Pređi na sadržaj

Orlean

Koordinate: 47° 54′ 09″ S; 1° 54′ 32″ I / 47.9025° S; 1.909° I / 47.9025; 1.909
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Orlean
fr. Orléans
Katedrala Sveto Srce
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Francuska
RegionCentar
DepartmanLoare
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2019.116.269 [1]
 — gustina4.231,04 st./km2
Aglomeracija403.000
Geografske karakteristike
Koordinate47° 54′ 09″ S; 1° 54′ 32″ I / 47.9025° S; 1.909° I / 47.9025; 1.909
Vremenska zonaUTC+1, leti UTC+2
Aps. visina90–124 m
Površina27,48 km2
Orlean na karti Francuske
Orlean
Orlean
Orlean na karti Francuske
Ostali podaci
Poštanski broj45000, 45100
INSEE kod45234

Orlean (fr. Orléans) grad je u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza. Nalazi se na reci Loari u regionu Centar i departmanu Loare. Po podacima iz 2006. godine broj stanovnika u mestu je bio 113.130. Šire područje grada ima 275.000 stanovnika. Jovanka Orleanka je spasila Orlean u srednjem veku i u Orleanu se nalaze njeni spomenici. U Orleanu se proizvodi 70% farmaceutskih proizvoda u Francuskoj.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Petao je postao simbol Francuske, zahvaljujući igri reči. Naime, na latinskom jeziku, "gallus" je značio i petao i gal, a tokom rimske epohe, Francuska se zvala Galija. Stoga je došlo do poistovećivanja petla sa Galijom i Galima, a danas i sa Francuskom.
Spomenik Jovanki Orleanki

Keltsko pleme Karnuta osnovali su Orlean kao galski grad-državu Kenabum. Julije Cezar je osvojio područje 52. p. n. e. Rimski car Aurelijan je ponovo osnovao grad 275. i dao mu ime Aurelianum, tj grad Aurelija.

Vandali su zajedno sa Alanima harali Loarom 408. Jedna od njihovih grupa prihvatila je predlog da se pridruži rimskoj vojsci.

Hunski vođa Atila je 451. pokušao da zauzme i opljačka grad. Međutim sprečila ga je kombinovana vojska Vizigota pod komandom kralja Teodorika I i rimskog generala Aecija u bici na Katalaunskim poljima.

Orlean je bio glavni grad kralja Merovinga Klodomira od 511. do 524.

Za vreme Stogodišnjeg rata odvijala se velika opsada Orleana od 1428. do 1429. Orlean je bio spašen devet dana nakon dolaska Jovanke Orleanke. Opsada Orleana je bila jedna od velikih prekretnica toga rata.

U novije vreme jedan ogranak Burbona su bili Orleani. Kralj Luj Filip Orleanski je bio iz orleanskog ogranka Burbona. Američki grad Nju Orleans dobio je ime po Orleanu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1962.1968.1975.1982.1990.1999.2006.2011.
84.23395.828106.246102.710105.111113.126113.130114.185

Univerzitet i visoko obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Škole Orleana rano su postale među najpoznatijim. U 6. veku kralj Burgundije Gontran je tu obrazovao svoga sina. Kasnije je Teodolfus unapredio škole u Orleanu, pa su Karlo Veliki i Igo Kape slali svoje sinove u Orlean. Orleansko školstvo je bilo najpoznatije od 11. veka do sredine 13. veka. Slava orleanskih škola raširila se do Italije i Engleske, odakle su dolazili studenti.

Kada su 1230. jedno vreme bili raspršeni profesori Univerziteta u Parizu, mnogi od njih su našli utočište u Orleanu. Kada je papa Bonifacije VIII 1298. promovisao jednu knjigu pozvao je profesore Orleana i Bolonje da je komentarišu.

Univerzitet u Orleanu osnovan je 1235, a papskom bulom 1305. dobio je i sve privilegije univerziteta. Bio je jedan od najstarijih univerziteta. Van Italije su samo Sorbona, Kembridž i Tuluza bili stariji.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Katedrala sveto srce (fr. Cathédrale Ste-Croix) je napoznatiji spomenik Orleana. Osnovana je 1278. Katedrala je tokom istorije bila na udaru brojnih ratova i pretrpjela je brojne štete. Najveće razaranje je bilo kalvinističko razaranje 1568, a obnovljena je 1601. u doba kralja Anrija IV.
  • Zvonik crkve svetog Pavla izgrađen između 1620. i 1627.
  • Crkva Notr Dam De Rekuvrans (fr. Église Notre-Dame-de-Recouvrance) izgrađena između 1513. i 1529.
  • Hotel Groslo izgrađen od 1550. do 1555.
  • Trg Matrua, predstavlja simboličko srce grada, gde se nalazi monumentalna statua Jovanke Orleanke na konju.

Industrija[uredi | uredi izvor]

  • farmaceutska industrija. Oko 70% farmaceutske proizvodnje Francuske dolazi iz Orleana.
  • kozmetička industrija sa proizvodnjom parfema. Samo Dior zapošljava oko 1500 ljudi u Orleanu.
  • informatika, elektronika i instrumenti
  • transport i logistika

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]