Pad Antiohije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pad Antiohije
Vreme1268
Mesto
Antiohija

Pad kneževine Antiohije odigrao se 1268. godine i označava kraj jedne od najvažnijih krstaških država. Egipatski sultan Bajbars osvojio je

Opsada[uredi | uredi izvor]

Završetkom mongolske najezde i smrću kana Hulagua (8. februar 1265), egipatskom sultanu Bajbarsu ostale su slobodne ruke za borbu protiv krstaša. Bajbarsovi glavni udari došli su 1268. godine Najpre je pala Jafa (7. mart), onda veoma jak zamak Bofort (5. april), pa opet veoma jako utvrđenje Templara Banijas (26. april). Dana 1. maja Bajbars kreće na grofoviju Tripoli. Ovim gradom, kao i kneževinom Antiohijom, vladao je grof Boemund VI od Antiohije. Boemund se skoncentrisao na odbranu Tripolija. Bajbars menja smrt i napada Antiohiju 14. maja. Grad se skoro nije ni branio. Osvojen je za 2 dana. Skoro svi stanovnici bili su pobijeni (njih oko 100.000). Isečen je i celokupni garnizon iako se predao (16.000). Bila je to strahovita osveta za pokolj koga su krstaši izvršili davne 1098. godine prilikom osvajanja Antiohije. Bajbars je bio opčinjen Saladinom i želeo je da dovrši ono što je ovaj započeo. To će mu i uspeti.

Nakon što je osvojio Antiohiju, Bajbars je Boemundu poslao pismo:

"Budi srećan što nisi video svoje vitezove kako leže pod kopitima konja, svoje palate spaljene, kako se oko vaših žena cenjkaju, a onda ih plaćaju novcem koga su uzeli iz tvoje riznice“.

Bile su to strahovite scene, ali i jedan novi islam koga je propagirao sultan Bajbars. Sve je rađeno hladno i proračunato sa jedinom namerom da se hrišćani bukvalno istrebe.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]