Pfefikon

Koordinate: 47° 22′ 01″ S; 8° 46′ 56″ I / 47.366941° S; 8.782228° I / 47.366941; 8.782228
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pfefikon
Pfäffikon
Središte Pfefikona uz Pfefikersko jezero
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonCirih
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 10.602
 — gustina542,3 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 22′ 01″ S; 8° 46′ 56″ I / 47.366941° S; 8.782228° I / 47.366941; 8.782228
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina547 m
Površina19,55 km2
Pfefikon na karti Švajcarske
Pfefikon
Pfefikon
Pfefikon na karti Švajcarske
Poštanski broj8330
Veb-sajt
www.pfaeffikon.ch

Pfefikon (nem. Pfäffikon, franc. Pfäffikon, ital. Pfäffikon) je grad u severoistočnoj Švajcarskoj. Pfefikon je značajan grad kantona Cirih, kao središte istoimenog okruga Majlen.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Pfefikon se nalazi u severoistočnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ciriha grad je udaljen 30 km istočno.

Reljef: Pfefikon je smešten na severnoj obali nevelikog Pfefikerskog jezera. Područje oko grada je bregovito i pogodno za poljoprivredu. Nadmorska visina naselja je oko 550 metara.

Klima: Klima u Pfefikonu je umereno kontinentalna.

Vode: Pfefikon je smešten na severnoj obali Pfefikerskog jezera.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Pfefikona je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo veliki značaj.

811. godine prvi put se spominje naselje pod ovim imenom.

Početkom 16. veka, u doba reformacije, građani su primili protestantizam.

Tokom 19. veka Pfefikon se počinje polako razvijati i jačati privredno. Ovo blagostanje se zadržalo do dan-danas.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2010. godine Pfefikon je imao oko 10.500 stanovnika. Od toga približno 17,6% su strani državljani.

Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Pfefikona čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 86,9% gradskog stanovništva, a prate ga italijanski (4,6%) i albanski jezik (2,3%).

Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantizam. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo rimokatolika. Današnji verski sastav grada je: protestanti (52,5%), rimokatolici (27,3%) i ateisti (9,5%).

Zbirka slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]