Punt

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Verovatna lokacija zemlje Punta

Zemlja Punta (Egyptian: pwnt; alternate Egyptological readings Pwene(t)[1] bila je starovekovna država na afričkom kontinentu. Iako njen položaj nije u potpunosti utvrđen, veruje se da je obuhvatala je obalski pojas današnje Somalije, Džibutija, Eritreje, severne Etiopije i obalu Sudana, a imali su teritorije i na Arabijskom poluostrvu.[2][3][4][5][6]

Punt je proizvodio i izvozio zlato, aromatične smole, crno drvo, ebanovinu, slonovaču i divlje životinje.[7] Moguće je da odgovara Oponu u Somaliji, kako su ga kasnije znali stari Grci,[8][9][10] dok su ga neki bibličari identifikovali sa biblijskom zemljom Put ili Havila.[11][12]

Ponekad se Punt naziva Ta netjer (tꜣ nṯr), „Božja zemlja“.[13] Istoričari vode debate o tačnoj lokaciji Punta. Ponuđene su različite lokacije, jugoistočno od Egipta, priobalni region Crvenog mora: Somaliland, Somalija, Džibuti, severoistočna Etiopija, Eritreja i severoistočni Sudan. Takođe je moguće da je pokrivao i Rog Afrike i južnu Arabiju.[14][15][16] Puntland, somalijski administrativni region na kraju Afričkog roga nazvan je u odnosu na njega.[17]

Rani pohodi Egipta na Punt[uredi | uredi izvor]

Reljef u Hatšepsutinom hramu koji prikazuje drveće mirišljave smole koje je kraljica donela sa svoje ekspedicije u zemlje Punta
Pejzaž Punta, koji prikazuje nekoliko kuća na stubovima, dve plodne urmene palme, tri stabla smirne, pticu (Hedydipna metallica), kravu, neidentifikovanu ribu i kornjaču, u vodi koja je u originalu bila zelena da bi pokazala da je slana ili plimska,[18] na skici sa zidova mrtvačnice Hatšepsut u Deir el-Bahri, koja prikazuje kraljevsku ekspediciju na Punt

Zemlja Punta često je dolazila u kontakt sa Starim Egiptom. Prve ekspedicije Egipta na teritorije Punta padaju u vreme Starog kraljevstva, odnosno Pete egipatske dinastije (25. vek p. n. e).[19] U vreme Mentuhotepa III, faraona Jedanaeste egipatske dinastije (oko 2000. godine p. n. e.), vojskovođa Hanu organizovao je nove pohode na Punt, ali nije izvesno da li je on lično putovao na ove ekspedicije.[20] Trgovačke misije faraona iz 12. dinastije Senusreta I, Amenemhata II i Amenemhata IV takođe su uspešno prokrčile svoj put do i iz misteriozne zemlje Punt.[21][22]

Tokom Osamnaeste egipatske dinastije, Hatšepsut je izgradila flotu na Crvenom moru kako bi olakšala trgovinu između vrha Akabskog zaliva i južnih destinacija sve do Punta kako bi dovezla posmrtnu robu u Karnak u zamenu za nubijsko zlato. Hatšepsut je lično napravila najpoznatiju staroegipatsku ekspediciju koja je doplovila do Punta. Njeni umetnici otkrivaju mnogo o kraljevima, stanovnicima, nastambinama i raznovrsnosti drveća na ostrvu, otkrivajući ga kao „Zemlju bogova, region daleko na istoku u pravcu izlaska sunca, blagoslovljen proizvodima za verske svrhe“, gde su se trgovci vraćali sa zlatom, slonovačom, ebanovinom, tamjanom, aromatičnim smolama, životinjskim kožama, živim životinjama, kozmetikom za šminkanje očiju, mirisnim drvetom i cimetom.[23][24] Tokom vladavine kraljice Hatšepsut u 15. veku pre nove ere, brodovi su redovno prelazili Crveno more kako bi nabavili bitumen, bakar, rezbarene amajlije, naftu i drugu robu koja je transportovana kopnom i niz Mrtvo more do Elata na čelu zaliva Akaba, gde su bili pridruženi tamjanu i smirni koji su dolazili na sever kako morem, tako i kopnom duž trgovačkih puteva kroz planine koje vode severno duž istočne obale Crvenog mora.[25]

Drvo ispred Hatšepsutinog hrama, za koje se tvrdi da ga je sa Punta donela Hatšepsutina ekspedicija, koje je prikazano na zidovima hrama

Izveštaj o tom putovanju sa pet brodova sačuvan je na reljefima u Hatšepsutinom pobrebnom hramu u Deir el-Bahriju.[26] Kroz sve hramske tekstove, Hatšepsut „održava fikciju da je njen izaslanik“ kancelar Nehsi, koji se pominje kao šef ekspedicije, otputovao u Punt „kako bi naplatio danak od domorodaca“ koji priznaju svoju odanost egipatskom faraonu.[27] U stvarnosti, Nehsijeva ekspedicija je bila jednostavna trgovačka misija u zemlju, Punt, koja je u to vreme bila dobro uspostavljena trgovačka stanica.[27] Štaviše, Nehsijeva poseta Puntu nije bila preterano hrabra, jer ga je „pratilo najmanje pet brodova [egipatskih] marinaca“ i toplo su ga pozdravili šef Punta i njegova uža porodica.[26][27] Puntiti su „trgovali ne samo sopstvenim proizvodima od tamjana, ebanovine i stoke kratkih rogova, već [takođe] robom iz drugih afričkih država uključujući zlato, slonovaču i životinjske kože.“[27] Prema reljefima hramova, Punt se nalazi u zemlji kojom su u to vreme vladali kralj Parahu i kraljica Ati.[28]

Hatšepsutina ekspedicija[uredi | uredi izvor]

Hatšepsut, kraljica Osamnaeste egipatske dinastije, sagradila je flotu na Crvenom moru kako bi omela trgovačke veze Punta sa Akapskim zalivom. Ona je organizovala najveći pohod na Punt. Ovaj pohod može se uporediti sa istraživačkim putovanjima u vreme renesanse. O njemu svedoče reljefi u njenom hramu u Deir el Bahriju.

Kolibe po prikazu na Hatšepsutinom hramu

Za pohod je pripremljeno pet velikih brodova koji su sastavljeni na obalama Crvenog mora. Jedan od glavnih ciljeva pohoda bila je nabavka mirišljavog drveta koje je raslo samo u predelima današnje Somalije. Pohod je bio ništa drugo do trgovačka ekspedicija. Egipćane je primio princ Parehu i njegova žena Eti. Između dve zemlje uspostavljeno je prijateljstvo i slobodna trgovina. Upravo iz robe koju je Hatšepsut donela iz Punta, a koja je u hramu detaljno navedena, se veruje da je lokacija zemlje Punta današnja Somalija - kokosove palme, mirišljava smola, tamjan. Predstavljeni su majmuni, psi, nilski konji, žirafe, potoci bogati ribom...

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Istorija starog veka 1 - dr Momir Jović
  • Stvaranje istorije, 100 velikih vođa - Brajan Muni, pp. 8, kraljica Hatšepsut

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ian Shaw & Paul Nicholson, The Dictionary of Ancient Egypt, British Museum Press, London. 1995, p. 231.
  2. ^ Ian Shaw & Paul Nicholson, The Dictionary of Ancient Egypt, British Museum Press, London. 1995, p. 231.
  3. ^ Shaw & Nicholson, str. 231
  4. ^ „Punt”. World History Encyclopedia. Pristupljeno 2017-11-27. 
  5. ^ Flückiger, Friedrich August; Hanbury, Daniel (2014-03-20). Pharmacographia. Cambridge University Press. str. 136. ISBN 9781108069304. 
  6. ^ Wood, Michael (2005). In Search of Myths & Heroes: Exploring Four Epic Legends of the WorldNeophodna slobodna registracija. University of California Press. str. 155. ISBN 9780520247246. „opone punt.” 
  7. ^ Shaw & Nicholson, str. 231
  8. ^ „Punt”. World History Encyclopedia. Pristupljeno 2017-11-27. 
  9. ^ Flückiger, Friedrich August; Hanbury, Daniel (2014-03-20). Pharmacographia. Cambridge University Press. str. 136. ISBN 9781108069304. 
  10. ^ Wood, Michael (2005). In Search of Myths & Heroes: Exploring Four Epic Legends of the WorldNeophodna slobodna registracija. University of California Press. str. 155. ISBN 9780520247246. „opone punt.” 
  11. ^ Albright, W. F. (1922). „The Location of the Garden of Eden”. American Journal of Semitic Languages and Literatures. 39 (1): 20. JSTOR 528684. S2CID 170465632. doi:10.1086/369964. 
  12. ^ Sadler, Rodney Jr. (2009). „Put”. Ur.: Katharine Sakenfeld. New Interpreter's Dictionary of the Bible. 4. Nashville: Abingdon Press. str. 691—92. 
  13. ^ Breasted, John Henry (1906–1907), Ancient Records of Egypt: Historical Documents from the Earliest Times to the Persian Conquest, collected, edited, and translated, with Commentary, p. 433, vol. 1
  14. ^ Simson R. Najovits (maj 2003). Egypt, Trunk of the Tree, Vol. I: A Modern Survey of an Ancient Land. 1. Algora Publishing. str. 77. ISBN 978-0-87586-234-7. 
  15. ^ Dimitri Meeks – Chapter 4 – "Locating Punt" from the book Mysterious Lands", by David B. O'Connor and Stephen Quirke.
  16. ^ Where Is Punt? Nova. http://www.pbs.org/wgbh/nova/ancient/egypt-punt.html
  17. ^ Puntland profile, BBC News. https://www.bbc.com/news/world-africa-14114727
  18. ^ „Queen Hatasu, and Her Expedition to the Land of Punt.”. digital.library.upenn.edu. Pristupljeno 31. 5. 2021. 
  19. ^ Breasted 1906–07, str. 161, vol. 1.
  20. ^ Breasted 1906–07, str. 427–433, vol. 1.
  21. ^ Joyce Tyldesley, Hatchepsut: The Female Pharaoh, Penguin Books, 1996 hardback, p.145
  22. ^ El-Sayed Mahfouz: Amenemhat IV at Wadi Gawasis, Bulletin de l'Institut français d'archéologie orientale A. (BIFAO) 2010, vol. 110, [165-173, 485, 491 [11 p.], ISBN 978-2-7247-0583-6, see also [1]
  23. ^ Smith, Richard L. (2008). Premodern Trade in World History (na jeziku: engleski). Routledge. str. 45. ISBN 9781134095803. Pristupljeno 28. 6. 2019. 
  24. ^ Manansala, Paul (1994). The Naga race (na jeziku: engleski). University of Michigan: Firma KLM. str. 89. Pristupljeno 28. 6. 2019. 
  25. ^ Dr. Muhammed Abdul Nayeem, (1990). Prehistory and Protohistory of the Arabian Peninsula. Hyderabad. ISBN.
  26. ^ a b Tyldesley, Hatchepsut, p.149
  27. ^ a b v g Tyldesley, Hatchepsut, p.147
  28. ^ Breasted 1906–07, str. 246–295, vol. 1.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bradbury, Louise (1988), „Reflections on Travelling to 'God's Land' and Punt in the Middle Kingdom”, Journal of the American Research Center in Egypt, 25: 127—156, JSTOR 40000875, doi:10.2307/40000875 .
  • Breasted, John Henry (1906—1907), Ancient Records of Egypt: Historical Documents from the Earliest Times to the Persian Conquest, collected, edited, and translated, with Commentary, 1—5, University of Chicago Press .
  • El-sayed, Mahfouz (2010). „Amenemhat IV au ouadi Gaouasis”. BIFAO. 110: 165—173. 
  • Fattovich, Rodolfo. 1991. "The Problem of Punt in the Light of the Recent Field Work in the Eastern Sudan". In Akten des vierten internationalen Ägyptologen Kongresses, München 1985, edited by Sylvia Schoske. Vol. 4 of 4 vols. Hamburg: Helmut Buske Verlag. 257–272.
  • ———. 1993. "Punt: The Archaeological Perspective". In Sesto congresso internazionale de egittologia: Atti, edited by Gian Maria Zaccone and Tomaso Ricardi di Netro. Vol. 2 of 2 vols. Torino: Italgas. 399–405.
  • Herzog, Rolf. 1968. Punt. Abhandlungen des Deutsches Archäologischen Instituts Kairo, Ägyptische Reihe 6. Glückstadt: Verlag J. J. Augustin.
  • Kitchen, Kenneth (1971), „Punt and How to Get There”, Orientalia, 40: 184—207 
  • Kitchen, Kenneth (1993), „The Land of Punt”, Ur.: Shaw, Thurstan; Sinclair, Paul; Andah, Bassey; et al., The Archaeology of Africa: Foods, Metals, Towns, 20, London and New York: Routledge, str. 587—608 .
  • Meeks, Dimitri (2003), „Locating Punt”, Ur.: O'Connor, David B.; Quirke, Stephen G. J., Mysterious Lands, Encounters with ancient Egypt, 5, London: Institute of Archaeology, University College London, University College London Press, str. 53–80, ISBN 978-1-84472-004-0 .
  • Paice, Patricia (1992), „The Punt Relief, the Pithom Stela, and the Periplus of the Erythean Sea”, Ur.: Harrak, Amir, Contacts Between Cultures: Selected Papers from the 33rd International Congress of Asian and North African Studies, Toronto, 15–25 August 1990, 1, Lewiston, Queenston, and Lampeter: The Edwin Mellon Press, str. 227—235 .
  • O'Connor, David (1994), Ancient Nubia: Egypt's Rival in Africa, University of Pennsylvania Press, pp. 41–44.
  • Wicker, F. D. P. (July, 1998), "The Road to Punt", The Geographical Journal. Vol. 164, no. 2. 155-167
  • Sajdi, Rami (22. 11. 2018). „Investigating The Flora and fauna of Punt”. Desert Land. Pristupljeno 1. 11. 2022. 
  • Johannes Dümichen: Die Flotte einer ägyptischen Königin, Leipzig, 1868.
  • Edwards, Amelia B. (1891). Pharaohs, Fellahs and Explorers. Harper. 
  • Wilhelm Max Müller: Asien und Europa nach altägyptischen Denkmälern, Leipzig, 1893.
  • Adolf Erman: Life in Ancient Egypt, London, 1894.
  • Édouard Naville: "Deir-el-Bahri" in Egypt Exploration Fund, Memoirs XII, XIII, XIV, and XIX, London, 1894 et seq.
  • James Henry Breasted: A History of the Ancient Egyptians, New York, 1908.
  • „Ancient African History: The Land of Punt”. Arhivirano iz originala 8. 8. 2007. g.  with quotes from Breasted (1906) and Petrie (1939)
  • Queen Hatasu, and Her Expedition to the Land of Punt Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. maj 2023) by Amelia Ann Blanford Edwards (1891)
  • „Deir el-Bahri: Mortuary Temple of Hatshepsut”. Arhivirano iz originala 30. 11. 2012. g. 
  • „Hall of Punt”. Arhivirano iz originala 22. 10. 2016. g.  at Deir el-Bahri
  • „Where was Punt?”. Arhivirano iz originala 5. 3. 2016. g.  discussion by Dr. Karl H. Leser

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Пунт&oldid=27672516”