Pređi na sadržaj

Pionirska ulica (Vranje)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pionirska ulica
Početak Trg Staniše Stošića
Kraj Karađorđeva ulica
Dužina 120 m
Širina m
Stvorena 1928. god.
Nazvana 1947. god.
Stari nazivi Svetosavska ulica
Današnji izgled Pionirske ulice u Vranju

Pionirska ulica u Vranju je smeštena u centralnom delu gradu. Prostire se od trga Staniše Stošića do Karađorđeve ulice.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Pionirska ulica je menjala naziv. Oktobra 1928. vranjska Opština konačno je numerisala ulice u gradu i svakoj zgradi dala potrebne brojeve. Po prvom numerisanju ulica, koje je važilo do 6. januara 1929. godine, bilo je ukupno 105 ulica. Uglavnom su sve te ulice, s malim izuzetkom, bile bez turske kaldrme, a kaldrma je stavljena 1926. i 1931. godine, i to samo u nekim ulicama u centru grada. Od oktobra 1928. godine ulica nosi naziv Svetosavska. Godine 1947. ulica dobija naziv Pionirska.[1] Ovaj naziv je zadržala do danas.

Danas[uredi | uredi izvor]

Dužina ulice iznosi 120 metara. Iako je Pionirska ulica kratka u njoj danas se nalaze značajni objekti i spomenici.

Narodni muzej

Na početku ulice nalazi zgrada Narodnog muzeja, najstariji i najvredniji objekat u gradu. Nekada je ovo zdanje bio Pašin konak koje je sagradio Rauf-beg Džinoli 1765. godine. Konak se sastoji od dve zrade. U prvoj zgradi (Narodni Muzej) bio je selamluk za boravak muškaraca, a u drugoj (sada elitni estoran) haremluk za pašine žene. Zgrada selamluka se nalazi pored ulice, a zgrada haremluka iza nje, u dvorištu.[2]

Spomenik Staniši Stošiću

Na trgu ispred Narodnog muzeja se nalazi spomenik podignut u čast pevaču Staniši Stošiću. On je bio pevač srpske narodne muzike poznat po interpretacijama pesama vranjanskog melosa.

Osnovna škola "Vuk Karadžić"

Osnovna škola "Vuk Karadžić" je najstarija škola u Vranju. Počela je sa radom još pre oslobođenja Vranja od Turaka (1878. godine).[3]


Savez gluvih i nagluvih Srbije

Međuopštinska organizacija gluvih i nagluvih Vranje osnovana je 20. jula 1956. godine. Osnovni je nosilac za zadovoljenje potreba gluvih i nagluvih osoba na teritoriji opština: Vranje, Bujanovac, Trgovište, Vladičin Han, Surdulica, Bosilegrad i Preševo.[4]

Galerija slika[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Simonović M, Rista. Društvena istorija Vranja: od kraja 19. do kraja 20. veka. Vranje: Istorijski arhiv "31. januar". str. 446. ISBN 978-86-88105-09-5. 
  2. ^ „Narodni muzej u Vranju”. Arhivirano iz originala 27. 12. 2011. g. Pristupljeno 19. 03. 2019. 
  3. ^ „OŠ Vuk Karadžić”. 
  4. ^ „SNGS Vranje”. Arhivirano iz originala 05. 11. 2019. g. Pristupljeno 19. 03. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]