Razgovor s korisnikom:Vladimir Nimčević/Arhiva 7

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

http://filozofskifakultet.academia.edu/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%9D%D0%B8%D0%BC%D1%87%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B

vladimire,

mislim da si ti pametan covek. mislim da volis da citas i da si vrlo ljuboznatelen.

odgovori mi samo odakle je srbska azbuka? dali je vuk karadjic napisao?

odakle dolazi srpski jezik? dali je to slavianski kato rusima i poljaka?

reci mi kakvi su kiril i metodii,dali su oni madjare,grci, crnci?

ako imas glavu na telo i mozes da mislis,to ce vidis da su svi srbi bugari.

to je ocivadno. rekao si da ima u srbiju razlicite odelenja, rekao si madjare,rekao si hrvate,rumuni, a zasto ni si rekao bugarske otdelenja?

jel nema bugare u nis,pirot,bosilegrad?

vladimire, kako moze da ima edna drzava istorija na 100 godina i jedna da ima vise 1600 godina i da pricas? sta ti mozes da pricas i sta mora da slusa sto pricas?

reci mi jedno: koliko brzo moras da citas? evo ti kniga da srpska istorija. evo ti kniga koja svi profesorima su citale u YALE i NYC i posle amerikanska politika za balkanu je bila poslednih 25 godina.

evo ti kniga da procitas,zato ti si ot fakultetu i si pametan cvek. volimo te vladimire,vladi-mire to znaci da si velik,ako si velik,moras da citas i da se ucis.

znas li sta? amerika kontrolira celi svet,a to sto hoce da napravi amerika ot srbija go pise u taj kniga. prijatno citanje.

http://www.protobulgarians.com/PODSTRANITSA%20NA%20DR%20ZHIVKO%20VOYNIKOV/G%20Zanetov%20-%20Baalgari%20na%20Morava.pdf http://www.protobulgarians.com/PODSTRANITSA%20NA%20DR%20ZHIVKO%20VOYNIKOV/G%20Zanetov%20-%20Naselenieto%20po%20Velika%20Morava.pdf http://www.barnesandnoble.com/c/gavril-zanetov https://archive.org/details/bulgarskotonase00zanegoog http://www.protobulgarians.com/











vladimire,

zlatarski je pisao nesto sto ni je u pravu.

ruske picke u 17 veku su napisali da su uzbek,tadjik,kazah nego tyurskih naroda.

ne turskih ali tyurskih.

i posle zlatarski koga je pisao u 20 veka ia napisao huni.

kakva turcia je imao na karta svetu i evropu,koga je imao velika bugarja?

pitam ja i odgovor ne hocem. razumi i misli i sam sebe odgovori dali hoces turske picke u beogradu ili hoces pravoslavne braca hristiane?




Napravio sam sitnu izmenu na tvom članku, crtica, bode oči na početku članka a i da ti slučajno ovi naši pravopisci na projektu ne bi pravili problem. Ne zameri mi i nastavi, sjajan ti je članak.--Soundwaweserb (razgovor) 15:54, 29. jul 2013. (CEST)[odgovori]

quoramail.com[uredi izvor]

Molim te da prestaneš da mi šalješ pozive preko quoramail.com. Nemam pojma šta je to niti me zanima da saznam. Pogotovu ne preko tebe. Dakle, prestani da mi spamuješ imejl. --Jagoda ispeci pa reci 21:04, 1. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Ako nisi, onda proveri gde si sve ostavljao svoj imejl. Moguce je da su ti ga kidnapovali ili slicno. Ili barem ime. Jer vec nedelju dana dobijam pozive od Vladimira Nimcevica sa tog sajta.--Jagoda ispeci pa reci 22:12, 1. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
A znaci ipak jesi, ali ne sa tog sajta? :D Kao sto ti rekoh, da sam na tvom mestu, proverila bih sajt jer neko koristi tvoje ime i tvoj mejl da spamuje mejlove iz tvog adres buka. Fakat je da ti je neko uzurpirao i imejl i kidnapovao ime. Ako tebi ne smeta, meni jos manje. Ja te turim na spam listu i zavrsim stvar. Ali ako meni salje s tvog mejla, onda znaci da salje i drugima s tvoje liste kontakata, pa ti vidi da li ti se isplati da te svi tvoji kontakti stave na spam listu. --Jagoda ispeci pa reci 23:50, 1. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Spomenica[uredi izvor]

Nema na čemu, zaslužio si je u potpunosti i hvala na onakvoj tvojoj reakciji. Svaka čast, gađaš haubicom i to ne onom od 122 milimetra, već kao što reko Šeki onom od 203, mnogo jačom :) . Ali ja bih pre rekao da si ti kao penicilin za neke pojedince ovde. Kao da si profesor. Objasniš, onako stručno i profesorski! Pozdrav od mene.--Soundwaweserb (razgovor) 13:22, 2. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Sve video, sve čuo, parodirao na tamošnju situaciju ovim komentarom. Inače, i do mene je preporuka stigla preko profesorki srpskog (kontekst takmičenja) i istorije (ne treba objašnjavati). --Lakisan97 (razgovor) 17:51, 3. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
Pitanje je da li je to „moja“ ili strana razuma koji se ne zasniva na principu „ja ću kako hoću“. No, ne podsećaj me, molim te, dosta mi je uvreda, a kad se setim nekih i opet ih pročitam, kao da su upravo tad ponovo izrečene. Kamo sreće da nisam ovoliko osetljiv na najmanju stvar. --Lakisan97 (razgovor) 21:15, 3. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Leopard 2E[uredi izvor]

Na stranici Vikipedija:Dobri članci/Glasanje pokrenuto je glasanje za članak Leopard 2E da isti postane jedan od dobrih članaka.
Glasanje traje u periodu 3. avgust 2013. — 10 avgust 2013. --Vlada1912 (razgovor) 21:40, 4. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

A, trebao je produžiti i do Guče da vidi kako je tamo, nije loše ni na Egzitu. Malo sam bacio pogled, i rekao bih, da je to trabunjanje nekog tamo pojedinca. Stalno isticanje Miloševića, ratova, bombardovanja, neshvaćenosti (sve u negativnom smislu). Zapalo mi je za oko kad razgovara sa nekom Dijanom i ona mu odgovara da je samo pila i opijala se tokom NATO bombardovanja. I sad, dal mu poenta da smo mi Srbi pijanice ili ne znam šta. Glupost i demagogija, a ne priručnik...--Soundwaweserb (razgovor) 18:02, 6. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Odlična kvalifikacija dotičnog. Samo neka reklamira, neka mu je i Soroš sponzor neće mu uspeti ta misija. Imamo mi dosta mladih ljudi koji su obrazovani, kulturni i dobri pa ne brinem za budućnost. Imamo Đokovića i mnoge druge koji menjaju svest pojedinaca u svetu. A, pitam se, kako bi jedan Amer izdržao samo dan pod bombama. Ne znam, verovatno bi tražio kartu za Mars, bez povratne. Pominje tamo srušene mostove, kao neki momak mu to rekao, a ljudi čoveče, šta je sa nedužnim ljudima koji izgubiše živote, šta je sa detetom koji izgubi život na noši u Batajnici, a spominje mi Miloševića, ratove i ostalo. Da ti ne pričam više, to je strava i užas šta smo doživeli, pravo je čudo da smo opstali uopšte. Velika je žal za srušenim mostovima ali izgubljeni životi su najveći mogući gubitak. Most se može ponovo sagraditi, izgubljeni životi se ne mogu nikada vratiti...--Soundwaweserb (razgovor) 18:55, 6. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Ako izuzmemo 11. septembar, Amerika nije doživela tuđi napad na svoje tle od 1812/13.

Izgleda da ti Drugi svetski rat nije jača strana, istoričaru? --Jagoda ispeci pa reci 22:27, 6. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Izgleda tebi nije poznata istorija SAD. U sastav SAD Havaji su primljeni tek 1959.--Nimča (razgovor) 22:47, 6. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
Hm, da. Kako ti kažeš, istoričaru. :D --Jagoda ispeci pa reci 22:49, 6. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Izbacivanje s IB[uredi izvor]

Izbačen si sa Istorijske biblioteke ne zato što si "gazdarici išao uz dlaku" povodom pre n. e. (BTW, tu tako izvrćeš stvari kako samo ti umeš) nego zato što si eksperimentisao na njoj i kapirao je kao prevodilačku vežbaonicu a ne sajt za ozbiljno pisanje, započeo si deset članaka i nijedan nisi ljudski završio da bi onda potpuno napustio SAM projekat. Mislim da je logičan zaključak da nisi ozbiljno shvatio rad tamo da nema svrhe da ostaješ. Tvoje umobolije u vezi sa pravopisom neću da komentarišem. Da ja izbacujem zato što mi ljudi idu uz dlaku, odavno bih te izbacila i sa SJA, ali nisam, zar ne? Osim toga, kao što sam ti rekla u mejlu, odluke tog kalibra ni na jednom ni na drugom sajtu ne donosim sama. Tvoja je stvar da li ćeš želeti u to da veruješ ili ne (a i to me baš briga). Uostalom, ako nisi zadovoljan odlukom, što samo mene kontaktiraš? Izvoli kontaktiraj druge članove Uredničkog odbora Istorijske biblioteke, pa vidi šta će ti oni reći. Ali nemoj ići okolo po Vikipediji i pričati budalaštine u koje samo tamo neki naivni srednjoškolci mogu da ti poveruju. --Jagoda ispeci pa reci 22:40, 6. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Stalker[uredi izvor]

Daleko je bolje da problem sami rešite. Zamolite korisnika koji vas uznemirava da vam se ne obraća neko vreme, i nemojte ulaziti u dalje rasprave. --Dcirovic (razgovor) 23:22, 6. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Komentariši nominaciju. Rasprava traje do: 20. avgusta 2013. u 14.35 Zmija bgd 01:13, 14. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Konstantin Veliki[uredi izvor]

Nema na čemu, zaslužio si je. Vidi se da si uložio veliki rad i trud, što naravno treba nagraditi... nekoliko dana nisam bio tu pa sam se danas iznenadio kad sam video da još uređuješ taj članak :)... stvarno je sjajan... --Mstudiodf (razgovor) 01:17, 14. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Test opšte informisanosti[uredi izvor]

Hoj hoj hoj! Nemoj da mi zavidiš Vlado, ja se još uvek borim sa ispitima. Pa ja nisam imao test opšte informisanosti, ali tačno je da se menja svake godine. To sigurno. I kod nas je takođe na psihologiji, možda i na učiteljskom, nisam siguran. --Boleyn 09:01, 14. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Administratorska tabla[uredi izvor]

Prijavio sam naš rat izmena administratorima, pa izvoli objasniti svoje ponašanje tamo: [1]. PANONIAN (razgovor) 16:37, 15. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Pokušajte da se umirite i da na na strani za razgovor članka rešite kako će članak izgledati. Imama utisak da se nekad korisnici ponašaju tvrdoglavo i kao mala deca gledaju da isteraju „svoju istinu“, u takvom slučaju je najbolje obe strane poslati na hlađenje i blokirati. Ipak, apelujući da se stvari mirno reše, smatram da je najbolje da blokiranje primenimo kao krajnju meru, ako razum ne pobedi. Ako razum pobedi onda ćete naći način da se jasno iznesu stanovišta koja su relevantna za članak i da se daju reference za njih. Pošto je tema teološka nije greška ni potražiti pomoć teologa da nam da tumačenje. Iz mog, doduše nedovoljnog, poznavanja teme mislim da je zvanično ime i bilo karlovačka mitropolija iako je na njenom čelu bio patrijarh (kao što se npr. mitropolit Amfilohije ponegde potpisuje i kao arhiepiskop). --Đorđe Stakić (r) 00:08, 16. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Uklanjanje komentara[uredi izvor]

Navedeni komentari će biti uklonjeni u toku sledećih 6 sati. --Dcirovic (razgovor) 14:58, 19. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

A zašto[uredi izvor]

E čoveče, pa nemoj za džabe da „gineš“, to ti je baš bez veze! Daj tu literaturu da pišemo članke, ovo za elektronsku poštu nema smisla, mislim sadržaj je čitak, rečnik vrlo obrazovan i prikladan, sve je gramatički komplet ispravno, a i rečenične konstrukcije su vrlo bogate. Zato stvarno ne shvatam što tebi tako nešto može da smeta? Ako ti je za neku utehu i ja sam jednom tako imala jednog nazovimo ga ... khm khm khm, „obožavatelja“. Navalio prvo da dobije adresu, a kad je dobio, možeš misliti, prvo mi slao neke ruže, da piše srpski nije znao, mada je on bio siguran da jeste, a ono sve sama ošišana latinica i progutana slova (zato rekoh, bar dobijaš poruke od pismenih ljudi, ma ko da bio), a onda sledeće i svoje slike (kaže ne stidi se svoga tela, mada meni se učinilo suprotno, mislim da je imao čega), pa onda, tražio da mu ja pošaljem moje. Priča srećom nije dugo trajala, odmah sam dotičnu osobu vrlo ljubazno zamolila da mi više nikad u životu ne piše ništa (uzgred sam mu napomenula da mi se ni malo ne dopada) i mogu ti reći, teško mu je to tada palo, ali stvarno, više nikad nikad mi nije napisao ništa, niti mi je šta slao i da budem iskrena, zbog toga sam izuzetno srećna, pa u skladu sa tim, od tada pa na dalje, više nikad nikome nisam dala nikakve lične podatke, čak ni onda kada je vrlo ljubazan, to je ipak najbolji način, mirna Bačka i nema nikakvih problema.--Tajga (razgovor) 22:32, 19. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Pa nije lako spustiti se na nivo onoga ko je toliki maher da poznajući sva moguća pisana i nepisana pravila, ne ispoštuje ni jedno, a uzgred raspolaže neograničenom količinom vremena, koje želi da potroši samo za to. Imaj u vidu takođe da ako je neka devojčica strašno opsednuta tvojom personom (makar to pokazivala time što će ti pisati pisma), to takođe može biti i pozitivno, jer onda neće biti da te ne ceni, već baš naprotiv, nikako ne može bez tebe, i želi da maksimalno privuče kako tvoju pažnju, tako i pažnju drugih, makar jedini rezultat bio to da te izvede iz takta i naravno rejting. Elem, što neko reče, devojčice ne treba razumeti, njih samo treba voleti, a to nije isto. Imaš i opciju da ne voliš, ali s obzirom na reagovanja, mislim da ti je tu dibidus ignorisanje jedino pravo rešenje.--Tajga (razgovor) 04:03, 20. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
Svi su pomalo isfrustrirani, uvek neko može nešto da prebaci, stvar je u tome da te to ne pogađa. Takođe ne smeš da zaboraviš da su sve osobe različite, tako da se nekima možda dopadaju i neki sasvim klimavi momci, ako im sa njima neće biti dosadno, ili pak kombinacija dosadni a stabilni, pa nekad čak i oba loša, samo treba bolje da pogledaš. Ono jeste, pravi je zgoditak, ako imaš priliku da sam izabereš sa kakvom ćeš ti provoditi svoje vreme. Mada, najveća je verovatnoća da nabasaš, kao i sad, u trenutku kada se najmanje nadaš, na bilo šta i da se onda snalaziš kako umeš i znaš, a da te niko ne pita da li je to ono što si ti mislio i hteo.--Tajga (razgovor) 17:07, 20. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
Pa dobro, to je stvarno neverovatno!!! Da li ti znaš kada je bio Vaskrs, čoveče!? Više je nego jasno da je „ljubav“ isto što i „plavi princ na belom konju“, odnosno svi bi tako voleli da to imaju, ali nikako ne bi da „zavrnu rukave“. Mislim, s obzirom da je neuhvatljivo i ne maže se na leba, odnosno zavisi od količine mašte koju možeš sebi da priuštiš, ja mislim da bi tebi lično, a i s obzirom na pomenutu zadnju pedalu, ona prva opcija sada opet nekako mnogo bolje legla. No tako kako si objasnio, takođe mi se čini da si obe opcije ipak ti sam odabrao, kao i to da se „bacaš u dugo razmišljanje“. A u tom slučaju, nema šta da žališ. Ako se ne varam, sad još fali da odabereš i neku srednju vrednost, odnosono nešto između. I da ne zaboraviš da to koliko je tebi do nekoga stalo, ne meri se po onome što želiš da dobiješ, već samo onome što si spreman da daš (tu se ne broje pare), pa ti sad vidi, možda ipak ima i nešto da se sabere.--Tajga (razgovor) 18:50, 21. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
Dugogodišnje razvlačenje sa bliskom osobom, sa kojom i dalje ne postoji tačno definisan odnos može biti težak problem, koji se najlakše rešava po principu klin se klinom izbija, bar koliko sam na mojim nesrećnim slučajevima (čitaj ćorcima iz prošlosti) primetila. Ako uz to još nisi ni zadovoljan, ni srećan (drugu stranu bolje ni ne pitaj), onda se slobodno može nazvati katastrofom. Od nje je bolje bilo šta drugo. Lično sam više za ono na prvi, drugi itd pogled, do petog. I stvarno, prema sopstvenim statistikama, ako pre toga nisam ništa shvatila, tragedija što se tiče onog „nešto više od drugarstva“ je vrlo visokoprocentualno zagarantovana. Što bi rekli ili jesi ili nisi. A na svako pominjanje vraćanja u „stara dobra vremena“, prosto se ježim od muke. To tek što može da bude gadna stvar! Elem, ne bih se sa tobom menjala, nikako.--Tajga (razgovor) 02:39, 25. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
Hmmm, u tom „sportu“ medalja se dobija jedino za prvo mesto. Bojim se da bi problem mogao biti u tome što možda nisi shvatio da sva ostala mesta, mislim na ono što ti nazivaš drugo i treće, pa sve do zadnjeg, „nagrade“ se mogu dobiti isključivo u nekoj sasvim drugoj kategoriji i svako poređenje je promašena tema, tj. izgubljen slučaj za ono o čemu sada razmišljaš. Niko do samog tebe ne može bolje da zna na čemu si, ali izgleda da si možda i jedini, koji to ne bi želeo da zna. Jednom davno ušao si u njenom srcu, kroz dvorište, pa na mala vrata, da ne kažem na zadnja i zaslužno smešten u posebnu „sobu“, iza koje stoji lavirit, bez drugog izlaza. U međuvremenu ste porasli, tvoja „posebna soba“ postade mala. Sad da bi dobio ono što si se naknadno setio, moraćeš da izađeš napolje, ponovo kroz dvorište, pa na glavna vrata, ali ... verovatno nije vredno truda, skoro sigurno ćeš se saplesti još kod ulaznog praga. Kada kreneš putem kojim idu svi, lako može da ispadne da to nije ono što si mislio ti. Ljudska mašta može svašta. A čak i da se ne sapleteš, ništa nije kao što je bilo nekad. I zato, verovatno valja biti mnogo realniji. Ako se stvari dešavaju, a da ih ne razumeš, ako nisi u stanju da pokažeš ono što želiš, koliko ti zapravo poznaješ osobu za koju smatraš da je ona prava do koje ti je stalo? Ja mislim da vrlo slabo, možda čak ni malo. Nerešivi problemi u komunikaciji i nešto malo sujete, uvek mogu da pokvare sve do kraja. Zaniljmivo poređenje sa rimskim carevima, tvojim ranijim radovima, ali verovatno treba biti prizemniji i praktičniji i samo iz tog ugla posmatrati stvari.
Nezavisno od toga, vidim da si iz SU, tako piše na tvojoj stranici, bila sam tamo prošle godine, a i na Paliću. Doduše vrlo kratko. Na Paliću sam videla jednu zanimljivu česmu i to me je podstaklo da potražim i vidim ko je taj Deže Kostolanji, a o česmi sam pisala na drugom mestu. U SU je tog dana sve bilo puno svatova, isključivo Mađari. Nije moglo da se priđe Plavoj fontani, koliko je bilo ljudi u parku ispred Gradske kuće. Čim se malo izađe iz centra ima dosta napuštenih kuća, u vrlo lošem stanju. Beše mi malo žao.--Tajga (razgovor) 11:56, 25. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
Slučajno u SU imam neke prijatelje, pa zahvaljujući njima mogu slobodno reći da gimnazija „Svetozar Marković“ za talentovanu decu ne izgleda ni malo loše, čak naprotiv izgleda vrlo šik, dok park na mapi stoji kao deo jedne vrlo široke ulice, kakvih nema baš mnogo ni u daleko većim gradovima od SU. Tačno je da nema baš prevelike zelene površine, no po njihovim slikama, daleko od toga da se može reći kako se radi o neuglednom mestu. Ti si izgleda po prirodi sveopšti pesimista, sve bi voleo da prikažeš mnogo negativno i mračno. Pa ako baš voliš, eto prilike da pokažeš da ovoga puta nisam u pravu, postavi lepo ovde sliku dotičnog spomenika, ubaci je u članak da vidim hoću li taj spomenik videti onako kako ga vidiš ti. Što se tiče Nemaca, pa šta da ti kažem, nekako se ne bojim za njihov jezik, a ni za njihovu sudbinu, mada nije toliko važno poreklo, ako nekome prikazuješ rodni grad, mislim da je daleko bitnije da se vidi kako on izgleda sada. U skladu sa tim teško mogu da razumem kako možeš da prestaneš da se interesuješ za rodni grad, u kome si pre gimnazije, završi ovaljada i osnovnu školu?--Tajga (razgovor) 02:09, 26. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Opomena[uredi izvor]

Izričem ti opomenu zbog vređanja tokom rasprave. Svako dalje komentarisanje korisnika umesto sadržaja dovešće do blokade. Do sada nisi imao ni jednu blokadu te bi najbolje bilo da tako i ostane. Nastavi sa radom i doprinosom projektu u skladu sa smernicama i pravilima o uređivanju i dobrom ponašanju. --Aleks (razgovor) 16:12, 20. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Blokada[uredi izvor]

Bio si upozoren da ne komentarišeš korisnika.

Koliko je meni poznato, ta ti unosiš "gluposti" i neistine. Sem Majske skupštine (doduše površno), ti ne znaš ama baš ništa o istoriji Karlovačke mitropolije. Ne činiš mi se merodavnim u tom pogledu.

Izričem ti blokadu u trajanju od 1 dana. --Aleks (razgovor) 22:57, 23. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Dobro, slažem se. Omaklo mi se. Čudi me da je vama promaklo ovo: „Nimčević je napravio neku manju izmenu u članku samo da bi izgledalo da on i dalje na članku "radi" i da bi time šablon "radovi u toku" koji je on stavio i dalje nominalno bio "važeći", a sve sa ciljem da meni onemogući da na tom članku radim i da prepravim gluposti i netačnosti koje je on tamo ubacivao“. Vidi ovde.--Nimča (razgovor) 23:03, 23. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Bio si upozoren i odmah si krenuo sa istom praksom što me je ostavilo bez izbora. Najbitnija stvar je da razlikuješ komentarisanje sadržaja članka/unosa i korisnika. Tvoj sagovornik nije bio kulturan ali je komentarisao sadržaj.--Aleks (razgovor) 00:16, 24. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
E drago mi je što sam dobio odgovor. Mislio sam da sam ignorisan totalno. Da polako razjasnimo sve. Komentarisao sam i ja sadržaj. Kako nisam komentarisao sadržaj? Od 12. avgusta konstantno komentaršem sadržaj. Moj sagovornik je prešao na uvrede kada sam rekao da je Majska skupština bila ilegalna, što i jeste u neku ruku tačno (mada nigde to ne navodim u članku). Od tog trenutka mi pripisuje antisrpske tendencije itd. Na kraju ću izgleda biti optužen i za veleizdaju kao graf Petar Čarnojević ili bolje rečeno Peter Csarnoeivics. Budi bog snama! Danas sam mu rekao koliko je članak uzranpredovao u odnosu na 15. avgust. Gluposti i netačnosti koje on navodi ne postoje. Zapravo, njemu je zasmetalo što u članku piše "Vojvodina je zatražena" mesto "Vojvodina je proglašena". Nećemo se lagati. Ako imate u vidu da je Majska skupština u očima prisutnih bila sabor (a držanje sabora bilo je propisano privilegijama), biće vam jasno zašto je reč "zatražena" mesto "proglašava" upotrebljena u "Odlukama Majske skupštine". Svaka odluka koju donese sabor trebalo je da bude prosleđena caru na ratifikaciju, tako i odluke Majske skupštine. Uzgred budi rečeno, svako sazivanje sabora trebalo je prethodno biti odobreno od strane cara. Majska skupština nije odobrena, ona je samo spontano okupljanje ne samo Srba, nego i Hrvata, Poljaka, Rusina, Čeha i drugih. Josif Rajačić je bio na čelu delegacije koja je caru prosledila zahteve. To ukazuje koliko je Srbima stalo da ispoštuju proceduru. Čak i Novine srbske u Beogradu podstiču Srbe na lojalnost svom caru. No, na sve to moja sagovornik kaže: "Nikoga ovde ne zanima šta kaže tvoj car Ferdinand", što će reći da se on u nedostatku argumenata služi uvredama. Ja vas onda pitam: Je l možeš tu biti pametan? Naravno, nije to sve. Ima toga još (nesrećom izbrisano je iz istorije). Ispašće na kraju da sam ja njega vređao, što nije tačno.--Nimča (razgovor) 00:56, 24. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
Uz to, pogledajte ovo: tako možeš naređivati svom tati i svojoj ženi.. Ne zahtevam da ga kaznite za takvo izražavanje, ali zahtevam da uzmete i to u obzir. Ja nisam sklon vređanju uže i šire familije mog sagovornika, dok se moj sagovornik služi i time. Mislim da to nije u redu. Šteta što je Dcirovic na nagovor korisinica Maduixa uklonio istoriju izmena na Administratorskoj tabli. U odeljku „Ne volim privatne poruke“ sam napadnut na nacionalnoj osnovi od strane mog sagovornika.--Nimča (razgovor) 23:11, 23. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Dobro, eto dodali ste i te izostavljene reči. Sad znate ceo kontekst. Rekao sam mu da mi se ne čini merodovnim za istoriju Karlovačke mitropolije. Neko ko ne razlikuje izvor od literature i neko ko ne zna osnove (tipa kojim dokumentom je Josif Rajačić postao patrijarh), a ujedno blati svog sagovornika, u 99% slučajeva će dobiti takav odgovor. Stoga sam mu ironično i odgovorio na njegove optužbe: „ta ti unosiš "gluposti" i neistine“. Zaboravio sam da kod neistina stavim navodnike. Sve u svemu, jesam li rekao nešto ružno? Mislim da je to u svakom slučaju bolje nego optuživanje za antisrpsku tendenciju i teranje na hr.wiki.--Nimča (razgovor) 23:30, 23. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Evo vam jedan školski primer: korisnik komentariše korisnika, a ne sadržaj.--Nimča (razgovor) 15:26, 24. avgust 2013. (CEST)[odgovori]

Zadesio si se u nezgodno vrijeme da se nekome zamjeriš i to ti je to. Iako si „neosuđivani“ korisnik, to ti očigledno tada ništa ne znači, zbog izjave da neko nešto radi iz neznanja stradao si kao „najgori osuđenik povratnik u krivičnom djelu“, da se tako uporedno izrazim sa stvarnim životom. To ti je posljedica što raznorazni admini u ovo doba udaraju gdje stignu, a zaleđinu po svaku cijenu im drži njihova „politička stranka“ bez koje se ne može održati opoziv. Savjet, radije se bavi krupnijim, važnijim i pametnijim stvarima, nego tužakanjima zbog malenih stvari. --Željko Todorović (razgovor) 17:12, 24. avgust 2013. (CEST) s. r.[odgovori]

Ima slisla to što kažeš.--Nimča (razgovor) 17:38, 24. avgust 2013. (CEST)[odgovori]
Na stranici Vikipedija:Dobri članci/Glasanje pokrenuto je glasanje za članak Grejs Keli da isti postane jedan od dobrih članaka.
Glasanje traje u periodu 1. septembra 2013. — 8. septembra 2013. --Soundwaweserb (razgovor) 00:35, 1. septembar 2013. (CEST)[odgovori]

Vikipedija:Članci za brisanje, pogledaj i glasaj. Zmija bgd 00:40, 1. septembar 2013. (CEST)[odgovori]

Prihvatamo. Samo je prosledi na OTRS -- Bojan  Razgovor  05:42, 7. septembar 2013. (CEST)[odgovori]

Holandija nije Nizozemska i nema veze sa srpskim jezikom[uredi izvor]

To je čist hrvatizam, pa ne može me niko ubediti da je naziv te zemlje Nizozemska. Ne želim tamo da nastavljam priču. I još pazi bezobrazluka, nađe se onaj balavac da se umeša u moj razgovor sa Bojanom, kao on nešto meni spočitava, nije Holandija a on zna da je Nizozemska. Nismo mi katolici i Hrvati pa da zovemo Nizozemska, ima li razuma imalo ovde. Kako Makedonci zovu Holandska Republika. Šta? Sad će neko da me ubeđuje da su Srbima bliži Hrvati od Makedonaca. Ma da, važi, kako da ne. Ali ovde se odavno ne poštuju argumenti, sve nam je draže što je tuđe, ne poštujemo svoje. Ne bi me čudilo da Holandiju premeste na Nizozemska, sve je ovde moguće.

Ovde je deviza: Nemoj slučajno da je Saund u pravu, on je nacionalista što misli svojom glavom, ja ispadnem loš i ne valjam jer eto lepo iznesem argumente, kad god branim srpska stanovišta odmah krene napad kao poručen. Pa dajte bre ljudi, ne igrajte se sa mojom inteligencijom, nisam malouman da poverujem da je Elvis Prisli odjednom postao Presli i da ne navodim ostale smehoteke koje se ovde pojavljuju.--Soundwaweserb (razgovor) 18:14, 12. septembar 2013. (CEST)[odgovori]

Ne zameram, ostajem pri svom stajalištu, Marko je očito nezrela osoba i nije izabrao baš trenutak... nema veze, sve ok. Šta više, ne interesuje me to, neka bude da ja nisam u pravu i da nemam pojma. Video sam ja da je ovde samo većina u pravu. A, sto puta sam rekao neću da učestvujem u raspravi pa makar neko naveo da je Hitler dobar čovek. E to je moj problem, reagujem na nepravdu burno i kada mislim da sam u pravu ne odustajem tako lako, ma nebitno. Ovde se ne poštuje kada čovek ima svoj stav (pa makar bio i pogrešan), neka, ostajem za vas budala ko Don Kihot, neću da menjam stavove od danas do sutra i ne želim. Ostajem svoj. Sve najbolje i svako dobro.--Soundwaweserb (razgovor) 20:22, 12. septembar 2013. (CEST)[odgovori]

Hvala na podršci[uredi izvor]

Kolega Nimčeviću, hvala ti na podršci koju si mi pružio u borbi da se počne sa ispravljanjem istorijskih neistina na stranicama Vikipedije na srpskom jeziku i da se time popravi njen kvalitet. Mislim da sam dovršio i tzv. "Primorsku i Panonsku Hrvatsku", a malo sam "sredio" i "Kralja Tomislava". Voleo bih da pogledaš članke i daš neke svoje sugestije, pa i da popraviš ono što smatraš da treba. Smatram da si ti kao istoričar kompetentan da to uradiš. Lep pozdrav. --Zmaj Vretanijski (razgovor) 00:53, 7. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Naravno...[uredi izvor]

Da, Basesku će pre da nađe vilenjake iz Majdanpeka... Vladimire, molim Vas, pa sami slobodno izmenite šta mislite da treba. Već sam Vam rekao - posedujete sve neophodne kvalifikacije da uređujete ovaj deo srpske Vikipedije i prosto je šteta da Vas ometaju u tome izvesni Boškići. K tome, u potpunosti se slažem da je rečenica koju sam napisao rogobatna. Samo ne zaboravite reference da razmestite i to je to... dakle, sve što mislite da treba skratiti, oduzeti ili dodati, bez obzira da li je u pitanju neka istorijska činjenica ili raspored sintaksičkih jedinica - budite sasvim slobodni.--Zmaj Vretanijski recite 19:02, 8. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Još nešto[uredi izvor]

Mislim da nije potrebno da persiramo jedan drugome, nismo ni u početku... Pozdrav kolega! ;) --Zmaj Vretanijski recite 19:59, 8. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Na stranici Vikipedija:Sjajni članci/Glasanje pokrenuto je glasanje za članak Rajnhard Hajdrih da isti postane jedan od sjajnih članaka.
Glasanje traje u periodu 9. 10. 2013. — 16. 10. 2013. --Soundwaweserb (razgovor) 14:43, 9. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Mitropolija i Srbi u Vojvodini[uredi izvor]

O svakom od ovih članaka treba posebno razgovarati na dotičnim stranama za razgovor, ne vidim zašto povezuješ te teme. PANONIAN (razgovor) 20:32, 10. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Mitropolija Karlovačka[uredi izvor]

I šta uradi sa ispitima, na kraju? Hoćeš li sad biti zauzet i sa predavanjima ili ćeš biti slobodan?

Postavio si mi gomilu „domaćih zadataka“ i to sve u jednom dahu, ne znam šta prvo da ti odgovorim. Protojerej Željko (čitaj Kretić Željko), ne znam ga lično, znam ga sa interneta, u običnom životu ne baš tako često oblači mantiju i voli mnogo da se šali, nisam sigurna da je baš teolog. Reče mi pre koju godinu, dok je razgledao moje slike iz Sremskih Karlovaca, da je radio tamo i da su imali užasno mnogo posla: tamo je smešteno ili uskladišteno mnogo toga što potiče sa teritorije bivše Jugoslavije, što su uspeli da spasu i donesu kako bilo, u kutijama. Nešto je prikazano u muzeju, nešto je samo smešteno ne znam tačno, gde ali u okviru iste zgrade ili okolo, valjda. Mnoge, kako rekoše, više nemaju gde ni da vrate. Tako da je on tamo radio godinama. I neke od tih stvari zapravo su istorijska dokumenta, na koje su, kako reče, morali da obrate posebnu pažnju. Ovi na Panoramiju imaju jedno poveće društvo, svi se puno druže i povremeno posećuju ili idu u zajedničke obilaske. Ne tako davno, on ih je vodio u Hilandar i sve im je fino objasnio, što je znao, napravili su tim povodom čak i neku emisiju za lokalnu stanicu. Neki od tih ljudi žive u Subotici, npr tzv „čika“ (tako je samog sebe u šali nazvao) Stanković, on posebno, vrlo je druželjubiv, možeš usput da mu pogledaš fotografije sa KiM, to bi ga izuzetno obradovalo. Ima sve drese, svih ljudi i obožava da „spaja“ ljude i osim toga obožava kad se nešto novo događa. Ostali su isto tamo negde iz komšiluka, ali malo bliže prestonici. Verujem da Željko neće imati ništa protiv da ti objasni sve što on zna ili da ti kaže koga možeš da pitaš (očigledno je da on tamo ima „debelu vezu“), samo da dođemo do njega. Postoji više načina: jedan od njih je da se registruješ tamo, prijaviš i pošalješ prigodnu privatnu poruku (ne znam ima li još negde neki nalog), obojici ili samo popu Željku, pa ako ne, onda i Stankoviću (možeš usput i ta ga pitaš, s moje strane, šta bi sa slikama koje reče da će postavi u vezi spomenika u Subotici, napravio ih je i rekao da će ih postaviti (pošto ti nećeš), te da se nada da se neće zapetljati, a izgleda da jeste). ili da napišeš nešto ispod njihovih slika, pa će ih videti, ako ne oni, onda oni koji ih poznaju. Tamo su svi komentari javni i mogu da ih vide svi koji su pisali ispod iste slike. Drugi je, da isto to pokušam da uradim ja, ali onda će mi biti potrebno da mi tačno formulišeš pitanja, jer termin „prilike“ je vrlo relativan. Ja sam inače prestala da pratim tekst koji si pisao o Mitropoliji, jer ste se onomad tako žešće zalaufali u razgovorima, da sam izgubila volju.

Što se tiče dokumenata, koje ne znam kako si uradio (fotoapartom valjda i u tom slučaju bio si privilegovan, obično je to zabranjeno), mogu ti reći, i u to sam sigurna, mada se time konkretno nisam nikad bavila i profesionalno nemam nikakve veze, ali ako se ti budeš bavio, onda ćeš se u životu još mnogo puno mnogo razočarati. Elem, istorijska dokumenta ne sadrže na izvol’te objašnjenje o tome šta ona zapravo znače i za koje od njih sve mogu da posluže. Ono što svakoj od tih slika fali u ovom trenutku i da bi bilio korisniji jesu podaci koje si video, a to su npr. autor, mesto, datum, naziv dokumenta, ili knjiga i bilo kakav komentar, ako je stajao pored njih zapisan. Evo npr, meni se onaj poslednja fotografija čini strava zgodna za jedan članak Koverat, koji naravno veze nema sa tim, ali odlično ilustruje rečenicu: ... , ručno pisane poruke su se obmotavale papirom, a zatim pečatile voskom.“. Osim toga, smatram da se rukopisi na ekranu jako teško čitaju i bilo bi vrlo korisno napisati ceo tekst štampanim slovima ispod slike, kako bi se lakše pročitalo.

Znam takođe na šta misliš kada govoriš o prašnjavim arhivima, pošto slučajno znam, jedna drugarica koja je imala prilike da radi u jednom takvom, doduše u BG. Reče da sve sa čim je ona radila stoji u nekom podrumu, punom vlage i prašine, pribižiti se nekom dokumentu i uzeti neki, predstatavlja čak značajnu opasnost po zdravlje, nekad i po život, država nema para da uloži ništa, ni u njihovo sređivanje, ni u nalaženje nekog boljeg mesta za čuvanje, jer sve pare, ako se kada odnekud i pojave, odu bestraga. Arhivi su inače jako osetili posledice krize, jer je kaiš najpre na tom polju krenuo da se steže, a moja drugarica ostala bez posla. Zato mi danas istoriju moramo da pišemo napamet, prema onome šta ko uspe da iskopa iz prašnjavih podruma ili se seća napamet šta je nekad pročitao...

Ja toliko, kad bolje pogledam ovo je mnogo dugačko ... uhhhh --Tajga (razgovor) 16:17, 13. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

i da ne zaboravim, ako im se budeš obaraćao, pod obavezno uključi tastaturu za ćirilicu, da ne bude posle da ti nisam rekla.--Tajga (razgovor) 17:27, 13. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]
Ha, pa odlično, čestitam! Još samo da nam „prevedeš“ ono pismo i napišeš iz koje je knjige ona široka slika, pa ćemo biti kompletni, mislim kad budeš imao slobodnog vremena. Iz Mitrovice kažeš, :)))) sve devojčice iz Mitrovice su dobre, 177 je dobra visina, još ako je i ovo ostalo u srazmeri, i da joj ti ne dođeš do ramena, onda si „na konju“ :)))))) Vidiš kako se ponekad isplati dobiti pedalu, došlo ti kao poručeno.--Tajga (razgovor) 22:06, 13. oktobar 2013. (CEST) P.S. Nemaš fotoaparat, al’ mobilni imaš sigurno, ali ako nemaš ni to, pogledaj gore plavo obaveštenje o takmičenju, mada skener takođe nije loš izum....[odgovori]
Odgovor tipa rekla-kazala, ako se tvoje pitanje odnosni na današnju situaciju vezi mitropolije je sledeći: „mitropolija je ipak samo Beogradska, jer se tamo nalazi sedište, dok je u Karlovcima isključivo sedište Sremske eparhije na čelu sa episkom sremskim gospodinom Vasilijem. Karlovačka mitropolija je samo od istorijskog značaja, zbog zahvalnosti prema Arseniju III i zbog toga stoji u nazivu, nema funkcionalni značaj.“ Odgovor je i duži i odnosi se na izvesne pokušaje uzdizanja Sremske, odnosno Karlovačke na nivo nezavisne mitropolije, što se još uvek nije desilo. Bilo je takođe pokušaja proglašnja Fruške gore u Svetu goru, što je obustavljeno iz Beograda ... Za više detalja mislim da će biti bolje da saznaš iz prve ruke i iz nekih opipljivijih izvora. Čika Stanković je malo smotan za te stvari, takođe se ponudio da ti pomogne, da stupiš u kontakt sa dotičnom osobom, ako ne uspeš i sam, pošto mi reče da Željko nije baš tako često na internetu, ali druže se ovako. Zanimljivo je takođe da Željko kad je počeo da postavlja svoje slike nikome nije rekao šta je, pa smo se svi posle malo zbunili. Ne znam ima li sveštenih lica ovde, osim jednoga koji je postavio svoju biografiju, ali znam još jednog iz Stuplja isto neki foto-amater, no to je u RS.--Tajga (razgovor) 00:56, 16. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]
To bi baš bio veliki trudi, ne znam da li se isplati. Ali smatram da bi morao lično da pitaš, eventualno, mogu da tražim adresu tj poštu gde možeš da pitaš, jer je nemam. Rekla sam ti da se ljudi druže i viđaju, ali konkretno ja ne, jer nisam tamo i lično ih ne poznajem.--Tajga (razgovor) 02:48, 16. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Latinski[uredi izvor]

Hej Vlado! Treba mi mala pomoć od tebe. Kako prevesti naziv ovog dela sa latinskog Rerum Moscoviticarum Commentarii? Moskovski zapisi, spisi ili kako već. Reč je o nekoj vrsti putopisa austrijanca Sigmunda fon Herberštajna iz 1569. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 21:24, 14. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Hvala puno. Pokušavam da napišem (ili bolje rečeno da prevedem sa ruskog) članak o beloruskom gradu Grodnu koji se pominje u tom delu, a nekako mi bezveze da ga ostavim na latinskom. Kad smo kod istorije nisam na čisto sa nekim pojmovima u vezi sa tim područjem. Rusi ono što mi zovemo Kijevskom Rusijom označavaju kao Bela Rus (što je manje važno jer imamo vlastitu verziju), ali postoji nešto što označavaju kao Crna Rus [2] a pojma nemam kako se po naški to krsti. Baš sam dosta čitao u zadnje vreme o tom području i vidim da Rusi insistiraju na terminu Rus (Crna Rus, Bela Rus, Crvena Rus), baš kao i Belorusi čiji istoričari i lingvisti upravo tim pravdaju postojanje ruskog jezika u toj zemlji (gde su sadašnji Rusi samo jedno od plemena drevnog Rusa). I još nešto, da li je za zajednicu Poljske i Litvanije nastalu Lublinskom Unijom (hiljadu petsto i neke) ispravan originalan naziv Reč Pospolita jer mi malo nakaradno zvuči ova naša verzija koja je i na vikici Državna zajednica Poljske i Litvanije? --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 22:05, 14. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

To sam postavljao u sve clanke koje su kontroverzni ili sporni (neutralnost, originalno istrazivanje, itd) da objasnim pravila igre. Meni je muka od ciscenja pokvarenih linkova, plus svakom ko ima sta da kaze objasnjavam pravila igres (tvrdis nesto - pronadji na GoogleBooksu)+ plus neko malo odricanje od odgovornosti za trenutni sadrzaj. Naravno, nece svi odmah poceti da jure po GoogleBooksu, ali moglo bi se podsticati. -- Bojan  Razgovor  04:11, 18. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Meni je svaki istorijski/naucni clanak sporan ako se o njemu toliko puno mlati prayna slama. Slayem se za ovo sa Ilirima. -- Bojan  Razgovor  15:39, 18. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Osim par izmena na tom sajtu, ja nemam nista sa Glamom. Trebalo bi da pitas MikiM-a ili Ivana25. I meni bi prijalo da imamo sve slike iz WW2 -- Bojan  Razgovor  06:17, 20. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Ne znam. Ja jesam valjda neki clan Vikimedije Srbije, ali da me ubijes, nemam pojma ko je tamo sta. -- Bojan  Razgovor  06:24, 20. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Jesam, ali nisu objavili. -- Bojan  Razgovor  06:35, 20. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

O Djoki Slijepcevicu kao licnosti nisam promenio misljenje i necu. Nisam rad da njega koristim kao izvor, ali posto profi istoricari citiraju radove Boska Kostica (Ljoticevog sekretara), Stanislava Krakova (Nedicevog rodjaka) i Borivoja Karapandzica (za ovog kazu da je najosporovaniji istoricar) neka bude. Slijepcevic samo o SPC i nigde drugde. Sto se tice GLAMA, nadji se sa MikyM-om negde u NS, pa nek te uputi u Wikimediju Srbije i GLAM. -- Bojan  Razgovor  14:08, 20. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Nista posebno po nista posebno, i na kraju u clanku o mitropoliji biti najmanje o Carnojevicu, Jovanovicu, Stratimirovicu, Rajacicu, itd. -- Bojan  Razgovor  20:41, 21. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Odg: ROMS[uredi izvor]

Naravno, ideja je odlična. Imejlom je najpogodnije da vidimo šta može da se uradi po tom pitanju, njihova zbirka je sigurno impozantna. --Đorđe Stakić (r) 12:53, 20. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

To je tekst za Srbi u Vojvodini, a ne o Karlovackoj mitropoliji. -- Bojan  Razgovor  14:12, 21. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Ja sam od samog pocetka govorio da clanak pokriva mnogo veci vremenski period nego sto treba. Iskoristi dosadasnji trud za pisanje novih clanaka. -- Bojan  Razgovor  14:22, 21. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Knjiga nema hiperlinkove. Za Sre u CG je vazan prfirogenit, a karlovacka Mitropolija nema nikakav kontinuitet sa rimskim i bugarskim institucijama. -- Bojan  Razgovor  14:40, 21. октобар 2013. (CEST)[odgovori]

To ti je konntinuitet kao kada bi u clanku SFRJ komentarisao drusteveno uredjenje Mezije. Ili kao kada bi u clanku o Srbima u Vojvodini stavio sliku Decija Trajana. Niđe veze. Prebaci nešto u druge članke (Matija Korvin, Jovan Kapistran...) Meni ne smeta toliko šta pišeš već gde pišeš. I koristi vikiizvornik za te dugačke citate. Ionako je taj projekat vapi za istorijom. -- Bojan  Razgovor  15:41, 21. октобар 2013. (CEST)[odgovori]

Ali ovo nije clanak o SPC, vec o KM koja nije trajala ni 250 godina, a ti pola clanka posvecuješ dogadajima tokom 7 vekova pre njenog nastajanja. -- Bojan  Razgovor  16:04, 21. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Ako me secanje dobro sluzi, pre mesec dana sam govorio Panoncu govorio da trpa clanak suvisnim informacijama bez znacaja za temu. Sada i ti. A tada jos nije bilo nikakvih Madjara u clanku. Ti clanak o Karlovackoj mitropoliji (1708-1920) pretvaras u istoriju pravoslavlja u Vojvodini (843-zauvek) i trpate jos Bugare tu. -- Bojan  Razgovor  16:47, 21. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

To nije clanak o istoriji verskih prava Srba u Vojvodini, vec o organizaciji tadasnje Pecke patrijasije/SPC. -- Bojan  Razgovor  04:46, 22. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Ne mora. Vasilije II Bugaroubica iz 9/10. veka nema sta da trayi u ovom clanku. Stefan I nema sta da trayi u ovom clanku. Ladislav Kumanac nema sta da trayi u ovom clanku. Vladislav II nema sta da trayi u ovom clanku. Dragutin nema sta da trayi u ovom clanku. Matija Korvin nema sta da trayi u ovom clanku. Jer su svi yiveli vise vekova pre teme clanka. -- Bojan  Razgovor  05:13, 22. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Pa i Sveti Sava je živeo pre 800 godina. Vasilije Bugaroubica je potvrdio povelje Arhmitropoliji i zbog toga je bitan, Ladislav Kumanac je navodno pokršten od sv Save. Kontam da će se to svideti Panoncu. Dragutin je obnovio pravoslavnu crkvenu organizaciju u južnoj ugarskoj u vidu SPC, bitan je i Matija Korvin jer je i on potvrdio privilegije Beogradskoj mitropoliji nadležnoj za Srbe u Ugarskoj. Ostavio sam, kao što rekoh, ključne rečenice.--Nimča (razgovor) 05:25, 22. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Kaćanski[uredi izvor]

Hvala ti što si se setio. Mada nema baš puno napisano, to je sve zapisano sto godina kasnije. Zapravo sam i htela da te pitam da nisi možda slučajno naleteo, pošto sam negde našla da je učestvovao i na Majskoj skupštini. Inače mi namera nije ni bila da pišem o njemu, nego sam slučajno videla da je jedan od retkih velikana sahranjnih na Novom groblju, koji još uvek nije imao nikakvu biografiju. Nisam zadovoljna onim što sam do sada uspela da nađem, neki izvori mi se ne slažu, totalno sam izgubljena. Kao prvo ne znam šta je to „bard“, niti da li se piše velikim ili malim slovom (ja bih rekla malim, čak i stari. ali na mnogim mestima piše velikim). Onda su mi krajnje zbunjujući datumi rođenja i smrti. Čak i u toj knjizi što si video izgleda da je jedan datum po starom, a drugi po novom kalendaru. Ono jeste, primetila sam da kod nas ni ranije nisu baš preterano obraćali pažnju na takve detalje.--Tajga (razgovor) 22:56, 15. novembar 2013. (CET)[odgovori]

Svašta se nađe, kad se traži i čita, ali ne naiđe se uvek na ono što se očekuje. Ipak, ne volim baš dugačke članke, to mu dođe kao građa za pisanje knjige, a za to, ipak nisam. Mislim, nisam ni za članke, nego mi samo deluju vrlo oskudno i prazno, za šta god da se uhvatim vidim kako puno toga fali, ne znam šta pre, pokušavam da dopunim bar sa nečim što ima smisla. Daleko smo mi od prave enciklopedije, ona verovatno nikad neće ni biti napisana: oni koji znaju i imaju, neće, puno je onih koji bi, ali ne umeju, pa onda neće ni oni da nauče, a onih kojma ne fali ništa, mogu da se saberu na prste jedne ruke, što nije dovoljno. U svakom slučaju, svaka je informacija korisna, čak i kada nije mnogo, samo kad je tačna. Uvek može da se iskoristi za nešto, ako ne za pisanje teksta, ono kao put za traženje nečeg boljeg. Svojevremeno sam našla građu za biografski rečnik i u njemu nema skoro ništa, puna je samo literature, koja mi nije dostupna.--Tajga (razgovor) 21:01, 17. novembar 2013. (CET)[odgovori]

Aleksandar Eladije je siroče, trebalo bi ga povezati negde. --Đorđe Stakić (r) 15:46, 21. novembar 2013. (CET)[odgovori]

Znam, ali nijedna vikipedija nema clanak o samom ustanku, a mnoge imaju o celom ratu -- Bojan  Razgovor  12:56, 23. novembar 2013. (CET)[odgovori]

Izgovara se na sledeći način: /oʊk/. -- Dcirovic (razgovor) 03:29, 1. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Do sažimanja dolazi u višesložnim rečima, dok se u jednosložnim rečima transkribuje kao /ou/. --Dcirovic (razgovor) 04:11, 1. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Kako...?[uredi izvor]

Dobro vece....hteo bih se takmiciti u pisanju clanaka ali nikako da nadjem gde se to salje....?...Tjs neznam gde treba uci da bi se pisalo i poslalo....molim za objasnjenje...Hvala.....Sergej

Takmičenje[uredi izvor]

Pozdrav, vidjeh ovo takmičenje za pisanje članaka,a isto tako i da ste član žirija,pa me zanima kako i na koji način mogu da se prijavim i učestvujem.Inače nisam do sada pisao članke na Vikipediji,a i akaunt sam napravio tek ovih dana.Uputite me ako imate vremena i želje. Hvala unaprijed Salvador Dali (razgovor) 00:29, 17. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Vandal[uredi izvor]

Nimčeviću, mani se ćorava posla, ne vandališi tuđe korisničke strane. Alexzr88 (razgovor) 18:05, 20. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Publicistika[uredi izvor]

Pošto si istoričar u čemu je tačna razlika između publicistike i istoriografije? I možeš li da napišeš članke o svojim profesorima na FF? Našao sam sliku jednog. -- Bojan  Razgovor  01:14, 21. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Ranko Končar je već par godina u penziji. Alexzr88 (razgovor) 12:26, 21. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Hvala za publicistiku, znao sam da naginje nadriistoriografiji, samo nisam znao koliko. Kasasa i Koncara sam video u dokumentarnoj seriji Jugoslavija u ratu 1941-1945. pa da imamo o njima neki clanak. Barem datum i mesto rodjenja. -- Bojan  Razgovor  04:00, 21. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Na strani Vikipedija:Glasanje/Vikipedijanac 2017. godine je pokrenuto glasanje za Vikipedijanca 2017. godine.

--Vlada talk 13:02, 25. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Pozdrav Vlado, svratio sam da ti se zahvalim na učestvovanju u raspravi o izmeni pravila na Izvorniku i da te pozovem da se izjasniš na glasanju povodom spomenute rasprave. Želim ti sve najbolje u Novoj godini i nadolazećim praznicima. :) --نوفاك اتشمان23:12, 27. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Ruska Imperija[uredi izvor]

Ćaos Vlado. Jedno pitanjce za tebe. Ako imaš vremena svrati do pravopisnog trga i pogledaj deo diskusije o Ruskoj imperiji. Naime na ruskoj vikipediji se vodila diskusija o imenu te države, tj. da li se to IMPERIJA piše velikim ili malim slovom! I na kraju je stavljeno malo slovo uz objašnjenje da tamošnji istoričari smatraju da se ruska država u to vreme zvala samo Rusija, a da je ovaj deo Imperija korišten samo u protokolarne svrhe. E sad šta veli struka, jel taj dodatak bio deo imena ili ne? --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 17:20, 29. decembar 2013. (CET)[odgovori]

Hvala na čestitkama, nadam se da ću opravdati ukazano poverenje.--Marko Stanojević (razgovor) 12:35, 3. januar 2014. (CET)[odgovori]

Mozes li da nakrcas sto vise referenci za clanke o srednjovekovnoj Bosni? -- Bojan  Razgovor  04:57, 10. januar 2014. (CET)[odgovori]

Komentariši nominaciju. Rasprava traje do: 18. januara 2013. u 22:10. Zmija bgd 22:17, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]

Na stranici Vikipedija:Sjajni članci/Glasanje pokrenuto je glasanje za članak Živko Pavlović da isti postane jedan od sjajnih članaka.
Glasanje traje u periodu 18. Januara 2014. — 25. Januara 2014. --Potipis korisnika Zmija bgd 12:51, 19. januar 2014. (CET)[odgovori]

Polako bre Vlado, vidim da si krenuo žestoko i da si poprilično opleo po Aleksinim člancima . Nego hteo sam da te pitam, kad misliš da predlažeš Konstantina Velikog za sjajan, ili nisi još završio, šta čekaš? Pozdrav od mene.--Soundwaweserb (razgovor) 19:05, 25. januar 2014. (CET)[odgovori]

Ma OK, ne kritikujem te, stvarno nije to u pitanju, samo sam se šalio kad sam napisao da si citiram opleo po njemu. Svaka pomoć je dobrodošla, a posebno je važno što si izneo svoja rešenja, veoma važno. A što se tiče te tvoje cice, pa nema veze, doći će druga kojoj ćeš biti važniji od bilo kojih obaveza ili bivših. Nije važno koliko puta si pao, već koliko ćeš puta ustati posle pada. He, he, ovo mi izgleda kao da sam neki mislilac ili pametnjaković koji prosipa neku pamet, nije to, ti već znaš šta to znači. Svako dobro.--Soundwaweserb (razgovor) 19:43, 25. januar 2014. (CET)[odgovori]
Nema ništa loše u tome, ako, samo treba pričati o njima. I ja to radim, a šta drugo, najzanimljivije je diskutovati o ženama. Ako nešto mnogo volim na ovom svetu (pored svoje porodice naravno) to su žene. Uradiću tu Rumunku, evo jedna za tebe, pa pogledaj.--Soundwaweserb (razgovor) 20:50, 25. januar 2014. (CET)[odgovori]

Učinio sam ti uslugu --Soundwaweserb (razgovor) 22:37, 25. januar 2014. (CET)[odgovori]

Ostavio sam u originalu, nisam hteo da diram kako ne bih nešto pogrešno preveo, mada bi bilo bolje da je na srpskom. Ako budeš imao vremena učini mi uslugu i prevedi na ispravan naziv, meni je i ovako OK.--Soundwaweserb (razgovor) 23:27, 25. januar 2014. (CET)[odgovori]

Ispravio sam sve nedostatke u svim člancima, izvini za fb, ali stavrno ne volim da pišem na stranama za razgovor... --Aleksa / (Konverzacija...) 15:34, 26. januar 2014. (CET) s. r.[odgovori]

Mejnstrim adopcija[uredi izvor]

Pretpostavljam da bi adekvatan prevod zavisio od konteksta, ali "široko prihvatanje" ili što kažeš usvajanje bi mogli biti korektni prevodi. --F± 16:12, 26. januar 2014. (CET)[odgovori]

Takmičenje[uredi izvor]

Uzeo je prizmu i razlozio svetlost na 6 duginih boja. Onda je uzeo termometar i merio temperaturu svake boje. Priometio je da je temperature iznad crvene svetlosti, iako tamo naizled nista nije bilo, jer je bilo van opsega vidljive svetlosti. Onda je tim nevidljivm zracima dao ime infracrveni - iznad crvenih. -- Bojan  Razgovor  13:42, 27. januar 2014. (CET)[odgovori]

Vazduh je materija, smesa gasova azota i kiseonika. Kada zracenje nesto jonizuje, ono gubi svoju energiju i ne moze prodirati dalje. -- Bojan  Razgovor  13:58, 27. januar 2014. (CET)[odgovori]

U zavisnosti od tipa raspada. Ne mora biti uvek alfa raspad. Jbg. Gugl translate na laptopu. Stidim se koliko gresaka. -- Bojan  Razgovor  16:05, 27. januar 2014. (CET)[odgovori]

Spomenica za tebe![uredi izvor]

Lektorska spomenica
Oko sokolovo  Bojan  Razgovor  17:40, 27. јануар 2014. (CET)[odgovori]

Нема проблема. --Lakisan97 (разговор) 23:15, 27. јануар 2014. (CET)[odgovori]

Ažuriranje ocene[uredi izvor]

Samo da te pitam pošto si rekao da ćeš promeniti ocenu, ako sredim nedostatke. Hvala ti najiskrenije na ukazanim nedostacima, sve sam ih uzeo u obzir, a greške su ispravljene. Možeš li da ažuriraš svoju ocenu u skladu s tim? Pozdrav, --Aleksa / (Konverzacija...) 16:05, 28. јануар 2014. (CET) s. r.[odgovori]

Redundatnost je tenicki naziv za suvisnost, rezervu. Ne sme nuklearni reaktor da ostane bez napajanja pumpi za hladjenje, desi se Cernobil. -- Bojan  Razgovor  21:02, 31. јануар 2014. (CET)[odgovori]

Obicni elektroenergetski sistemi se prave sa N-1 redudatnoscu. To znaci da u slucaju otkaza jedne važne komponente, sistem nastavlja da radi tako što se ona nekako premosti. Jako važna postrojenja tipa nuklearnih elektrana, aerodroma i bolnica rade sa N-2 redudatnošću. Mogu se desiti kvarovi na na dva različita sistema, ali ceo sistem mora i dalje da radi. Zato se nuklearne elektrane opremaju tako da koriste ili struju koju sami proizvode za pogon pumpi za hlađenje, ili struju iz mreže, ili struju iz dizel-agregata (kojima treba minut-dva da se pokrenu) ili akumulatore kao poslednju liniju odbrane. -- Bojan  Razgovor  23:41, 31. јануар 2014. (CET)[odgovori]

Hioniti, klase, vojska[uredi izvor]

Oj profa, nisam dosad dublje ulazio u te teme, ali nadam se da mogu pomoći barem linkovima: ovdje imaš o Hionitima, partskom i sasanidskom klasnom sistemu, te drevnoj iranskoj vojsci. Najkvalitetniji akademski izvor za iranistiku dostupan preko interneta, nadam se da engleski nije problem. Ako ne bude dostatno za informiranje mogu pogledati i po literaraturi koju posjedujem (stotine knjiga), samo što za pretragu njih treba nešto više vremena. Slobodno se javi. --Orijentolog (разговор) 20:02, 10. фебруар 2014. (CET)[odgovori]

Првопис[uredi izvor]

Хвала на обавештењу, нисам никада био сигуран око зареза па ћу то да проучим. Самарџија (разговор) 13:34, 19. фебруар 2014. (CET)[odgovori]

[3] Da li si ovo na mene mislio? --Kolega2357 Razgovor 15:15, 13. март 2014. (CET)[odgovori]

Ti svašta umišljaš u svojoj glavi, koliko vidim ti si opsednut kako neko o tebi vodi tračeve a ja nemam pametnija posla. To što sam poslao bilo kom korisniku nema nikakve veze sa tobom i na kraju šta se tebe tiče kome ja šta šaljem. Slobodno ti mene iznesi na preispitivanje mada bi mogao u taj koš i sebe da staviš. --Kolega2357 Razgovor 03:55, 17. март 2014. (CET)[odgovori]

Pa šta ako pratim šta se dešava na projektu, svako ima pravo da prati šta se dešava na projektu Vikipedija je javna a ne privatna, jel to tvoja stvar šta će ko radi? To čiji rad nebitan to se vidi [4] ovde barem ima 300 tvoj ratova izmena i čega sve drugog. Ne treba Željku drveni advokat on se pokazao kao loš čovek sa svojim egzebicijama na Meti. Ti sam sebe strpao u taj koš koji treba sa Željkom, a ne samnom kako si ti to umislio. Za razliku od tebe Željko će odmah da zvekne glavom o zid. --Kolega2357 Razgovor 13:39, 17. март 2014. (CET)[odgovori]

Pa što ga nisi poslušao nego se sada kaješ? Vala se vidi koga ćeš da poslušaš nekog ko napada druge korisnike bez razloga i prođe bez ikakvih posledica, tvoj nivo razmišljanja se vidi. Nisu problem ovde doprinosi nečiji već je problem to što si ti krajnje bezobrazan i drzak. Dalje ne želim sa tobom više da razgovaram sve dok se se ne budeš unormalio jer u razgovor ne ulaziš kao osoba sa dobrom namerom već da provociraš, stvaraš konfikte bez potrebe i lečiš svoje frustracije na meni. --Kolega2357 Razgovor 15:09, 17. март 2014. (CET)[odgovori]

Ja ne pisem oravila, ali mislim da ne treba. Sve je to istorija UK. -- Bojan  Razgovor  03:00, 28. mart 2014. (CET) sve se to tice velike britanije, koja za razliku od jugoslavije jos uvek postoji-- Bojan  Razgovor  07:26, 28. mart 2014. (CET)[odgovori]

Znam dobro razliku izmedju svih ti pojmova. Tema je ujedinjeno kraljevstvo, drugi uslovi nisu postavliani i ne bi bilo cer prema ucesnicima reci puj puk sve sto ste napisali a tice se pre 1707 ne vazi.-- Bojan  Razgovor  07:46, 28. mart 2014. (CET)[odgovori]

Moralka[uredi izvor]

Nisam siguran, ali mi se čini da mi je promaklo naravoučenije iz ove tvoje moralne dijareje. Ne znam šta si hteo da kažeš: da moram da budem strpljiv sa likovima kao što si ti, da moram da uzmem u obzir da si još balavac i da kod tebe nije dovršen proces formiranja ličnosti, da je sekiracija na Vikipediji štetna po zdravlje, da nisi mislio ono što si napisao, i da nisi napisao ono što si mislio, da nikako ne možeš da odoliš, a da me ne potkačiš, iako me tvoja ličnost i tvoja pojava ič ne interesuju, pa samim tim nemam poterebe da te pominjem "ni u crkvenim knjigama, ni u molitvama" ... Kako ne shvaćaš da ti ne propuštaš priliku da zametneš kavgu sa mnom, iako za to nemaš nikakvog ličnog razloga? Kada sam se aktivirao nakon šestomesečne blokade (koju sam zaradio kada sam ti rekao neke istine, ali nema veze, vredelo je), nisi propustio priliku (iako 6 meseci nisam kontaktirao s tobom) da na Nikolinoj stranici za razgovor napišeš onaj "dobronamerni" post, a juče se oglasio "dobronamerno" na Administratorskoj tabli sa svojom prepoznatljivom i nadasve konstruktivnom onomatopejom te sa, kao i obično, inteligentnim komentarom. Samo ti mogu savetovati da se malo kontrolišeš, ali, mlad si, ima vremena. Kao što ti je poznato, radim sa decom sa posebnim potrebama i mogu da ti kažem da se većina te dece ponaša zrelije nego neki Vikipedijini saradnici.

I zamolio bih te da mi se više ne obraćaš na mojoj stranici za razgovor, jer, iskreno, mislim da je svaki konstruktivan dijalog među nama nemoguć.

--Sly-ah (razgovor) 14:30, 29. mart 2014. (CET)[odgovori]

Da te ja ne interesujem, ti ne bi ignorisao moju molbu i nastavio sa zagađivanjem moje stranice za razgovor. Blok sam dobio jer sam te, navodno vređao kada sam ti kazao neke stvari, a da li je to bilo blokče od mesec dana, ili blokčina od tri meseca (ili šest) sad se ne sećam. I Smolenskog nisam opsovao, već sam mu nešto ponudio, a on je to zgroženo odbio i armirao mi blok. To je za tvoju informaciju.

Hvala ti što si mi objasnio motive za tvoje jučerašnje reagovanje. Kao što sam već rekao, nadasve konstruktivno, inteligentno i dobro referencirano. Evo, da te utešim, i meni je ona rečenična konstrukcija u onom tvom članku zazvučala izuzetno glupo, pa sam morao reagovati. Inače, ako si primetio, u ovih pet-šest meseci nisam niti jednom intervenisao u tvojim člancima jer sam se držao gesla "živi i pusti druge da žive", odnosno, "ne diram te, ne diraj me", tako da tvoje umišljanje da mi nešto značiš uživotu nema nikakve osnove. Ne interesuje me istorija, ne razumem se u nju, ne želim da se petljam u ispravljanje velikog broja sintaktičkih i pravopisnih grešaka u člancima koje ti (i ne samo ti) uređuješ. Da si ti juče dao neku referencu, izneo svoje mišljenje bez rzanja, njakanja i uzvičnika - ja danas ne bih reagovao u tvom članku. Samo sam ti hteo pokazati kako seješ, tako ćeš i žeti.

I još jednom te molim da zaobiđeš moju stranicu za razgovor u širokom luku. Što se tiče članaka koje uređujem - izvoli, ispravljaj, ali sam siguran da ti je poznato da svaku izmenu moraš dobro referencirati (ili što bi rekao jedan - referencovati).

--Sly-ah (razgovor) 16:19, 29. mart 2014. (CET)[odgovori]

Mogao si napisati: Titulu cezara je dobio od oca ili Od oca je dobio (li možda bolje nasledio) titulu cezara itd. Na taj način bi izbegao svaki mogući nesporazum jer je funkcija sintakse upravo to: da je u komunikacijskom kanalu šum sveden na najmanju meru. Godi mi što vodiš evidenciju mojih blokova, ali ovaj poslednji je bio uzrokovan mojom nežnom prepiskom s tobom, te Nikolinim promptnim reagovanjem na kojem sam mu semorao zahvaliti. Što se mene tiče, nemam nameru da se više bavim tvojim likom i delom, a ovo danas je bio moj pokušaj da ti skrenem pažnju na neke stvari, a i na ponašanje. Jer, ako ti imaš kohones da mi popuješ o ponašanju, pri čemu pokazuješ da znaš da sam stariji od tebe (i to mnogo), zar ne bi bilo lepo od tebe da se, kao mlađi, prema starijima ponašaš pristojnije i samalo više poštovanja (pogotovu što taj stariji barata dobro referenciranim suvim činjenicama). Ne bi ti spala kruna s glave. Što se tiče Oušana i plejstejšna, vidim da si bežao sačasova kada se uzimalo novo gradivo. Dakle, Oušan je lična imenica, a plejstejšn je apelativ (opšta imenica). Transkripcije ličnih imenica i apelativa se donekle razlikuju jednostavno zbog toga što je većina opštih imenica ušla u rečnik srpskog jezika u oblicima koji se opiru savremenim pravilima transkripcije iz stranih jezika, pa je tako u Klajn-Šipkinom Rečniku stranih reči zabeleženo i plejstejšn, i sešn i pablikrilejšn itd, dok se transkripcija stranih ličnih imena obavlja po rigoroznijem metodu upravo velike najezde novih imena kojoj smo svakodnevno izloženi. Dakle, da si juče, pre onog čuđenja, uzeo novi Pravopis u šake, ne bi se morao onoliko blamirati.

A sad moram ići, vidim da mi moj osvedočeni prijatelj, patron i mecena Saundvoserb ponovo radi o glavi skupljajući potpise za moje progonstvo u Sibir.

Pozdrav i no hard feelings.

--Sly-ah (razgovor) 18:44, 29. mart 2014. (CET)[odgovori]

Izgleda da si u pravu. Ovaj zadnji blok je bio zbog Er Serbija, a ne zbog moga posta upućenog tebi. TAJ blok je bio ranije.

--Sly-ah (razgovor) 19:45, 29. mart 2014. (CET)[odgovori]

Da se razumemo: moj odbojan stav prema tebi i tvom radu na Vikipediji formiran je nakon onog tvog postavljanja tvojih profesora istorije iznad srpskih lingvista i nakon tvoga upućivanja moje malenkosti na radove izvesne profesorke istorije koja je po tebi,srpskoj lingvistici doprinela mnogo više nego Klajn i Pižurica i Brborić zajedno, a taj stav je zacementiran tvojom otrovnom opaskom na Nikolinoj strani za razgovor i tvojim bednim prekjučerašnjim komentarom kojim nisi iskazao nimalo poštovanja prema onome što ja radim (koliko god to tebi zvučalo i izgledalo suludo). Taj tvoj prekjučerašnji "komentar" je došao usred rovovske bitke sa jednim saradnikom čiji se argumenti svode na pljuvanje po srpskim lingvistima i na bezobrazne pretnje tipa "ako ne staviš uverljivu referencu, obrisaću tvoje brljotine". Što se tiče "bežanja sa časova", nisam pretpostavio da ćeš to shvatiti doslovno. Mislio sam na "bežanje sa časova" ovde na Vikipediji, gde se do sada mnogo puta razgovaralo o razlikama u transkripciji ličnih i opštih imena i objašnjavalo zašto te razlike postoje, ali ti to, izgleda, nisi primetio.

Daleko od toga da gđu (ili gđicu) Turudić (ili kako već) smatram "lakom ženom" (niti je poznam, niti želim da je upoznam), već sam na tome insistirao kako bih ti pokazao da nekad nije mudro iznositi u javnost imena nekih ljudi i insistirati na njihovom stručnom doprinosu temi koja nema veze sa njihovom profesijom. Da li si ti njih pitao za dopuštenje da ih pomeneš u tom kontekstu?

Nadam se da sam ti objasnio neke stvari, a tvoj je problem ako smatraš da se ti ponašaš u skladu sa mojim ponašanjem i insistiraš na tome da ja "popravim" svoje ponašanje prema tebi, kako bi ti popravio svoje ponašanje prema meni. Za to nema nikakve potrebe, budući da me tvoja struka (a i ti sam) ne interesujete nešto posebno, nemam nikakvih ambicija da intervenišem u člancima koje ti uređuješ, ali, zato te molim da me u svakoj daljoj komunikaciji ovde na Vikipediji zaobilaziš u širokom luku. Ako imaš kakvu primedbu na moj rad, iznesi je na Administratorskoj tabli (kao što je, recimo, "argumentovano" uradio Saundvoserb), ali te molim da svaku primedbu dobro obrazložiš, za razliku od onog "onomatopejskog" čuđenja nekidan.

Svaku tvoju poruku koju postaviš na moju SZR ću u suprotnom, obrisati.

Pozdrav i da si mi živ i zdrav.

--Sly-ah (razgovor) 20:06, 30. mart 2014. (CEST)[odgovori]

Spomenica[uredi izvor]

Hvala puno za spomenicu Vlado.--Soundwaweserb (razgovor) 22:53, 30. mart 2014. (CEST)[odgovori]

Znao sam to, nijednog trenutka nisam posumnjao. Neću da govorim o tvojim vrlinama, pošto znaš koliko cenim tvoj rad i sveukupno ponašanje. Samo ostani svoj, takav kakav jesi i ljudi će te poštovati, bez obzira da li se slažu ili ne slažu sa tobom.--Soundwaweserb (razgovor) 23:05, 30. mart 2014. (CEST)[odgovori]

Magnus[uredi izvor]

Ovo ime mi prevodimo kao Magn. Ne znam znaš li već ovo, ali s obzirom da studiraš istoriju, a ne latinski , otkriću ti pravilo prevođenja kako više ne bi imao nedoumica:

- za imena koja se završavaju na -ius, mi umesto toga dodajemo -ije (npr. Lucius - Lucije)

- za imena koja se završavaju na -us taj nastavak izbacujemo (npr. Balbus - Balb)

- za imena koja se završavaju na -o , umesto njega dodajemo -on (npr. Nero - Neron)

To bi bilo to. Sve najbolje i srećno sa radom! :) -- Sara (razgovor) 23:10, 3. april 2014.

Vlado baci pogled na ovaj članak ako te ne mrzi (Bitka kod Šarleroa). Kada sam video naslov pomislio sam na bitku iz Prvog svetskog rata, a naleteh na ovo što mi baš i nije poznato, pa ne znam dal da kačim šablon. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 21:40, 4. april 2014. (CEST)[odgovori]

Hvala puno. Ja je nikada ne bih pronašao pod tim imenom na engleskoj viki. A i nije Šarleroa već Šarlroa, verovatno je prepisano iz nekog eseja --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 22:02, 4. april 2014. (CEST)[odgovori]
Eh pa mogao sam i ja, ali zašto da se batrgam sa istorijom kad imam vrhunskog istoričara nadohvat ruke ;) --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 22:38, 4. april 2014. (CEST)[odgovori]


Pod tim da studiraš istoriju, a ne latinski mislila sam da ne učite imena znamenitih Rimljana na latinskom (istina je da ne poznajem nikoga ko studira istoriju, ali kada sam pitala profesorku istorije da li neko rimsko ime može da se prevede ovako ili onako, pogledala me je kao da sam pala sa Marsa i nije mi odgovorila). Predpostavljam da može i Magno, mada mi liči na hrvatski. Na njihovoj Vikipediji preveli su "Grah" (Gracchus) kao "Grakho". Pošto su hrvatski i srpski dijalekti istog jezika, kako god da prevedeš, nije greška.

Ne, nisam lingvistkinja. Na fakultet ću moći da krenem tek za dve godine (iliti idem u srednju školu). -- Sara (razgovor) 22:45, 4. april 2014. (CEST)[odgovori]

Ne bih da se mešam, ali kada sam onomad nešto prevodio sa engleskog prof sa katedre za Stari vek u Beogradu mi je sugerisao oblik Magno. Tako i ostavih...--ClaudiusGothicus (razgovor) 00:26, 5. april 2014. (CEST)[odgovori]

Hvala, hvala :) Ja čitala latinsku gramatiku? Slatko sam se nasmejala na ovo. Smatram da sam imala i više nego dovoljno latinskog i ono od latinskog što će mi trebati sam usavršila. Verovatno ću ispasti zaluđenik (a nisam), ali sam sama shvatila. -- Sara (razgovor) 19:55, 15. april 2014. (CEST)[odgovori]

Napadi na tebe[uredi izvor]

Zdravo Vlado. Onaj tip ne prestaje da te napada. Pogledaj samo kakvu je pseudo-kapitulantsku poruku uputio Bojanu. Obavesti VP:AT ako krene nešto po zlu… --Kruševljanin Ivan (razgovor) 23:09, 4. april 2014. (CEST)[odgovori]

Tužibaba Jeca[uredi izvor]

Pa da, neverovatno je kakvu psihu ima taj tip. Hteo je pseudo-kapitulantskim porukama Bojanu, Lakiju i ostalima da se dodvori, ali ne uspeva . A pročitao sam i ono na SJA, „obojistkinja”, he he… --Kruševljanin Ivan (razgovor) 03:33, 6. april 2014. (CEST)[odgovori]

Zdravo, Vladimir Nimčević. Imate novu poruku na Razgovor:Duhovni život Srba u srednjem Podunavlju pre osnivanja Karlovačke mitropolije.
Možete da uklonite ovu poruku u bilo koje vrijeme  tako što ćete ukloniti {{Talkback}} ili {{Tb}} šablon.

--Soundwaweserb (razgovor) 23:22, 6. april 2014. (CEST)[odgovori]

U moru tih izmena i revertovanja, sad sam video opis izmene PANONIANA. Zaista mi je krivo što je to napisao. Iskreno, u nezgodnoj sam situaciji jer poštujem vas obojicu. Pokušao sam nešto da bi se došlo do rešenja bez velike rasprave i uz poštovanje, možda nisam trebao da se mešam. Nije u redu vređati sagovornika na takav način, razumem zašto imaš takav stav. Šta drugo da kažem, žao mi je...--Soundwaweserb (razgovor) 00:55, 7. april 2014. (CEST)[odgovori]

Ne znam, to baš nije u redu. Nije on do sada se tako izražavao, nisam primetio. Možda će se izviniti kad bude bio hladne glave, možda su ga ponele emocije u žaru rasprave, ali ne opravdavam ga. I nekako, ja čak mislim da si ti više prosrpski nastrojen, tako gledam na tebe. Ovako sa strane gledajući, još mi je čudnije što ste u tolikom sukobu. Nadam se da više neće biti onakvih neprijatnih izjava.--Soundwaweserb (razgovor) 01:13, 7. april 2014. (CEST)[odgovori]
Prvo da ti kažem, da mi je mnogo drago što si pisao za taj list i uradio onako lep članak ovde na vikipediji. Jedino što ti mogu reći, meni je nebitno ko ima kakav etnicitet i ne presuđuje mi to kod čoveka. Naravno najviše volim i poštujem svoj narod, srpski, ali nismo bezgrešni i najbolji, u našoj istoriji su i kumovi udarali jedan na drugog (znaš da mislim na Miloša i Karađorđa). Ima toga i u savremeno doba. Ali mi je drago kad vidim da ima ljudi poput Arčibalda Rajsa, čoveka koji je poštovao i uvažavao Srbe.

U svakom slučaju, nadam se da više neće biti takvih uvreda na tvoj račun, ne zaslužuješ to. Ne bih da bilo koga svrstavam u kategorije, ali mislim da si ti u srcu više prosrpski nastrojen i naklonjeniji nama Srbima. Ne obaziri se puno i zaboravi na te neprijatne stvari, ako možeš. Vredan si čovek i posle svega ovoga, ako nešto znači, još više te uvažavam i poštujem.--Soundwaweserb (razgovor) 01:54, 7. april 2014. (CEST)[odgovori]

I svaka čast za Dostojevskog, ja sam skoro sve pročitao od njega i imam komplet knjiga koji je Lento izdao.--Soundwaweserb (razgovor) 02:10, 7. april 2014. (CEST)[odgovori]

Vlado, nastavi normalno sa uređivanjem. Ja znam sve. Ovde klevete neće prolaziti i lično prozivanje. A, bude li ponovio onakve klevete, lično ću zatražiti da bude blokiran iako smatram da je dobar korisnik.--Soundwaweserb (razgovor) 16:34, 7. april 2014. (CEST)[odgovori]

Ajd kad te molim nemoj se upuštati u diskusije na admin tabli sa pojedinim likovima koji ništa drugo i ne rade već se samo zabavljaju ovde. To ti savetujem kao kolega kolegi (s obzirom da smo obojica prosvetni radnici). I sam si video da to ne vodi ničemu, samo trošiš svoje živce i svoje vreme (video si šta se dešavalo sve sa mnom, ako ništa uči na mojim greškama) i mnogo je vrednije kako stvarna okolina reaguje na tebe kao osobu nego pojedinci iz virtuelnog sveta --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 20:57, 7. april 2014. (CEST)[odgovori]

Poslušaj Nikolu, nema svrhe tamo raspravljati, najbolje ignoriši...--Soundwaweserb (razgovor) 21:00, 7. april 2014. (CEST)[odgovori]

Ja volim sistematično da radim, a članak sa ovim imenom mi je baš trn u oku. Vidi da li možeš da ga podeliš, da se trud i informacije ne pogube. -- Bojan  Razgovor  10:46, 8. april 2014. (CEST)[odgovori]

Nije loša ideja. Meni bode oči jako dugačak naslov. -- Bojan  Razgovor  11:04, 8. april 2014. (CEST)[odgovori]

Opomena[uredi izvor]

Kao što si verovatno i sam svestan Maltretiranje korisnika na Vikipediji nije dozvoljeno. Korisnik Pojnt Dred se požalio (s pravom) da ga proganjaš. Ukoliko to nastaviš uslediće blok. Takođe bih ti skrenuo pažnju da ne smeš povezivati bilo kog korisnika sa prostorom van Vikipedije i njegovim doprinosima na drugim sajtovima (osim ukoliko to sam nije eksplicitno dozvolio). --Jovanvb (r) 12:08, 8. april 2014. (CEST)[odgovori]

Panonijan je takođe dobio opomenu. --Jovanvb (r) 21:13, 9. april 2014. (CEST)[odgovori]

Aj molim te glasaj kod dobrih članaka, fali samo jedan glas da uopšte bude uspešno.--Soundwaweserb (razgovor) 05:05, 12. april 2014. (CEST)[odgovori]

To majstore, dobro je da si glasao. Šteta bi bila da propadne trud kolege Mihaila zbog jednog glasa a ostalo još samo par sati do kraja glasanja. Taj članak nisam ja kandidovao :) inače bih ti poslao obaveštenje, ali bi mi bilo mnogo žao zbog kolege da ne prođe zbog nedostatka glasača. Hvala.--Soundwaweserb (razgovor) 05:15, 12. april 2014. (CEST)[odgovori]

Molim te bez persiranja sledeći put ako si meni uputio onaj komentar. --Kolega2357 Razgovor 21:15, 20. april 2014. (CEST)[odgovori]

Onda je OK. --Kolega2357 Razgovor 21:20, 20. april 2014. (CEST)[odgovori]

Dobri članci[uredi izvor]

Na stranici Vikipedija:Dobri članci/Glasanje pokrenuto je glasanje za članak Spomenik velikom požaru u Londonu da isti postane jedan od dobrih članaka.
Glasanje traje u periodu 26.4.2014 — 3.5.2014 --Aleksa / (Konverzacija...) 23:10, 26. april 2014. (CEST)[odgovori]

Ilarion[uredi izvor]

Vidim da si postavio vrlo vrednu fotografiju Datoteka:CXLIV-43.jpg iz Matice srpske i smatram kao fotograf amater, ili bolje rečeno brljivac, odnosno brljivica, da je to jedna od najkvalitetnijih fotografija dotičnog čoveka, koja se u ovom trenutku može pronaći na internetu, moguće i za neko daleko buduće vreme, a verovatno je i najstarija postojeća njegova, stvarno je šteta što ovde nije bolje iskorišećena. Ja bih htela da je iskoristim, pretpostavljam da nije problem, pošto je fotografija dovoljno stara, ima više od sto godina sigurno. No imam izvesnih nedoumica, ti si zabeležio ime fotografa, a ja smatram kako je takođe bitno i iz koje je godine fotografija tačno? Zbog pozadine, koja deluje pomalo egzotične verujem da je urađena u fotografskom studiju Ivana Stojkovića, njenog autora. I nije mi jasno kakav je onaj smotuljak zapravo drži u ruci, kada ga nije ispuštao nikako, čak ni za poziranje? Da li ti znaš? Aaaa i kako se slažeš sa tvojom devojčicom, pretpostavljam da nije propala stvar, pošto mi se čini da si u poslednje vreme izuzetno zauzet, a to se, kao što dobro znamo, dešava samo kad se neko ili žestoko zauzme za ono što ga zanima ili kad padne u duboki i široki bedak, pa pretpostavam, kao optimista u pokušaju, da je ipak u pitanju ono prvo. Takođe se nadam da nisi blokiran i da ćeš naći medija da mi odgovoriš, srećom ne vidim da si precrtan, što je dobar znak imamneke šanse, mada 5 cm iznad stoje neka vrlo ozbiljna i preteća upozorenja. Hvala unapred.--Tajga (razgovor) 03:35, 2. maj 2014. (CEST)[odgovori]

E hvala puno, skratio si mi traženje dobre slike. Inače, kad slikaš tako vredne stvari smatram da vredi upisati sve podatke koje ima, mogu da ustrebaju. Ako su zapisani negde pored ili sa druge strane, najbrži je način usnimiti i to, kao posebnu sliku, teže se gubi. Ako slučajno saznaš te detalje, molim te mi javi. Moraću da probam jednom to sa lepezom, samo sam sigurna da mi nikad ne bi ispalo tako dobro, kao što onomad ispade kraljica Natalija, ona je bila baš vrlo lepa i uzgred izuzetno fotogenična osoba, na svakoj je dobro ispala, čak i bez lepeze. A... i što se tiče dobrih ponuda, to je vrlo nezgodna stvar. Tako sam jednom i sama napravila jednu, za koju sam smatrala da je bila dobra i ... ponuđeni je iskoristio dotičnu, ali isključivo zato što sam ja tako htela i toliko neobavezno, da mi je samo slomio srce, u param parčad. Javio se ponovo, tek koju godinu kasnije, potpuno neočekivano i kad ponuda više definitivno nije mogla da važi, bolje reći prekasno. Pojma nemam gde mu je bio deo mozga zadužen za pamćenje, a ni u kom delu tela mu je stajao, kad mu je odatle konačno pristigao u glavu i tako započeo da ga koristi. Što bi rekli, ćorak u svakom smislu te reči...--Tajga (razgovor) 11:49, 2. maj 2014. (CEST)[odgovori]
E pa onda ništa, hvala još jednom, uradio si šta si mogao i to je sve, pa ko zna, možda će jednoga dana sve biti drugačije i lakše da se pronađe. Što se tiče ponuda, koliko mi je poznato, škola za izbegavanje ćoraka definitivno još uvek nije ni osnovana, pa tako verujem da nisi ništa izgubio, što ne bi izgubio i ovako, a s obzirom na to da ti se dopušta svašta, onda tebi i nije baš tako loše. Jedino bi mogao izvući cigaretu iz usta, ako ništa drugo, dokazano je da dim loše utiče na kvalitet fotografije. Gde samo pronađe onakvog Tutu Bugarina da ti se odozgo javlja, e svašta do sad videh, samo ovo ne, juh juh juh.. auh --Tajga (razgovor) 00:41, 3. maj 2014. (CEST)[odgovori]
A pa nisam ni ja mislila bukvalno, ni na školu u pravom smislu, već na činjenicu da to na kakvu ćeš osobu u životu nabasati više zavisi od sreće, a ne od tebe, i da ma koliko dobar bio prema nekom, ili imao najbolje namere, to može loše da ispadne. Mada, majka sa dvoje dece nije dobar primer, jer to nije neko ko nema iskustva, a sedeti na ušima u školi života samo je jedno od opredeljenja, možda je više za primer nekog kome je dojadilo, da bude ono što ne voli i za šta nije. Što se se tiče zavlačenja to je samo mehanizam odbrane, kad neko nešto neće, onda neće, i tu nema Boga, mislim da je to suština cele priče. Imaš dve opcije da je ignorišeš i nastaviš po svome pa šta ispadne ili da je ozbiljno shvatiš i pronađeš nešto zanimljivije u oba slučaja krajnji ishod opet ne zavisi samo od tebe . Jest u tim godinama .... a i u svim godinama, može da se desi isto, da ne nabasaš na pogrešne ljude, ili one koji te ne shvataju dovoljno za ozbiljno, ona priča što si naveo kao primer, stvarno mi vrlo gadno deluje, moguće da je u pitanju neka vrsta recitacije, koja se unapred priprema za specijalne prilike. Težak je bedak slušati tako nešto, svakako je ne vredi pamtiti....B92, ne čitam i ne gledam nikad, odavno već, tako da nisam ni sad, izvinjavam se ostale su mi nepoznate pojedinosti slučaja, njihove članke ne uzimam nikad za dobar primer, kao izvor svakako ne i svaki put, kad vidim da je neko uzeo nešto njihovo za primer, samo potražim bolju informaciju na bilo kom drugom mestu i Kurir je za mene mnogo bolji od njih. A jadan Bugarin onda, lično se držim onoga, ne radi drugima, što ne želiš da drugi urade tebi, ali ne poznajem temu, i kad bilje razmislim, nije mi nešto zanimljiva. Mogu samo da se radujem, što sam odustala od globalnih projekata. Ima već neko vreme, potpuno su izgubili u mojim očima na bilo kakvim vrednostima. Odvikla sam se i od zavlačenja i mogu reći puno lakše dišem.--Tajga (razgovor) 10:58, 3. maj 2014. (CEST)[odgovori]
Ignorisanje je dobra opcija, mada verovatno ti to stvarno nisi ničim zaslužio. Mislim nije niko. U čijem li je pa interesu da se pati od uspomena na loše ćorke, ako mu se pruža bolja prilika, osim onoga ko mozak ima na istom mestu, kao i onaj moj gore pomenuti slučaj? Jedino što lično srećnom nisam imala prilike da slušam takve izjave, da budem konkretna, čula sam je jedino jednom i bilo je za jednu moju tada dobru drugaricu, htela sam da pomognem, ali umesto toga, samo sam napravila sebi problem. Elem, prvi deo je bio potpuno isti, pošto je bilo za nju, umesto o meni, beše o njoj i sa tom razlikom što umesto drugog dela o prethodnim ćorcima, sledio je nastavak sa tačkom i zarezom i pauzom, a onda ... u nastavku, na moje najveće zaprepašćenje, čovek mi reče „onaj ko se meni sviđa si ti“ i ostade živ. Kuku meni, lele! Bejah posle toga baš žestoko nastradala, sva se naježim od muke i žalosti, kako mi je to sve ispalo... Moj savet je, najbolje ne probati ni to. Na neočekivane ponude, obično odgovaram sa ”šta ti to pa sad znači?”, jer za neočekivana pitanja ne postoje očekivani odgovori osim takvig, no ipak, jednom sam naišla i na jednog koji me je preduhitrio i u tome, znao je unapred baš tj odgovor i molio me da bolje odgovorim nešto drugo... neverovatno bistar čovek, pa opet i to beše samo još jedan ćorak, elem ne postoji škola... A u jednom od tih vrlo bednih trenutaka, čak me je i moja mama tešila sa rečenicom tipa ”ma ne znaš ti kakve sam samo ja muke imala!”, mislim nije tačno, sa 17 godina rešila je sve svoje probleme tog tipa i nije imala ama baš nikakve muke, ali eto, da bi me utešila izmišljala je neke svoje smešne priče... Novine sadašnje, ne čitam više nikakve. Posebno ne vesti. Čitam samo one stare, od pre sto godina i više, i mogu reći da je sve ostalo isto, samo je još puno gore. U tom smislu i Bugari i svi ostali „dobri“ nam „susedi“, koji su dobri samo do prve okuke, a iza nje, sve drugo ima, samo ništa dobro. A ko sebe ne čuva, neće ga čuvati ni drugi, to je sasvim sigurno.--Tajga (razgovor) 18:36, 3. maj 2014. (CEST)[odgovori]
Nema ništa gore od lošeg kreveta ili bolje reći loše podloge za dušek. ;)))) Mislim da pitanje o proteranim nije baš dovoljno precizno postavljeno i teško da će negde postojati na to neki dobar odgovor, jer Srbi nisu proterivani u Vojvodinu, koliko mi je poznato, već su samo proterivani iz Hrvatske, a one koji su ih proterali nije bilo puno briga kuda će proterani otići, osim da ih ode što više, i da se u Hrvatsku tamo nikad više ne vrate, o čemu se, koliko vidim neki i sada staraju. Pretpostavljam da samo o onima koji su izbegli i koji su dobili kasnije status izbeglica i/ili su interno raseljenih na teritoriji Vojvodine, postoje podaci i statistike, ali nisam sigurna da li su te statistike obrađivane i objavljivane, za teritoriju porekla i po nacionalnosti, pošto nisu sve izbeglice dolazile samo iz Hrvatske i nisu svi proterani ostali u Srbiji, niti su svi proterani tražile status izbeglica bilo gde. Ja npr. konkretno poznajem više ljude koji su rođeni u onomad SR BiH i to više iz B nego iz H jer su i neki iz H bili svojevremeno žešće nadrljali, i koji sada žive na severu Srbije, na granici sa Mađarskom, i koji su to jasno i glasno napisali, nego onih koji su izbegli iz nekadašnje SR Hrvatske. Doduše sve te ljude znam po sličicama, vole da slikaju svoj rodni kraj, gde često odlaze, pa zato i znam odakle su, što im dođe sad kao njihova druga kuća ili im tamo živi neko stariji, rođaci i sl. U Hrvatsku retko ko putuje i ne znam nikoga da je sa ponosom okačio svoju sličicu odande i da je napisao "vidi to mi je rodni kraj", da je Srbin i da sada živi bilo gde u Srbiji, znam samo jednu kad je napisala, "vidiš ovu ulicu, e tu mi je nekad bila kuća, sad su na tom mestu izgradili put", a neko ko tamo npr nikad nije bio, jednom je komentarisao nešto u fazonu: "vidi crkva u sred travuljine i šiblja, pa zaboga, ko je bio toliko lud da na takvom zabačenom i nenaseljenom mestu gradi toliku crkvu i ko će sad tamo da zalazi?" Znam i jednog dedu iz Osijeka, kome to jeste rodni kraj, nije bio izbeglica i on kaže da čezne da vidi neku knjigu na ćirilici, to se tamo ne štampa, kao i da su u njegovom kraju od Srba ostali mahom stariji ljudi. Eh da, ako se ne varam imam i jednog prijatelja Mađara, on je rođen u Srbiji, a od kad su bile 90-e živi u Mađarskoj, sad dolazi samo kao turista, ali pretpostavljam da me to nisi pitao. Zapravo ne znam ni zašto si mene baš pitao za statistike proteranih iz Hrvatske?--Tajga (razgovor) 18:50, 6. maj 2014. (CEST)[odgovori]
Uh, a ti verovatno imaš više iskustva sa mogućim mestima za neke druge zabavnije stvari. Razumem se, kako za šta, zavisi, takođe ono što me zanima, znam gde da pitam, ali mislim da za ono tvoje pitanje o proteranima, svakako ne postoji tačan odgovor. Interno raseljenih je bilo i ima i iz Južne srpske pokrajine, kao poslednji veći talas, to već ne znam tačno kako su rapodili do sada, a traje još uvek i o njima se najviše i ćutalo, do nekih je teško doći, okupacija zemlje je u toku, neki pak kažu da će raseljenih biti još više, uporno se radi na tome i ovde, razlog zbog koga sam odlučila da ne dajem svoj doprinos, koliko god to neko razumeo ili ne.--Tajga (razgovor) 23:29, 6. maj 2014. (CEST)[odgovori]
U tom slučaju mogao si se bolje obavestiti nego ja, ako te je šta o tome zanimalo, čini mi se, mnogo toga imao si sasvim blizu. Kartonska kutija priznaćeš, nije isto što i kanta za smeće, drugačije su im svrhe, valjda. Ona prva, na koju sam ja mislila bila je u smislu ambalaže, omota, simbola onoga što bi se u njoj moglo naći, očekuje se obično neki koristan sadržaj, ali za dobru reklamu npr, može da stoji i potpuno prazna, nešto u smislu šarene laže, ako je dobro nafarbana, i kao takva sasvim služi svrsi. Za dobro parafraziranje, treba shvatiti suštinu, no teško meni ide to da me neko razume, što zapravo spada u moj drugi razlog (upala u pogrešnu sredinu).--Tajga (razgovor) 22:35, 7. maj 2014. (CEST)[odgovori]
Nema da brigaš, ja se ne ljutim ni za šta, posebno ne sad. Jedino što ću morati da te obavestim za jednu vrlo bitnu sitnicu: tradiciju pravljenja dobrih kolača, uključujući i sladoled, a i peciva imaju samo Goranci, bolje reći Gorani, ljudi često greše i mešaju ih sa kim hoće. Oni nemaju svoju državu, nikad je nisu imali, nisu to ni tražili, za razliku od nekih, koji prave državu u državi, a za onu koju već imaju ne mare. Ima jedno parče zemlje ne kojoj još uvek žive Goranci u većini ili često tamo odlaze, neki provedu tamo celo leto, mada sada sve manje, jer i to parče Gore im je sve manje i njih su dobrim delom rasterali. To ti kažem jer je jednog mog druga, neka njegova školska drugarica zbog slične izjave htela da bije, mislim naljutila se i rekla mu nešto u smislu: „Pojede ti sve moje kolače, a ne znaš da dobre prave samo Goranci.“ Pazi se samo da ti se ne desi isto, njihove su devojke isto jako lepe, mogao bi glat da dobiješ šut kartu samo zbog neznanja. Moj mali savet bi bio da ih poslušaš dobro kad pričaju između sebe, sigurno ćeš moći ponešto i da razumeš, pre nego što se odlučiš da ih bilo kako okarakterišeš.--Tajga (razgovor) 01:17, 12. maj 2014. (CEST)[odgovori]
uh burek zaboravih da pomenem, za njega su Gorani takođe izuzetno dobri, gotovo sigurno najbolji u nas--Tajga (razgovor) 02:47, 12. maj 2014. (CEST)[odgovori]

Seminarski[uredi izvor]

Znam za njih. Ni meni se ne svidja to, ali nisam nadlezan. -- Bojan  Razgovor  16:55, 3. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Посебан нисам. Ми смо то радили у оквиру Историја Срба од 16 до 18 века. Знам да су ми од 4 питања на испиту на првом делу била два за Србе северно од Дунаву, једно су били Бериславићи, а друго Јован Ненада. У 19. веку смо колико се сећам радили само револуцију из 1848. године. Наравно радили смо све битно за Војводину у 16 веку, затим сеобе Срба, Карловачки мир, итд...Верујем да сте Ви то много више радили, као што смо ми више пажње посвећивали Косову, Шумадији, па чак и Црној Гори. Да ли ти треба нека помоћ?--Марко Станојевић (разговор) 17:29, 4. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Мислим да је то мало претерано, али то је само моје мишљење. Мада опет, боље то него као ми што смо имали историју културе Срба, историју уметности...Колико се ја сећам помињали смо. То је био део Угарске, напомињем Угарске, не Мађарске.--Марко Станојевић (разговор) 13:15, 5. мај 2014. (CEST)[odgovori]
Ako budeš mislio da treba da se ukljućim u raspravu ja mogu to da uradim, mada ne provodim puno vremena ovih dana na vikipediji, jer se trudim da završim diplomski rad do 20. maja.--Марко Станојевић (разговор) 01:51, 6. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Отприлике сам упознат са твојим коренима, захваљујући ономе што ти пише на профилу. Мене те поделе много нервирају, ко има веће право, ко је колониста или у мом крају досељеник итд. Даћу ти мој пример, моји су у 17-18 веку живели на простору Плава и Гусиња (да те не смарам са називима села), да би касније стигли на Шар-планину. Мој отац је затим дошао са Шар-планине 1980. године са 16 година, а мајка још 1966. у Лапово кад је имала 3 године, и ја заиста поштујем све моје претке који су живели на Косову, али ја сам једноставно одрастао у Шумадији и просто се осећам као "Шумадинац", али наравно своје корене не заборављам. Једном годишње навратим код рођака или док сам студирао у КМ и више пута. Него да се вратим, ја могу да му скренем пажњу што се тиче навођења неисторичара. Колико сам видео на брзину, ради се о одељку Присуство Срба у раном средњем веку, али ја не могу даље да паметујем, јер можда ће звучати глупо пошто сам будући историчар, али ја о присуству Срба у раном средњем веку у Војводини не знам ништа. Ево сад сам се потпуно заинтересовао и волео бих да сазнам нешто о томе. Нажалост у Војводини сам био само једном, углавном се зауставим у Београду, али у будућности планирам да се отиснем у авантуру по Војводини. Дипломски ми је Повлачење немачке армијске групе Е кроз Србију (1944-1945) (Операција ратвик, Нишка операција, Мостобран Краљево, Продор кроз Рашку област, Сремски фронт...) код професора Владана Виријевића. Млад професор 1971. годиште, тек ће се чути за њега, феноменалан професор. Управо из тог разлога сам изабрао тему код њега. Иначе, ја сам први студент који завршава по болоњи у Митровици (да се похвалим ). Ја кад се распричам...--Марко Станојевић (разговор) 23:14, 7. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Stavljam pod navodnike ono što predstavlja nečija lična mišljenja, lične ideje ili lične zablude. Te stvari se ne mogu predstavljati kao apsolutna istina. U čemu je problem sa tim? PANONIAN (разговор) 18:38, 6. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Naravno, navodnici se stavljaju kada se nešto citira i ja sam ih stavljao na citate, direktne ili indirektne. Možemo primere koje si naveo prostudirati jedan po jedan:

  • „у духу верног грађанског подаништва и родољубља““ - dakle, kakav je to izraz "građansko podaništvo"? I kakvo je to "rodoljublje"? To je definitivno citat, jer izraz "građansko podaništvo" baš nije uobičajena terminologija, a i ono što se tu naziva "rodoljublje", neki bi nazvali "šovinizam", jer se to "rodoljublje" pokušalo nametati i nemađatrima, koji su svakako imali drugačije ideje o tome šta je rodoljublje.
  • „српске окупације Баната“ - to je citat, jer su taj izraz oni koristili. Umesto toga se u literaturi koriste i primereniji izrazi kao "srpska vojska je posela Banat" ili "kontrolisala Banat".
  • „расположењу националног јединства“ - citat, jer je za njih to bilo "nacionalno jedinstvo", a za neke druge "manifestacija velikomađarskog šovinizma".
  • „органске теорије државе“ - pa šta ako postoji u nauci? Da li je to opšte prihvaćena naučna teorija? Ne bih rekao...
  • „живи организам ког је сам Бог створио“ - pa nemoj molim te da tvrdiš da za to ne trebaju navodnici. Pitaj i Bokicu da li za to trebaju navodnici pa da vidiš šta će ti reći. :)
  • „очувати“ - „Краљевину Угарску“ - dakle, proglašenjem Mađarske Demokratske Republike je Kraljevina Ugarska prestala da postoji. Prema tome, oni su je mogli "obnoviti" a nikako "očuvati", prosta logika.
  • „повраћај територијалног интегритета некадашње велике Краљевине Угарске“ - osporavam validnost tih političkih zahteva, pa ih zato stavljam pod navodnike. Problem? PANONIAN (разговор) 22:14, 6. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Pazi ko mi kaže da sam pristrasan? Pa ti si napisao da su pripadnici mađarske garde u "svečanim" uniformama i da je kuknjava onih velikomađarskih blavora nad velikom Ugarskom "dirljiva". Ako je neko pristrasan, to su ti likovi čija mišljenja i izjave citiraš u članku. Ja to pretvaram u nepristrasan tekst. I kakve veze ima da li je autor od koga si prepisivao stavio navodnike ili ne? Da li taj autor navodi od koga je on prepisao te tvrdnje? "Podaništvo" u svakom smislu ima negativan prizvuk, jer je država tu da služi nama, a ne mi njoj. Ja kao Srbin starosedelac u Vojvodini kome su mađarski i hrvatski fašisti pobili pola rodbine u Drugom svetskom ratu u ime svojih velikodržavnih ideja još kako jesam kompetentan da kažem da li su te ideje štetne. U našoj istoriografiji se zaista koristi izraz oslobođenje i zato je izraz "srpska okupacija" i sporan. Ne znači da su Mađari zaista i bili neka "posebna nacija" ako su sami sebe takvom smatrali. U etnografskom smislu, i Srbi i Mađari su bili potpuno jednaki narodi, bez obzira na državne granice i državno uređenje. Znam veoma dobro koje je teritorije Mađarska kontrolisala 1919. ali izraz "sakaćenje" je potpuno neprimeren i pristrasan. Na toj teritoriji nisu samo Mađari bili većina već i drugi narodi; nisu, na primer Rumuni, tu "sakatili Mađarsku" već oslobađali sopstveni narod. PANONIAN (разговор) 23:53, 6. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Alo? To su nacističke uniforme, napravljene po ugledu na uniforme Salašijevih njilaša. O kakvoj "svečanosti" možemo tu pričati uopšte? To je neo-nacističko iživljavanje a ne "svečanost". I nemoj molim te da izjednačavaš obične Mađare sa tim nacistima i nacionalistima koji se pominju u članku. Ja niti sam kada imao nešto protiv običnih i normalnih Mađara, niti sam kada rekao nešto protiv njih, čak sam i nacrtao mapu autonomne regije na severu Vojvodine koju ovi obični i normalni Mađari predlažu: http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Hungarian_Regional_Autonomy02_map.png Za razliku od velikomađarskih ideja, obični Mađari imaju potpuno legitimno demokratsko pravo da traže autonomiju na onim prostorima na kojima čine većinu. Doduše, ja lično se baš ne bih složio sa takvim granicama mađarske autonomne regije (uključenje Novog Kneževca i Subotice tu je malo problematično), ali ako bi se organizovali lokalni referendumi i ako bi takav mađarski autonomni region bio napravljen od onih opština u kojima bi većina građana glasala za to, to bi bilo potpuno legitimno. Problem je što ti ne možeš da razlikuješ obične i normalne Mađare od kukolja u njihovom narodu i što ne možeš da razlikuješ normalne demokratske i civilizovane političke ideje od šovinizma. Upravo bi se normalni i obični Mađari uvredili što ih izjednačavaš sa šovinistima, od kojih se oni sami distanciraju. Šoviniste, naciste i fašiste (bez obzira na njihovu etničku pripadnost) i njihove ideje ne samo da imam pravo da ismevam ili vređam, već je to i moja građanska dužnost s obzirom da njihove ideje nisu društveno prihvatljive u današnjem svetu.

Što se tiče "naroda i narodnosti" Ugarske, očigledno nikada nisi video neku etnografsku mapu Austrougarske ili Ugarske, pa ću ti ih pokazati ovde:

Ako pogledaš legende tih mapa, nigde tu nemaš "narod i narodnosti" već potpuno jednake etnicitete, čak i na mapi koju je izradio Pal Teleki. Zato, ako govorimo o etnografiji, relevantne su jedino etnografske odrednice, a ne sporne političke.

Ja u tekst članka nigde nisam stavljao "svoje mišljenje", već sam tuđa sporna mišljenja stavljao pod navodnike, gde i spadaju. Mogao sam i pola toga da pobrišem, ali sam samo stavio navodnike, a ne vidim što ti oni tako smetaju kad je ceo tekst i dalje tu. O en viki neću da pričam ovde, ja sam se samo taktički povukao odatle, ali stvari tamo su daleko od završenih. Trenutno i nemam vremena za en viki, jer imam posla ovde i na ostavi, ali doći će i en viki na red, a u međuvremenu će oni nacionalistički propagandisti odatle otići, pa ću ih lako revertovati tamo gde treba.

Ako su Rumuni hteli da priključe neke teritorije sa većinskim mađarskim stanovništvom onda to spada u članak Velika Rumunija. PANONIAN (разговор) 10:52, 7. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Još jedna stvar vezana za pitanja državnih granica, "srpske okupacije" i slično. Ovde je mapa iz Tajmsovog istorijskog atlasa: http://www.historyonmaps.com/ColourSamples/cbig/CentralPowers.jpg Tu ne piše da je odatle, ali ja imam taj atlas i ta mapa je iz njega. U svakom slučaju, tu ne piše da su Austro-Ugarske teritorije bile "okupirane", već se izričito kaže da su bile "evakuisane" ili "ustupljene". Prikazano je da je Austro-Ugarska prestala da postoji i da su i Austrija i Mađarska postale nezavisne države (12. i 16. novembra). Takođe su i jasno prikazane i granice te nezavisne Mađarske. Prema tome, nema tu govora o nekakvom "integritetu Ugarske" nakon 1918. godine osim u ličnoj fikciji nekih mađarskih šovinista. Takođe ni u tekstu Trijanonskog ugovora, koji sam ceo pročitao, nema ni jedne reči da Mađarska "predaje" nekome neke teritorije, što je popularna zabluda kod mađarskih nacionalista. U tekstu se samo definišu granice Mađarske i njeni međunarodni odnosi, bez bilo kakvog pozivanja na granice bivše Kraljevine Ugarske. PANONIAN (разговор) 11:22, 7. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Mađarski šovinista je svaki onaj koji hoće da nameće mađarsku vlast na prostorima gde Mađari nisu većina (eto, da ne lupaš glavu šta je za mene mađarski šovinista). Sa druge strane, nemam ništa protiv onih Mađara u Srbiji, Rumuniji i Slovačkoj koji traže autonomiju na prostorima gde žive i čine većinu.

Ako pripadnici mađarske garde obuku nacističke uniforme onda tako unakarađeni sigurno neće prikupljati hranu za gladnu decu Afrike, već će se iživljavati.

Takođe mi ne moraš govori o terminologiji "naroda i narodnosti" u Ugarskom pravnom sistemu jer to nije nešto što ja ne znam. Ja sam jedino protiv da se Ugarski pravni sistem uzima kao konstanta prema kojoj ćemo određivati Srbe u Vojvodini u člancima na vikipediji. Ja uzimam Srbe kao konstantu prema kojoj određujemo Ugarski pravni sistem i to je osnovna razlika.

I ja sigurno nisam "ogorčen što Mađarskoj nismo uzeli više". Jedino što uopšte priznajem da smo mi "uzeli Mađarskoj" (a što etnički nije bilo naše) su ova četiri zelena sreza na ovoj mapi: http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Vojvodina_languages1921.png Što se mene tiče, to nismo ni morali dobiti, a nisam protiv ni da danas tamošnji Mađari dobiju autonomiju (naravno uzimajući u obzir i sve političko-demografske promene nastale od tada). Međutim, mi ovde uopšte i ne pričamo o ta četiri sreza, zar ne?

Što se Čedomira Popova tiče, ako je Mađarska proglasila nezavisnost 16. novembra, onda se može pisati o okupaciji u kontekstu 13. novembra. Međutim, kongres onih rumunskih disidenata gde su pričali o "srpskoj okupaciji" je bio 1. јаунара 1919. odnosno nakon priključenja Vojvodine Srbiji i stvaranja Kraljevine SHS. Ne zaboravimo da su i ostali delovi Kraljevine SHS (osim Srbije i Crne Gore) bili deo Austrougarske do 1918. i da se status Vojvodine (Banata, Bačke i Baranje) početkom 1919. nije ni malo razlokovao od statusa Hrvatske-Slavonije, Dalmacije ili BIH. Ako je Vojvodina tada bila "okupiran deo Austrougarske" onda su to bile i druge pomenute teritorije iz čega se može izvući zaključak da Kraljevina SHS početkom 1919. onda nije u stvari ni postojala. Međutim, proglašenjem nezavisnosti Austrije i Mađarske, Austrougarska je prestala da postoji i samim tim Srbija nije mogla držati pod okupacijom teritoriju nepostojeće države. Proglašenje nezavisnosti Mađarske je, u odnosu na pravni sistem Austrougarske, bilo isto toliko nelegalno koliko i navodna srpska ili rumunska "okupacija" (U Austro-Ugarskoj nagodbi nije pisalo da Ugarska ima pravo da proglasi nezavisnost) i, s tim u vezi, nezavisna Mađarska se, po istoj logici, takođe može okarakterisati kao "okupatorska" ili "samoproglašena nelegalna" država na području Austrougarske. Ta nezavisna Mađarska početkom 1919. još nije bila priznata i time Srbi nisu mogli "okupirati" ni jednu nepriznatu zemlju. To što su vlasti te nezavisne Mađarske pretendovale na neke teritorije koje nisu kontrolisale je sasvim drugo pitanje koje nema veze sa faktičkim stanjem na terenu ili državno-pravnim odnosima. PANONIAN (разговор) 14:38, 7. мај 2014. (CEST)[odgovori]

To šta je za mene hrvatski nacionalista neću da kažem niti je to bitno za ovu temu. A šta ima ružnog kod onih mađarskih gardista? Pa ima to što danas recituju a sutra će uzeti nožekanje i krenuti preko granice da kolju srpsku, rumunsku i slovačku decu (to je uobičajen način na koji se razvija svaka takva ideologija). Ja ne vidim dokaz da se tvoji profesori ne bi složili sa mojom tvrdnjom. Ja Srbe uzimam kao konstantu u člancima koji se prevashodno tiču Srba. Pored toga, ovo je vikipedija na srpskom jeziku koju uglavnom čitaju Srbi koje uglavnom i zanimaju teme koje se tiču Srba. Zato nije uopšte bitno da li su Srbi u nekoj bivšoj državi bili odlučujući faktor ili ne. Te države (ugarska, habzburška, osmanska, itd) su bile potpuno veštačke i privremene tvorevine, dok su Srbi postojali i pre i posle tih država i samim tim su Srbi bliži tome da budu konstanta za članka na ovoj vikipediji, nego bilo koja od tih država (izuzetak bi trebalo da budu jedino članci koji o tim državama govore kao o primarnoj temi). Srezove ti pominjem jer me lažno optužuješ da sam ja protiv Mađara. Znam kada je Kraljevina SHS priznata, ali to opet ne znači da je ona do tada "držala pod okupacijom pomenute krajeve". Država Somaliland nije priznata, ali to ne znači da ona "drži pod okupacijom deo Somalije". U našoj istoriografiji se postojanje Kraljevine SHS računa od 1. decembra 1918. bez obzira na datum nečijeg priznanja čina ujedinjenja. Drugim rečima, Kraljevina SHS je do svog zvaničnog priznanja bila faktička država u periodu interregnuma, ali teritorije koje je ona kontrolisala nisu tada zvanično smatrane teritorijom bilo koje druge države. Beograd je 1919. tražio da se kraljevini prizna "pravo na zaposednute teritorije" iz prostog razloga što je bilo jasno da neće moći da zadrži sve te teritorije nakon mirovnih pregovora, pa je to bio pokušaj da se izdejstvuje zadržavanje svih tih teritorija. Takođe je nebitno čega su se "Mađari odrekli" jer ni njihova nezanisna Mađarska tada nije bila priznata (a ko je taj ko priznaje teritorijalne pretenzije nepriznate države?). Što se tiče Popova, iz citata koji si naveo se jasno vidi da Popov pominje "okupaciju dotadašnjih mađarskih teritorija" (dakle, ne aktuelnih), a i okupaciju pominje u kontekstu perioda pre zvanične aneksije. Pored toga, termin "okupacija" ima više mogućih značenja i može da znači i prosto "zauzeće", "zaposedanje", "kontrola" i slično. Međutim, zbog negativnog prizvuka koji taj termin ima u domaćoj javnosti nakon iskustva iz vremena Drugog svetskog rata, u ovom slučaju bi ga trebalo izbegavati. Rumuni su imali teritorijalne pretenzije na ceo Banat i jasno je da oni pominju "srpsku okupaciju Banata" a ne "srpsku okupaciju rumunskih delova Banata". PANONIAN (разговор) 06:54, 8. мај 2014. (CEST)[odgovori]
Pa? Nazvao sam te kako sam te nazvao i dobio sam upozorenje administratora zbog toga i šta sada s tim? Ti si mene isprovocirao svojim ponašanjam. Šta možeš da očekuješ od nekog koga tako provociraš? Možda plaketu zahvalnicu? Ipak, kao što vidiš, itekako umem da se kontrolišem kad treba i ne pada mi napamet da više komentarišem bilo šta vezano za tebe lično već isključivo pitanja vezana za članke na vikipediji (bez obzira što ti diskusiju stalno pokušavaš da skreneš u domen lične sfere). Vezano za temu, odnosno za mađarske gardiste, čovek mora biti izuzetno naivan pa da pomisli da neko ko zastupa nacističku ideologiju i nosi nacističku uniformu neće sutra uzeti nož i klati decu ukoliko mu se ukaže takva prilika. Srbe uzimam kao konstantu, jer Srbi postoje duže od Austrougarske, odnosno postojali su i pre nje, a postoje i posle nje. Ono što postoji duže je logički bliže pojmu konstante. Što se tiče "pravnog sistema u Austrougarskoj" ili čak i u celom periodu vladavine Habzburške monarhije, Beč je taj sistem na području današnje Vojvodine određivao samo neka dva veka. Pre 1699. (ili 1718. u Banatu) taj je sistem određivalo Osmansko carstvo, a posle 1918. su ga određivali upravo Srbi. Dakle, Srbi su tu jedina prava konstanta za definisanje teme "Srbi u Vojvodini". A i ako je nešto "trajalo 500 godina" i to je očigledno bilo privremeno, jer prošlost ljudske vrste se računa na 100.000 godina (pa i mnogo više računajući i čovekove pretke), tako da 500 godina u tom kontekstu ne znači apsolutno ništa. Inače, što se tiče tvoje tvrdnje da pojam "Vojvodina" ne treba da koristimo pre 1945, ovde je knjiga sa zanimljivim naslovom: http://www.knjizara.com/Vojvodina-u-praistoriji-od-neandertalaca-do-Kelta-Predrag-Medovic-113857 (Vojvodina u praistoriji od neandertalaca do Kelta). Prema tome, jasno je da pojam "Vojvodina" možemo koristiti čak i u kontekstu praistorije. Ako ova vikipedija nije nacionalna vikipedija Srba sigurno nije ni mesto za propagiranje velikomađarskog ili velikorumunskog nacionalizma. Ja nisam rekao da je Kraljevina SHS bila faktički priznata već da je faktički postojala u interregnumu. Međutim, ni teritorije "obećane" Italiji ili Rumuniji sigurno nisu bile priznate kao deo tih država na osnovu tih "obećanja". Ta "obećanja" su bila samo "šargarepe za magarce" (u figurativnom smislu) da privole iste da krenu na određenu stranu i ništa više od toga. Takođe, to što su prestavnici Mađarske potpisali pimirje ne znači da je Mađarska bila priznata. I Srbija je potpisala Briselski sporazum sa Kosovom iako ne priznaje Kosovo. Po podacima koje ja imam, Mađarska je priznata kao nezavisna u septembru 1919. Koja je poenta citiranja rečnika? Negiraš li da reč "okupacija" ima širi kontekst od značenja "zaposesti" i da se u javnoj upotrebi često koristi u negativnom kontekstu, odnosno da se onaj koga se želi ocrniti naziva okupatorom. U tom smislu je apsolutno sporno tvrditi da su Srbi u Banatu bili "okupatori" i da su "okupirali nečije teritorije". Iako su Rumuni imali pravo to da tvrde za onaj deo Banata gde su činili većinu, implicirati na ovoj vikipediji da su Srbi bili "okupatori" u celom Banatu (dakle i u onom delu Banata u kom su činili većinu) je ne samo neukusno već i apsolutno uvredljivo i ne predstavlja ništa drugo do propagiranje velikorumunskog nacionalizma na ovoj vikipediji. A to što neke teritorije nisu "pravno pripadale Srbiji" do 1918. je nebitno jer su etnički pripadale srpskom narodu, a srpska vojska je tu došla na poziv Srpskog narodnog odbora da oslobodi sopstveni narod. Takođe, prvo pročitaj tekst Trijanonskog sporazuma pa se onda pozivaj na njega. PANONIAN (разговор) 07:14, 9. мај 2014. (CEST)[odgovori]
Ovde je jedino pitanje što ja uopšte gubim vreme na privatnu diskusiju sa nekim ko me i dalje vređa i provocira i to na mojoj strani za razgovor? Pokušao sam sa tobom normalno da razgovaram, što očigledno ne ide, s obzirom na tvoje poslednje komentare i ton prisutan u njima. Mislim da obojica treba da radimo nešto korisno umesto da gubimo vreme na raspravu koja nigde ne vodi. PANONIAN (разговор) 15:36, 10. мај 2014. (CEST)[odgovori]
Uh, a ti si nevinašce sa belim krilcima? Koliko si ti puta mene nazvao šovinistom? Čak me optužuješ i po drugim vikipedijama da mrzim Mađare: [5]. Nemam ja ništa sa tobom da "raščišćavam", u bilo kom smislu. Mogu ti samo dati ljudski savet da je bolje da radiš nešto korisno što će doprineti razvoju ljudskog društva i civilizacije, a ne nešto što će provocirati i vređati ljude, izazivati nacionalnu mržnju i nove ratove, a to je ono što izlazi kao krajnji produkt stavova koje zastupaš. PANONIAN (разговор) 18:46, 10. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Da generalno mrziš katolike u Srbiji mogao sam da se uverim lično. Kao dokaz moje nepodobnosti uzeo si moje prezime, ime mog dede i veru. Uz to, banovani korisnici hr.wiki te poistovećuju sa Kuburom. Nisi slučajno zaradio nadimak "srpskog Kubure". Mora da si svojim ponašanjem doprineo razvijanju takvog negativnog mišljenja o sebi. Ako sam rekao da mrziš Mađare, to je sigurno bilo s razlogom. Posle svega šta sam čuo od tebe (npr. "njihove odvratne face") i saznao od drugih, zaključio sam da ti imaš nešto ozbiljno protiv Mađara i Hrvata, među kojima su i moji profesori (Kasaš, Pal, Đere, Rokai) Naknadni pokušaj da opravdavaš sebe me je užasnuo. Mađarska Autonomna Oblast sigurno nije rešenje svih problema. Ne treba Mađarima i Hrvatima nikakva autonomija, nego im trebaju, kao svim građanima Srbije, sigurna radna mesta, sa normalnim radnim vremenom i normalnim platama. Od autonomije ima koristi uzak krug ljudi.

Nemoj mi ti molim te pričati o konstruktivnosti. Za razliku od tebe pročitam knjige koje imam kod sebe. Ne držim ih na polici da mi se praše.--Нимчевић разговор  19:17, 10. мај 2014. (CEST)[odgovori]

Е хвала ти на овом исцрпном објашњењу. Претпоставио сам да за тај податак постоји само нагађање и да никакви извори не постоје. Ја се извора држим као "пијан плота". Не знам, по мени није логично да су Срби били на тим просторима у том периоду, али то је само моје мишљење. Такође ово поређење са Лужичким Србима ми делује смешно. Пробај некако да спустиш лопту у односу са Панонијаном, немој да дозволиш да те блокирају ни због чега. Тему сам изабрао у договору са професором, некако ми се чинило да није превише обрађивана, мада извора и литературе има на претек, како наших, тако и немачких. Не знам да ли си упознат са овим сајтом http://www.znaci.net/? Stvarno dobar sajt. Ostalo mi još sremski front da obradim. Da li stižeš da diplomiraš do novembra ili ćeš ući u produženu četvrtu godinu kao ja. (ne moraš da odgovoriš ako nećeš, zbog privatnosti)--Marko Stanojević (razgovor) 23:43, 11. maj 2014. (CEST)[odgovori]

IPA za Luinski[uredi izvor]

Hvala ti Vlado, nego u ovom slučaju uopšte nije potrebno, jer sam Prćić zbog svojih tabela navodi čitaoca da zaključi Luinski. --Kruševljanin Ivan (razgovor) 10:28, 18. maj 2014. (CEST)[odgovori]

Hvala na iscrpnom objašnjenju za transkripcije sa latinskog. Ali u ovom slučaju to je malo specifična situacija, pošto u astrogeološkoj nomenklaturi važe neka posebna pravila. Ali u svakom slučaju hvala ti. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 16:25, 21. maj 2014. (CEST)[odgovori]

Svaka ti čast[uredi izvor]

Upravo si mi zgadio život. :) Latinska gramatika i medicinska škola, složićeš se ako si imalo upoznat sa tim, ne idu baš ruku pod ruku, te za taj verbum regens nikad u životu nisam čula, niti je u mojoj knjizi pomenut. Latinski sam (sva sreća) imala samo jednu godinu i uglavnom se sastojao od bubačenja (medicinskih) reči napamet. Ono što nisam napomenula kada sam napisala da sam ono od latinskog što mi treba usavršila jeste da u to spadaju imena organa, bolesti i mikroorganizama. Od mene dosta. :)

Inače, pazi šta radiš da ti ne pokažem svoje znanje iz vađenja krvi iz prsta automatskom lancetom. ;) -- Sara (razgovor) 21:00, 21. maj 2014. (CEST)[odgovori]

Ja samo pokušavam da vas obojicu navedem na neki kompromis, pošto bi bilo neozbiljno da ulazim u detalje jer mi tema nije u tolikoj meri poznata. Sve što znam o Dragutini je to da je nakon pada sa konja abdicirao sa prestola u korist brata, ali pod uslovom da njegovi sinovi budu Milutinovi naslednici. Da je bio protivnik Vizantije i zet ugarskog kralja koji mu je poklonio Mačvansku banovinu i Usoru. I koliko se sećam te teritorije su se zvale jednostavno Dragutinove zemlje i to je to. Ja samo želim da vas dvojica vodite diskusije na akademskom nivou, i to je to. Najvažnije je šta piše u članku, sam naslov je nebitan. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 14:05, 22. maj 2014. (CEST)[odgovori]

E sad kad ti se ubacim u Sremsku kraljevinu . Šalim se. Znam za te neke greške u transkripcijama na tim člancima o Veneri, već mi je Slaja ranije rekao. Ispraviću kad popunim sve crvene veze u šablonu (a možeš i ti ako te ne mrzi, samo promeni i u šablonu) --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 22:00, 22. maj 2014. (CEST)[odgovori]

Jasno se vidi odakle epotice, ali ne mislim da nije napravljen trud da se tekst koliko-toliko promeni. Vidi sa ostalima. -- Bojan  Razgovor  13:15, 23. maj 2014. (CEST)[odgovori]

Dobro, i ti ćeš dodati, oduzeti nešto. Na kraju neće biti prepoznatljivo. -- Bojan  Razgovor  16:57, 23. maj 2014. (CEST)[odgovori]

Dobro, ako su recenice prepisane i ispretumbane nije strasno. Bilo bi strasno da su celi odeljci tako unoseni. -- Bojan  Razgovor  15:37, 23. мај 2014. (CEST)[odgovori]


Hvala na objašnjenju, mi to stvarno nismo učili. Ukapirala sam. :) Što se tiče reči "dovoljno", nisam ti lepo objasnila. Jel' si pomislio da idem u gimnaziju?

Kladim se da umeš bez anestezije da izvadiš mozak kroz nozdrve.

Moje znanje iz hururgije slobodno potceni, taj predmet imaju samo medicinske sestre. Da nisi inspiraciju za to pokupio od Egipćana (balsamovanje)?

Posle "incidenta" sa klinkicom iz osnovne i „poljupca koji je izazvao bes u Iranu“, ni ruku više ne pružam devojkama.

Mislim da te u laboratoriji ništa ne pitaju. -- Sara (razgovor) 21:17, 23. maj 2014. (CEST)[odgovori]


Ma kakve slike u logorima, mi u osnovnoj uopšte nismo učili II svetski rat. Razlog je bilo to što je nastavnica mrzela II sv. rat, te nam je podelila neke referate i na njima smo dobili ocenu. I meni je zapala statistika kako su nas klali u NDH. I posle se čudimo kako "naša deca ne poseduju znanje iz opšte kulture". Čemu onoliki tekst na latinskom, by the way? Zafrkavaš se, jel'? :) -- Sara (razgovor) 22:39, 23. maj 2014. (CEST)[odgovori]


To ti je zato što svako gleda da što manje radi, a to je sve na štetu nas učenika. Njima je, verujem, lakše da po ceo čas ne rade ništa i da lepo daju ocenu na referatiću nego da pitaju ili, još gore, daju test i posle pregledaju isti. A to što nama ostaju rupe u znaju nema veze. Na primer, moj referat. Naravno da je to što se zbilo u NDH važno, ali mi moramo imati neko predznanje da bismo mogli da razumemo zbog čega je došlo do toga, zar ne? Ništa se ne dešava iz vedra neba, jel' tako? I, naravno, pola razreda je zijalo kroz prozor, a ova druga je psihički bila svuda, samo ne na času. Bilo im je dosadno i ništa nisu naučili - dupla šteta za njih. I, kao što sam i prošlog puta napisala, mi smo posle krivi što ne znamo. Ali, dobro, tu je srednja škola, pa ko nije naučio nauči tu. :)

I tako si ti učio mumificiranje. Mi nismo imali ni referat (ja sam pročitala to u nekom časopisu). Osnovna škola se raspada, definitivno. A da bude još gore, došla meni sestra jedne moje drugarice da joj objasnim nešto. Ono nije knjiga iz istorije, ono je slikovnica! Jadno dete je bilo potpuno zbunjeno, uspela je da stvori pojam o tome šta je trebala da odgovara tek kad sam joj dala moju knjigu iz istorije i sve joj objasnila. I mi hoćemo mlade stručnjake. Malo morgen.

Nisam ja napisala da je tekst strašan. Da ne ispadnem potpuna neznalica latinskog (ne volim da se pravdam, ali, medicinska) na osnovu onoga što znam uspela sam da ukapiram o čemu se otprilike radi. Samo sam te pitala da li si mi tražio da nađem čuveni verbum regens iz zezanja. Inače, ako nije tajna, gde si ga našao? Da li je iz neke tvoje knjige? -- Sara (razgovor) 22:00, 26. maj 2014. (CEST)[odgovori]


Setila sam se ja za verb, ali nisam bila sigurna šta znači regens. Ako se "budući lekar" odnosilo na mene, ne počinji još i ti. -- Sara (razgovor) 20:34, 30. maj 2014. (CEST)[odgovori]

Kada si već promenio ime članka na en viki u "Terra del re Stefano", zašto ne promeniš i ime ovog članka: https://en.wikipedia.org/wiki/Banate_of_Macsó Mađarski jezik tada nije bio službeni i to se zvanično zvalo "Banatus Machoviensis". Pokaži sada na tom primeru koliko si nepristrasan i neutralan. PANONIAN (разговор) 21:55, 24. мај 2014. (CEST)[odgovori]

ne znam. uobicajeno, podrzumevano kaze gt.-- Bojan  Razgovor  14:48, 25. maj 2014. (CEST)[odgovori]

že - pa, pak, već (zavisi od konteksta)
Na primer ako je Ona ostaёtsя, on že uezžaet - ona ostaje, on pak odlazi; ili zavtra že - već sutra. U primeru koji si mi naveo bi adekvatan prevod bilo pak. Mada u savremenom ruskom jeziku je ova reč dosta arhaična i ređe se koristi --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 17:33, 25. maj 2014. (CEST)[odgovori]