacijom pod nazivom: Crna Gora pod austro-ugarskom okupacijom 1916-1918. godine. Objavio je veliki broj naučnih radova i stručnih priloga u raznim časopisima i zbornicima, a takođe je napisao i nekoliko kapitalnih monografskih studija o istoriji Crne Gore u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. vijeka.

Polazeći od istorijskih izvora, dosljedno se protivio pokušajima prekrajanja crnogorske istorije, ukazujući na činjenicu da je Crna Gora u vrijeme vladičanstva, knjaževine i kraljevine bila srpska nacionalna država, naglašavajući tim povodom da Crnogorci pripadaju srpskom nacionalnom korpusu.[2]

Važniji radovi[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]