Obavještajno-bezbjednosna služba Republike Srpske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Obavještajno-bezbjednosna služba Republike Srpske (OBS RS) bila je poseban organ za obavještajni i kontraobavještajni rad u cilju zaštite ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Srpske od 1998. do 2004. godine.

Djelokrug[uredi | uredi izvor]

Osnovana je 1998. godine na osnovu Zakona o Obaveštajno-bezbednosnoj službi Republike Srpske.[1] Služba je zamijenila prethodni Resor državne bezbjednosti koji je djelovao u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Obavještajno-bezbjednosna služba Republike Srpske se bavila prikupljanjem i analiziranjem podataka o:

  • obavještajnim aktivnostima i informacijama političkog, vojnog i ekonomskog karaktera i djelatnostima koje su usmjerene na rušenje ustavnog uređenja Republike Srpske i Bosne i Hercegovine;
  • terorizmu i drugim krivičnim djelima i aktivnostima kojima se ugrožava bezbjednost Republike Srpske, ilegalnom međunarodnom prometu narkotika i pokušajima unošenja iz inostranstva radioaktivnog otpadnog materijala, kao i nedozvoljenom prometu nuklearnim materijama;
  • pokušajima stvaranja ilegalnih oružanih formacija u Republici ili izvan nje, koje imaju za cilj da ugroze bezbjednost Republike;
  • organizovanom međunarodnom i kriminalu između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine;
  • aktivnostima koje predstavljaju krivična djela međunarodnog i humanitarnog prava;
  • ilegalnim delatnostima od značaja za bezbjednost ličnosti i institucija Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koje se štite po posebnim odlukama, kao i šefova stranih država, vlada, diplomata, međunarodnih organizacija i delegacija prilikom njihovog boravka u Republici;
  • kontraobavještajna djelatnost i zaštita sopstvenih struktura i vitalnih interesa republičkih organa i organizacija, kao i građana, uključujući i zaštitu tajnosti podataka od značaja za bezbjednost Republike;
  • drugi poslovi od interesa za zaštitu ustavnog poretka i bezbjednost Republike Srpske.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je bilo dužno da obavještava Službu o svim podacima iz njene nadležnosti i od značaja za njeno funkcionisanje.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Obavještajno-bezbjednosna služba Republike Srpske je imala svojstvo pravnog lica, a sjedište joj je bilo gdje i sjedište predsjednika Republike Srpske. Službom je rukovodio direktor, koji ju je predstavljao i zastupao. Bio je ovlašćen da savjetuje predsjednika Republike o pitanjima od značaja za bezbjednost Republike Srpske.

Direktora i njegovog zamjenika je imenovao predsjednik Republike Srpske, a pomoćnike je postavljao direktor. Međutim, Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o Obaveštajno-bezbednosnoj službi Republike Srpske[2] bilo je predviđeno da direktora imenuje Vlada Republike Srpske uz saglasnost predsjednika Republike Srpske, a da zamjenika i pomoćnika postavlja i razrješava sama Vlada.

Za vođenje unutrašnje kontrole zakonitosti operacija Službe bio je zadužen glavni inspektor. Pri Narodnoj skupštini Republike Srpske, postojala je Komisija za praćenje i kontrolu rada Obavještajno-bezbjednosne službe Republike Srpske koja se obrazovala na predlog predsjednika Republike.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zakon o Obaveštajno-bezbednosnoj službi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 21/98)
  2. ^ Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Obaveštajno-bezbednosnoj službi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 17/99)