Pređi na sadržaj

Ostoja Dulić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ostoja Dulić
Datum rođenja(1950-01-28)28. januar 1950.(74 god.)
Mjesto rođenjaDonje RatkovoFNRJ

Ostoja Dulić (Donje Ratkovo 28. januar 1950) je prosvjetni i politički radnik iz Republike Srpske.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1950. godine, u selu Donje Ratkovo, opština Ključ. Osnovnu školu završio je u Sitnici, gimnaziju u Ključu, Filozofski fakultet – smjer južnoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik u Novom Sadu 1954. godine. U toku studiranja kao aktivista studentske organizacije radio u Predsjedništvu SS Srbija kao predstavnik SS Vojvodine. Jugoslovensku narodnu armiju služio je 1974/75. godine u SR Sloveniji u garnizonima Škofja Loka i karaula RadečePlanica. Godine 1975. se zapošljava u srednjoj školi u Mrkonjić Gradu, gdje kao profesor i direktor Gimnazije provodi najveći dio svog radnog vijeka. U pet saziva biva izabran u Skupštinu opštine Mrkonjić Grad kao delegat, odbornik. U jednom periodu (19881990) bio je i predsjednik SO Mrkonjić Grad.

U periodu Odbrambeno-otadžbinskog rata (1992–1995), od prvih ratnih dejstava, oslobođenja Kupresa, do Dejtonskog mirovnog sporazuma, učestvuje u ratnim događajima kao borac i kao starješina, prvo u 13. partizanske brigade, zatim u 7. motorizovanoj brigadi. U dejstvima na položaju Donje Ravno 7. juna 1992. godine biva teško ranjen, a prije završetka liječenja na zahtjev Komande 30. lake pješadijske divizije dolazi u ovu Komandu kao referent za moral i informisanje u organu za moral. U organu za moral ostaje do 10. marta 1996. kada se demobiliše.

U toku tog perioda izvršavao je razne zadatke, u zavisnosti od situacije. Tokom školovanja, rada i ratovanja nastoji da svojim stavom i kritičko-analitičkim odnosom doprinese unapređenju organizacije i sadržaja poslova kojima se bavio. Kao studentski aktivista sarađuje sa Indeksom, listom Novosadskog univerziteta. U jednom periodu sarađuje i sa Sremskim novinama iz Sremske Mitrovice, u vrijeme rata uređuje Bilten 30. lake pješadijske divizije, a poslije toga kao član redakcije sarađuje sa listom Planina i piše za njega. U okviru redovnih zadataka na informisanju sarađuje sa pres-centrom 1.Krajiškog korpusa i sa listom Srpski borac.[1]

U poslijeratnom periodu svoju aktivnost usmjerava na unapređenje rada ZU Zmijanje gdje kao član revije Zmijanje radi na njenom osmišljavanju i unapređivanju. U periodu intenzivne aktivnosti u ZU Zmijanje u više navrata učestvuje u žiriranju za Kočićevu nagradu i za Nagradu Zmijanjče. Uzima aktivno učešće u Boračkoj organizaciji Republike Srpske – od njenog osnivanja, u dva saziva je bio član skupštine BORS i njenih komisija (za informisanje i istoriju i dokumentaciju).[2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Matić, Mirko; Dulić, Ostoja; Blažanović, Jovo (2020). 30. pješadijska divizija Vojske Republike Srpske. Banja Luka: Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. str. 438. ISBN 978-99976-730-9-1. 
  2. ^ Matić, Mirko; Dulić, Ostoja; Blažanović, Jovo (2020). 30. pješadijska divizija Vojske Republike Srpske. Banja Luka: Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. str. 439. ISBN 978-99976-730-9-1.