Osipne groznice

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Osipne groznice su grupa infektivnih bolesti koje se odlikuju povišenom temperaturom i pojavom ospe kao stalnim i karakterističnim znakom.[1]

Ospa[uredi | uredi izvor]

Ospa je promena koja se javlja na koži celog tela ili većeg dela kože. Ospa na sluzokožama naziva se anantem i javlja se obično pre egzantema, ali ranije i iščezava. Ospa može da bude:

  • Difuzna (kod šarlaha), ako se između nje ne vidi zdrava koža. Na eritematoznoj osnovi vidi se sitna tačkasta ospa.
  • Mestimična (kod morbila), Kada između ospi postoji površina zdrave kože, koja izgleda kao da je poprskana crvenom bojom.

Kada se govori o ospi treba znati:

  • da li se nalazi na karakterističnim mestima (na kosmatom delu glave, na licu, na dlanovima, na tabanima),
  • način širenja i mesto gde se prvo pojavila (da li izbija odjednom ili u talasima), da li izbija po redu ili bez reda,
  • Izgled ospe (uniformna, poliformna i dr.),
  • Da li ima više ospe na otkrivenim delovima ili po trupu,
  • da li sa iščezavanjem ospe dolazi do perutanja, hiperpigmentacije ili nastaju ožiljci.

Najpoznatije osipne groznice su:

Ovčije boginje[uredi | uredi izvor]

Varičela je akutna infektivna bolest iz grupe osipnih groznica, sporadičnog karaktera. Klinički se manifestuje blagim simptomima infekcije i pojavom karakteristične ospe.

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Uzročnik je virus varičele koji može izazvati i oboljenje herpes zoster. Veoma je otporan u spoljašnjoj sredini. Inkubacija u proseku traje oko dve nedelje. Putevi širenja su vazduh i direktan kontakt. Epidemiološke karakteristike su da je to uglavnom oboljenje dečijeg uzrasta sa tendencijom češće pojave zimi i u rano proleće.

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

Varičela prolazi kroz tri stadijuma:

  1. kataralni,
  2. osipni i
  3. stadijum otpadanja krusta.

Kataralni stadijum se manifestuje opštim simptomima - povišenom temperaturom, malaksalošću, anoreksijom, glavoboljom. Ovaj stadijum je obično slabo ispoljen i kratko traje- dva do tri dana. Osipni stadijum se odlikuje pojavom polimorfne ospe i enantemom. Ospa je mestimična u naletima bez reda. Lokalizuje se na svim delovima kože, uključujući i lice. Osipni stadijum varičele traje 6-7 dana. Stadijum otpadanja kursta se odlikuje opštim i subjektivnim poboljšanjem i otpadanjem krusta.

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza varičele se postavlja na osnovu:

Varičela

Lečenje[uredi | uredi izvor]

Lečenje varičele sastoji se iz opštih mera i simptomatske terapije. Opšte mere su:

  • Izolacija do otpadanja krusta i
  • mirovanje za vreme febrilnosti

Simptomatska terapija:

Zaštita[uredi | uredi izvor]

Zaštitne mere protiv varičele su slabo efikasne, a sastoje se u izolaciji obolelih. Imunitet posle preležane bolesti je solidan.

Male boginje[uredi | uredi izvor]

Male boginje su veoma kontagiozno oboljenje iz grupe osipnih groznica endemo-epidemičnog karaktera.

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Uzročnik oboljenja je virus morbila koji je veoma neotporan u spoljnjoj sredini i brzo ugine.

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Inkubacija morbila najčešće traje 9-11 dana. Izvor infekcije je isključivo obolela osoba. Bolesnici su zarazni 5 dana pre pojave ospe i 5 dana posle. Putevi širenja su zbog slabe otpornosti virusa Fligeove kapljice ili direktan kontakt. Imunitet posle preležane bolesti je trajan i solidan.

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

Klinička slika ima tri stadijuma:

  • kataraln,
  • osipni i
  • rekonvalescentni.

Kataralni stadijum - Karakteristični znaci tog stadijuma su:povišena temperatura, karakteristične promene na sluzokoži i anantem.Taj stadijum traje nekoliko dana. Nastaje postepeno, povišenom temperaturom, konjunktivitisom, suvim kašljem, promuklim, hrapavim glasom i malaksalošću.Lice bolesnika je uplakano, oči crvene, ždrelo crveno sa enantemom, u kataralnom stadijumu ponekad se javljaju crvenilo, poremećaji i jaka uznemirenost, a kod dece grčevi kao i besvesnost. U ovom stadijumu na sluzokoži obraza mogu da se jave u visini kutnjaka sitne beličaste mrlje, takozvane Koplikove mrlje. Pri kraju ovog stadijuma temperatura se spušta na normalu. Osipni stadijum - Posle sniženja temperature i izvesnog poboljšanja nastaje ponovni skok temperature, pogoršavanje postojećih simptoma prati izbijanje mestimične ospe. Ospa najpre izbija iza ušiju, zahvata lice, ponekad i kosmati deo glave, a zatim po vratu, prsima, rukama, dlanovima a na kraju zahvata i noge. Izbijanje ospe traje oko 48 sati i prati ga pogoršanje kataralnih i opštih simptoma. Kada se ospa pojavi po celom telu ako nema komplikacija ili udruženih infekcija, temperatura ubrzo pada na normalu, a ospa brzo počinje da bledi i nestaje istim redom kojim se pojavila. Iščezavanjem ospe nastaje primetno poboljšanje a povlače se i preostali simptomi. Rekonvalescentni stadijum - taj stadijum traje različito, u zavisnosti od težine kliničke slike karakterišu ga iščezavanje svih simptoma i oporavak iznurenog i oslabljenog organizma.

Komplikacije[uredi | uredi izvor]

Bolest često prate komplikacije koje nastaju dejstvom samog virusa morbila ili zbog udruženih infekcija. Anergija- smanjenje otpornosti organizma, jedan je od značajnih faktora koji doprinosi pojavi komplikacija. Među komplikacijama najznačajnije su plućne i komplikacije na CNS-u.

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza morbila postavlja se na osnovu:

  • kliničke slike,
  • epidemioloških podataka,
  • laboratorijske potvrde dijagnoze.
Male boginje

Lečenje[uredi | uredi izvor]

Terapija morbila se sastoji od opštih mera i simptomatske terapije. To su:

Zaštita[uredi | uredi izvor]

Preventivne mere kod morbida sastoje se od opštih i specifičnih mera. Opšte mere su kao i kod drugih kapljičnih infekcija neefikasne. Specifične mere se sastoje od aktivne (vakcinacija) i pasivne zaštite.

Crvenka[uredi | uredi izvor]

Crvenka je blaga virusna sepsa iz grupe osipnih groznica.

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Uzročnik rubeole je virus rubeole. Virus se kod obolelih nalazi u krvi, nosno-ždrelnoj sluzi.

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Izvor infekcije je isključivo bolesnik i to u prvim danima oboljenja. Putevi širenja isključivo direktan kontakt i Fligeove kapljice. Inkubacija traje obično dve do tri nedelje. Rubeola je uglavnom bolest epidemijskog karaktera sa visokim indeksom kliničke manifestacije. Pokazuje sezonski karakter, zima - rano proleće. Najčešće oboljevaju deca i mlađe osobe.

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

Kataralni stadijum koji kod male dece izostaje kod odraslih osoba je blag i ktatkotrajan. Odlikuje se povišenom temperaturom, ponekad kijavicom i blagim kašljem, konjunktivitisom i pojavom anantema. Osipni stadijum rubeole praćen je karakterističnim uvećanjem limfnih žlezda koje mogu ostati uvećane dve do tri nedelje. Uvećanje ždrela je ponekad praćeno i uvećanom slezinom. Stadijum rekonvalescencije se odlikuje iščezavanjem temperature i ospe i uvećanim limfnim žlezdama.

Komplikacije[uredi | uredi izvor]

  • Angina,
  • otitis media,
  • bronhopneumonija,
  • trombocitopenija ili artritis

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza rubeole predstavlja se na osnovu:

  • Kliničke slike
  • Epidemoloških podataka
  • Laboratorijske potvrde dijagnoze

U laboratorijska ispitivanja spadaju: izolacija virusa iz krvi, pljuvačke, stolice ili mokraće, koja nije još rutinska, dokazivanje neutrališućih antitela, test inhibicije hemaglutinacije, dokazivanje antitela koja vezuju komplement.

Lečenje i zaštita[uredi | uredi izvor]

Terapija rubeole je simptomatska, a komplikacije se leče odgovarajućim sredstvima. Kortikosteroidi i transfuzija krvi se primenjuje u lečenju encefalitisa. Preventivne mere sastoje se od opštih i specifičnih mera. Opšte mere su neefikasne. Specifične mere su aktivna zaštita - vakcinacija i pasivna zaštita.

Šarlah[uredi | uredi izvor]

Šarlah je infektivna bolest iz grupe osipnih groznica. Bolest je endemičnog ili epidemičnog karaktera. Klinički se manifestuje anginom, ređe nekom drugom lokalnom infekcijom, karakterističnim osipom, perutanjem i mogućnošću nastajanja karakterističnih komplikacija.

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Uzročnik oboljenja je piogeni streptokok iz grupe A, koji luči eritrogeni toksin. Veoma je opasan u spoljašnjoj sredini.

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Inkubacija je kratka(dva do pet dana). Izvor infekcije su bolesnici od neke bolesti iz grupe streptokoka. Putevi širenja su različiti: kapljični aerogeni, prašina kao i direktan i indirektan kontakt. Epidemiološke karakteristike- šarlah je oboljenje endemsko-epidemičnog karaktera.

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

Prolazi kroz četiri stadijuma:

  • invazioni,
  • osipni,
  • prazan i
  • stadijum perutanja - rekonvalescentni

Invazioni stadijum - počinje naglo karakterističnim trijasom: temperaturom, bolom u grlu i inicijalnim povraćanjem to jest povraćanjem na početku bolesti. Temperatura je povišena, grlo hiperemično, tonzile povećane obično sa pojavom gnojnih čepića. Na sluzokoži mekog nepca nalazi se enantem. Povraćanje, koje u početku uvek prati šarlah, često je praćeno bolovima u trbuhu, obično u predelu apendiksa.Ovaj stadijum traje 1-2 dana. Osipni stadijum - se odlikuje pojavom šarlahne ospe, koja izbija brzo obično u toku nekoliko sati. Ospa je difuzna i iščezava na pritisak, ako nije hemoragična. Ima je po celom telu, osim po licu, kosmatom delu glave, dlanovima i tabanima. Koža pokrivena osipom je suva, hrapava i pomalo svrbi. Sa pojavom ospe pogoršavaju se ostali simptomi. Prazan period - je nazvan tako jer nema nikakvih simptoma ni znakova, osim tahikardije i Pastijinog znaka. Stadijum perutanja - se odlikuje time što koža šarlahnog bolesnika počinje da se peruta, uz opšte dobro stanje. Najpre se perutaju lice, vrat i trup a zatim dlanovi i tabani, na kojima je perutanje obilno, jer je koža tvrda i debela.

Komplikacije[uredi | uredi izvor]

  • Bakterijske ( lat. otitis media, lymphadenitis coli, sinusitis pansinusitis)
  • Toksične ( rani nefritis, toksični miokarditis, reumatoid)
  • Tokso-alergijske komplikacije ( akutni glomerulonefritis, reumatska groznica)

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Postavlja se na osnovu:

  • kliničke slike,
  • epidemioloških podataka i
  • laboratorijske potvrde podataka

Lečenje i zaštita[uredi | uredi izvor]

Lek izbora je penicilin, u trajanju od 10 dana. Preventivne mere kod šarlaha sastoje se od opštih i specifičnih. Opšte mere su iste kao i kod drugih kapljičnih infekcija, ali neefikasne. Specifične mere su s obzirom na to da vakcina ne postoji, hemiprofilaksa. Imunitet posle preležanog šarlaha je solidan.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Matić B. Dermatovenerološka propedevtika, III preštampano izdanje (Medicinski fakultet Novi Sad). 1992. ISBN 978-86-7197-076-1.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Diklić Dragomir i Antonijević Božidar (2014): "Infektivne bolseti sa negom", Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. Male boginje
  2. Šarlah kod dece i odraslih
  3. Rubeola crvenka Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016)


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).