Persijska mitologija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rostam ubija zmaja (crtež Adela Adilija)
Reljef u iranskom gradu Tusu koji prikazuje više mitoloških priča
Bronzani tanjir iz partijskog razdoblja koji prikazuje pegaza

Persijska mitologija podrazumeva sve mitove i religijske priče iranskih naroda koji dele zajedničku istoriju i kulturu. Koreni persijske mitologije sežu duboko u indo-iransko razdoblje (3. milenijum p. n. e.) kada su iranska i indoarijska plemena naseljavala područja srednje Azije i delila zajedničku religiju, a samostalno se počela razvijati nakon njihove deobe oko 1500. p. n. e.

Značajna dela[uredi | uredi izvor]

Najvažnije delo vezano za persijsku mitologiju je Ferdosijevo Šahname („Knjiga kraljeva”) iz 10. veka koja sadrži elemente mazdaizma i zoroastrizma ne samo iz Aveste već i kasnijih tekstova poput Bundahišna, Denkarda i brojnih drugih.

Religijska pozadina[uredi | uredi izvor]

Gotovo sve likove iz persijske mitologije možemo svrstati u dve grupe - dobre i zle, a taj obrazac temelji se na dualističkom načelu zoroastrizma prema kojem postoji večitaa borba između Ahure Mazde (dobra) i Ahrimana (zla).

Najpoznatiji heroji[uredi | uredi izvor]

Među najslavnijim mitološkim herojima su Rostam koji ubija zmaja i kovač Kave koji narodnim ustankom svrgava tiranina Zahaka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]