Radivoje Živanović Baja
radivoje živanović baja | |
---|---|
![]() Radivoje Živanović Baja | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1920. |
Mesto rođenja | Sikole, ![]() |
Datum smrti | 2008 |
Mesto smrti | Negotin, ![]() |
Radivoje Živanović Baja (Sikole, 1920 — Negotin, 2008), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Srbije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 1920. godine u Salašu, gde je završio osnovnu školu. Kasnije je završio i nižu poljoprivrednu školu.
Juna 1941. održan je sastanak u Vodeničkoj reci kod Salaša na kojem je formiran SKOJu Salašu. Među šestoro primljenih je i Radivoje Živanović. [1]
Jedan je od organizatora Krajinskog partizanskog odreda, u čijim je pripremama pred osnivanje učestvovao na svim sastancima, kojima je rukovodio Ljuba Nešić. Od prvog dana formiranja odreda je u njegovom stroju i učestvuje u svim njegovim akcijama.
Od svih sastanaka, dva se izdvajaju po značaju i sadržaju. Prvi je održan krajem jula 1941. na toru Milena Đuričića, nedaleko od Metriša, kojim je rukovodio Ljuba Nešić, a pored Baje prisustvovali su, između ostalih, Miomir Radosavljević Piki, Stanoje Gačić, Bora Milić Rkman, Mika Đuričić i drugi. Na tom sastanku je razmatrano pitanje organizovanja oružane borbe i prikupljanje vojnog i sanitetskog materijala. Razmatrana je i mogućnost sprovođenja usvojenog plana na sastanku Okružnog komiteta na Belom Bregu 5. i 6. jula 1941. o rušenju mostova na pruzi Prahovo−Zaječar.[2]
Drugi sastanak održan je 1. avgusta u Šuljevcu kod Metriša. I na tom sastanku je među prisutnima bio Radivoje Živanović Baja. Tada je dogovoreno da prisutni obaveste ostale na terenu da se odazovu pozivu KPJ na oružanu borbu i dođu 16. avgusta na mesto zvano Bandera na Aliji, u šumu između sela: Rečka, Mokranje, Rogljevo, Smedovac i Tamnič.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/40/Pojata_Radivoja_Zivanovica_Baje.jpg/220px-Pojata_Radivoja_Zivanovica_Baje.jpg)
Nakon stradanja boraca Krajinskog partizanskog odreda, 29. septembra kada su poginuli Ljuba Nešić, Stefanija Mihajlović, Rade Nedeljković i drugi, preostali borci Krajinskog partizanskog odreda, okupili su se 30. septembra na pojati Radivoja Živanovića kod Salaša i diskutovali o daljem radu i borbama. Tog dana su partizani sahranili pale borce na Stevanskim livadama. [3]
Živanović sa Brankom Perićem se probija potom kroz četničke zasede i dolazi preko Majdanpeka do Osme čete „Senjanin Tadija”. Tu su sreli Sretena Vučkovića, člana Štaba Krajinskog partizanskog odreda.[4]
Četnički komandant Voja Tribrođanin sa kojim je postojao potpisan sporazum o zajedničkoj borbi protiv okupatora krajem 1941. i početkom 1942. godine na prevaru zarobljava Branka Perića, Radivoja Živanovića i grupu boraca i predaje ih četničkom odredu Anđelka Adamovića. Početkom 1942. sproveli su ih u Negotin, odakle su 7. januara predati Nemcima u Logor Crveni krst u Nišu. Živanović, međutim, zahvaljujući bliskom rođaku u niškoj policiji, razdvojen je od ostalih i poslat na prinudni rad u Nemačku. [5]
Posle oslobođenja Živanović je obavljao brojne rukovodeće poslove. Bio je prvi komandant oslobođenog Salaša, predsednik Opštine Salaš, potpredsednik Opštine Negotin, direktor Ciglocrepane i sekretar sekcije za zanatstvo i domaću radinost u Privrednoj komori Zaječar, gde je i penzionisan.
Preminuo je 2008. i sahranjen je na negotinskom groblju.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Perić, Milan (1969). Hronologija radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta u Krajini, Poreču i Ključu 1871-1945. Negotin: Istorijski arhiv Negotin, Kladovo, Majdanpek i Novinska ustanova "Timok" Zaječar. str. 50.
- ^ Blagojević, Božidar (1988). Negotin i Krajina 1941-1944. Negotin: RO Muzej Krajine i Istorijski arhiv Krajine, Ključa i Poreča. str. 57.
- ^ Perić, Milan (1969). Hronologija radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta u Krajini, Poreču i Ključu 1871-1945. Negotin: Istorijski arhiv Negotin, Kladovo, Majdanpek i Novinska ustanova "Timok" Zaječar. str. 57.
- ^ Stanković, Momčilo (1997). Nikad pobeđeni. Negotin: Muzej Krajine Negotin. str. 37.
- ^ Žikić Jovan, Đuričić Mihajlo, Stojanović Božidar i Brzulović Slobodan (2011). Pa se pamti - Negotinska krajina 1940-1945. Negotin: Savez boraca Narodnooslobodilačkog rata Negotin. str. 155. ISBN 978-86-87041-06-6.