Razgovor s korisnikom:CarRadovan/Arhiva 4

Iskreno

To nisam znao, ali članak nisam ja pisao, samo sam malu uzmjenu napravio. - RankoN (razgovor) 00:00, 1. oktobar 2014. (CEST)

Mislim da jesam, pošto je Engleska u svom sastavu imala i Vels pa je bila kraljevstvo, pa bi po tome Škotska trebala biti kraljevina. - RankoN (razgovor) 00:04, 1. oktobar 2014. (CEST)

Mi u školi i nismo baš obraćali pažnju na to. Mislim da je sad sa e-mail sve okej. - RankoN (razgovor) 00:31, 1. oktobar 2014. (CEST)

Zdravo, CarRadovan. Imate novu poruku na Vikipedija:Članci za brisanje.
Možete da uklonite ovu poruku u bilo koje vrijeme  tako što ćete ukloniti {{Talkback}} ili {{Tb}} šablon.

--Soundwaweserb (razgovor) 20:21, 7. oktobar 2014. (CEST)

Dušanov grb

Moram ti ukrasti Dušanov grb. Ideja ti je savršena.--Mitar Sorajic (razgovor) 16:20, 8. oktobar 2014. (CEST) Nisam uopšte znao da je njegov grb tako izgledao. Ideja da se propagiraju tako vredne uspomene... Aha, dobro, baš bih voleo da pročitam. Malo znam o grbovima a oni sadrže čitavu istoriju u sebi...

Gdje nađe Suboticu ovdje?

http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/64/?left_mi=74 --Slobodni umjetnik (razgovor) 11:14, 9. oktobar 2014. (CEST)

Dubrovnik 2

Molio bi te lipo da ne stavljaš izmišljene podatke u članke Dubrovačka republika (1991), već ti je objašnjeno na stranici za razgovor Dubrovnik o tima hiljadama izbeglica.--Bunjevac Panonski (razgovor) 14:08, 9. oktobar 2014. (CEST)

Pozdrav. Što se tiče članka o opsadi iz 1806. očito je da je pisan u navijačkom tonu, verovatno prepisan sa nekog hrvatskog izvora. Nisam stručnjak za istoriju pa ne smem ništa da tvrdim, ali za ovaj članak je očit nedostatak neutralnosti. Mene ako pitaš svedi ga na klicu od par neutralnih rečenica, a sve sporno izbaci. A što se tiče članka o Dubrovačkoj Republici 1991. pokušaj da pronađeš referencu za tvrdnju da se iz grada povuklo oko 10.000 vojnika i civila pošto je reč o konkretnoj brojci. Tada neće smeti niko da vraća te izmene. Inače imaš ovo Vikipedija:Pravilo o tri vraćanja --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 20:49, 9. oktobar 2014. (CEST)

Pozdrav ovaj korisnik je napisao sva tri teksta o Dubrovniku, samo je na hr. i sh. potpisao. Pogledaj njegovu korisničku stranu na hr. viki pa vidi ko je i šta je i kako razmišlja. Opsade je bilo, ali u izvoru [1] koji je dat u tekstu nigde se ne pominju Hercegovci koji su čestvovali u opsadi. Problem je što i on i navedeni izvor pominju da su Duborovnik 1991. razorili Crnogorci i Srbi a ne JNA. JNA se raspala u aprilu 1992. tako da u njoj 1991. još bilo i drugih nacija i logično bi bilo pisati JNA. --Drazetad (razgovor) 22:21, 10. oktobar 2014. (CEST)

Salafizam

Pogledaj gugl: [2]. Znači, naziv koji sam koristio za članak nije neispravan, već se radi o tome da je u upotrebi više naziva za tu sektu. Ipak mislim da je naziv "salafizam" najbolji, kao što je i na vrhu ovog šablona na en viki: https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Salafi PANONIAN (razgovor) 22:52, 10. oktobar 2014. (CEST)

Da budem preciznici, naziv je nastao od reči "salaf": https://en.wikipedia.org/wiki/Salaf A i na ru vikipediji se to čita sa "a": https://ru.wikipedia.org/wiki/Саляфы PANONIAN (razgovor) 23:15, 10. oktobar 2014. (CEST)

A jbg, pitaj onda njih. Ja za te strane nazive obično konsultujem rusku vikipediju, a tamo se to čita nešto kao "saljafi". PANONIAN (razgovor) 23:26, 10. oktobar 2014. (CEST)

Dubrovnik 3

Na svim sam Wikimedijinim projektima prijavljen kao August Dominus, međutim prije opće prijave ovdje sam imao blokirani račun August Dominus. Stoga ovdje mogu pisati jedino pod IP adresom. Ti si se naljutio na moje tvrdnje, a ne ja na tvoje. Ja znam da su tvoje tvrdnje lažne, a da sam ja u pravu. Dubrovnik sa Srbima nema nikakve veze. Wikipedija nije forum pa ne znam je li ovo pravo mjesto za iznošenje tvrdnji i dokaza, ali iznijet ću ako treba. Moji preci su bili nepismeni, Dubrovačka Republika bila je aristokratska država. Pismeni su tek bili vlastela, malobrojno građanstvo i svećenstvo. U Dubrovniku se rabila hrvatska ćirilica (bosančica), a ne ova Vukova. S ovom Vukovom Dubrovčani nemaju nikakve veze. Srpska pravoslavna crkva postoji tek od 1920. Istočnohercegovački pravoslavni kršćani koji su dvaput poharali dubrovački kraj ustvari su otpadnici hrvatskog roda, pošto su mahom potomci u 17. stoljeću prekrštenih katolika koji su kasnije rashrvaćeni. U 20. stoljeću postali su Srbi. Možda bi bilo više spomena imena da je sačuvano više spisa. Ovo što je ostalo je dosta, ali tek je djelić onoga što je sveukupno bilo. Upravo su susjedni pravoslavni kršćani smatrajući nas svojim sunarodnjacima zapalili kancelariju konavoske knežije Dubrovačke Republike s mnoštvom spisa, spalili bezbrojne kuće i ljetnikovce, bombardirali Grad. 1806. spališe 666 kuća, a 1991. 7 757 (među njima i onu mog đeda s majčine strane).

..I tvoju dobrotu i razum izbrani

u dugu životu višnji boga da shrani,

i da tvoj slavan glas razumnijem uresom

to više svaki čas diže k nebesom;

od koga uresa, razuma i slave

višnji Bog s nebesa razlike države

u vrijednosti napuni, da vrijednos taj teče

u vijencu i kruni po svijetu daleče,

a navlaš kud jezik hrvatski prohodi,

neumrla po vas vik tuj vrijednos da hodi....

• Mavro Vetranović: "Plemenitomu i vrijednomu gospodinu Petru Ektoroviću vlastelinu hvarskomu s velikijem priklonstvom..", 1539.

Bernardin Pavlović : "Priprauglegnie za dostoino rechi suetu missu i posli iste Boggu zahuaglegne / i zuagieno iz missala rimskoga i skupgleno, iz tomaçeno iz mnoghi ostaly devoti kniga i u' haruaski jezik pomgliuo i virno privedeno po Ozcu Fra Bernardinu Paulovichiu iz Dubrounika Reda Svetoga O. Franceska ... - U Mleczi, 1747 ."

Časti 'zbrana Niko i hvalo velika,

hrvatskoga diko i slavo jezika,

spjevaoče izvrsni, uresna kriposti,

........................

Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti

svake Bog nadili obilno milosti,

gospodom uresi, zakonmi i pravdom,

razlicim uzvisi imanjem i blagom,

svuda ga jes puna slava, svud on slove,

hrvatskih kruna gradov se svih zove,

• Ivan Vidali, Korčula: "Poslanica Nikoli Nalješkoviću", 1564.

»Elektra tragedija. Ljubmir pripovijes pastirska. I ljubav i smrt Pirama i Tizbe, iz veće tuđijeh jezika u hrvacki izložene... Prisvijetlomu i priizvrsnomu gospodinu, Gospodinu Đurđu knezu Zrinskomu, svjetniku cesarova veličanstva, vladaocu nad blagom krune Ugarske na Dunaju, momu gospodinu vazda počtovanomu..Zato bivši tijem naslađenjem ganut, jes njekoliko godišta, i za obogatit također ovi naš jezik kojomgodi stvari ka je dostojna da se čti, prinesoh iz latinskoga pastijersku pripovijes Tassovu, pjesnivca u oni jezik toliko scijenjena, koliko mnim da svak zna; i dovedši ju na izvrsnos, koliko mi od onije nezrelijeh ljeta biješe dopušteno, dah ju na svijetlo, prikazavši ju jednomu vlastelinu od našijeh, vijećniku prvomu komu dosta bijehu ugodni ovaci trudi. Stavih se zatijem s jednakom požudom učinit Hrvaćku Grkinju Elektru Sofoklovu...«

• Dominko Zlatarić
• Dominko Zlatarić, Posveta prijevoda Tassove »Aminte«, Sofoklove »Elektre« i dijela Ovidijevih »Metamorfoza« Jurju Zrinskom, Venecija, 1597.

--89.201.187.36 (razgovor) 09:21, 11. oktobar 2014. (CEST)

Lipi pozdrav! Sad kad ti se javio rođeni dubrovčanin možda ti Care shvatiš kako je i kako diše biser Mediterana. Ne može ni jedan profesor iz Istočnog Sarajeva napisati nešto o Dubrovniku bolje i istinitije od stanovnika Grada. (iako nije u redu deo njegova vokabulara). Članci trebaju biti nepristrani, objektivni i očišćeni nacionalizma što ovdi nije slučaj. --Bunjevac Panonski (razgovor) 13:28, 11. oktobar 2014. (CEST)

Evo me srpski sine dobro sam, malo ćaskam sa ovim nazovi Bunjevcem koji samo troluje i pravi greške ovde. I sad je on našao da priča o Dubrovniku, pa i pre Cara Stefana Dušana koji je odlazio u Dubrovnik često, Srbi su bili itekako važan faktor tog grada. Da mu možda nije krivo što su se svi viđeniji Dubrovčani poput Vojnovića, Gundulića i Ruđera Boškovića izjašnjavali kao Srbi, oni su ponosni na svoj narod i mi na njih. Verovatno je to u pitanju, imaju neviđene komplekse ovi iz lijepe njihove.--Soundwaweserb (razgovor) 13:54, 11. oktobar 2014. (CEST)

Sve se srpsko temelji na laži Srbin u njoj i budućnost traži. Nijedan od navedenih se nije izjašnjavao kao Srbin. U Gundulićevo doba nacionalno izjašnjavanje uopće nije postojalo, a Ruđer Bošković je više puta posvjedočio svoje hrvatstvo. Vojnović je iz kasnijeg razdoblja. U 19. stoljeću postojao je srbokatolički pokret i to nije sporno. Ključno je doba Republike, znači prije 1808. Tada se što se tiče sačuvanih spisa srpsko ime ne spominje ama baš nijednom, a hrvatsko par puta. Grad pripada zapadnom uljudbenom krugu i službena religija je katoličanstvo, pravoslavnim kršćanima nije dopušteno prespavati unutar zidina. Ako su Dubrovčani prezirali pravoslavno kršćanstvo, a pravoslavni kršćani poharali su dubrovački kraj, kako je moguće da su se oni smatrali sunarodnjacima?

--89.201.187.36 (razgovor) 17:31, 11. oktobar 2014. (CEST)

Provokant

Ako misliš na neobavezno ćaskanje - ne. Ako misliš na raspravu u vezi sa temom - da. Zašto misliš da ga treba diskvalifikovati automatski?--Nimčević razgovor  20:23, 11. oktobar 2014. (CEST)

Mislim da ga ne treba nipošto podsticati na takve izjave.--Nimčević razgovor  21:27, 11. oktobar 2014. (CEST)

Kada je rekao to za Srbe? Pre ili posle ovog komentara?--Nimčević razgovor  21:58, 11. oktobar 2014. (CEST)

Pregledaću. --Nimčević razgovor  22:23, 11. oktobar 2014. (CEST)

Nisi puno propustio srpski sine, drago mi je da si se brzo vratio...--Soundwaweserb (razgovor) 23:34, 15. oktobar 2014. (CEST)

Pregledaj, tu sam da pomognem koliko mogu...--Soundwaweserb (razgovor) 23:41, 15. oktobar 2014. (CEST)

Ništa novo kolega uredniče, na ovim prostorima ionako ništa novo i normalno i ne može da se desi. Još uvek sam pod utiskom zbog dešavanja sa utakmice, malo je reći frapiran sam --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 13:43, 16. oktobar 2014. (CEST)

Dubrovnik 4

O stradanju starog grada u zborniku SANU "Sistem neistina o zločinima genocida 1991-1993. godine" objavljenom 1994. piše na 206-207 strani

Činjenica je da stari dio grada nije granatiran osim jedanput greškom, kad su polovično nastradale četiri zgrade. To se prema podacima Druge armije desilo 6. decembra 1991 ... među te četiri zgrade koje su polovično nastradale nalazi se i srpska pravoslavna crkva Svetog blagoveštenja; naime uveče 3. aprila podmetnuta je ekslozivna naprava u pomenutu crkvu. Od eksplozije su oštećeni ulazna vrata, ikone, ikonostasa, a sva stakla su polomljena...

O stradanju Srba, Crnogoraca, Jugoslovena i Jevreja iz Dubrovnika u istoj publikaciji piše na 207-208 strani:

tortura nad Srbima i Crnogorcima počela je još prije rata rušenjem srpskih kuća (sve je to bilo zavijeno u pravnu proceduru, navodno zbog prijave inspektora za bespravnu gradnju). Kad je počeo rat počelo je i nasilje u Dubrovniku nad ljudskim pravima i slobodama. Prijetnje, maltretiranja i zastrašivanja dostigli su masovne razmjere. Pojedinim građanima i njihovim porodicama, posebno onima nehrvatske nacionalnosti, telefonom se i danju i noću upućuju grube prijetnje koje se ponavljaju bezbroj puta. U neposrednim susretima su česti brutalni napadi, uvrede, klevete i namjerna provociranja. Po zidovima srpskih i crnogorskih kuća crta se znak NDH i ispisuje tekst "Odlazi, zaklaćemo te". Svakodnevno i neprekidno se vrše grube provale u stanove pod izgovorom da se traže četinici snajperisti (nije nijedan snajperista pronađen). Nasilno se vrši useljavanje u stanove koji su vlasništvo pripadnika srpske i crnogorske nacionalnosti. Poslije povlačenja JNA, u Dubrovniku počinje strahovlada za Srbe i Crnogorce: spaljuju se kuće, vrše ubistva, silovanja i druga nasilja. Bez ikakvog povoda su na pragu svojih kuća ubijeni Branko Vukić, Dobrivoje Bojović, Goran Trklja i mladi Vujović (prema iskazu advokata Vojislava Zečevića). Ovom spisku treba dodati teške razbojničke napade na mirne građane; poznat je takav napad na Đuru Vreću, dugogodišnjeg službenika Službe društvenog knjigovodstva u Dubrovniku, zatim na njegovu majku i suprugu. Drzak i bezrazložan je bio oružani napad i upad u kuću Mira Vulića, bivšeg direktora preduzeća "Zidar", po nacionalnosti Srbina, kada je ranjen od gardista u obje noge, uhvaćen i odležao nekoliko mjeseci u bolnici i tamnici" (list Dubrovačka republika, br. 1, Cavtat maja 1992). Najčešća su bila oštećenja, uništenja ili pljačka imovine pojedinih građana koja su vršena noću. Tako je prema zvaničnim podacima u razdoblju od početka oktobra 1991. do kraja januara 1992, u Dubrovniku bilo izvršeno 95 teških i provalnih krađa i 15 oduzimanja motornih vozila (Dubrovački vjesnik, br. 2147, 21. februar 1992). Poslije povlačenja JNA, na području od Mokošnice do Cavtata dignuto je u vazduh oko hiljadu srpskih i crnogorskih kuća (iskaz advokata Zečevića). Bila je masovna pojava, a i danas je, da se podmeću bombe pored kuća i automobila, zatim neizdavanje takozvane domovnice, što je dovodilo do gubitka radnog mjesta i blokade imovine. Tako na primjer Dragan Gajić, sudija Okružnog suda, razrješen dužnosti zato što se "u svom radu služi srpskim jezikom - ekavskim govorom, što dakako potpuno opravdano kod stranaka, njegovih kolega i ostalih djelatnika suda, pa i šire kod građana izaziva nezadovoljstvo pa i revolt (rješnje o otkazu). Ipak izgleda da da su najbrojniji i najperfidniji bili organizovani progoni, izgoni, protjerivanja građana (po pravilu Srba i Crnogoraca iz Hercegovine i Crne Gore) izvan granica Dubrovnika i Republike Hrvatske bez ikakvog valjanog razloga, zakonskog osnova ili dokumenta. Unaprijed "faksimiranim" osobama se obično preko vojne policije, pripadnika MUP-a ili drugih službi, jednostavno naređuje da moraju odmah, ili za dva do tri sata napustiti Dubrovnik, s tim da se više nikad u njega ne vrate. TAkvih nehumanih nasilnih postupaka bilo je do sada na stotine u Dubrovniku (Dubrovačka Republika, br. 1, Cavtat maja 1992). Prema tome je konstantno vršena genocidna politika nad nehrvatskim stanovništvom, bez mnogo krvi i masakriranja. Stalno je vršen pritisak, naročito na intelektualce srpske i crnogorske nacionalnosti i jugoslovenski orijektisane da napuste Dubrovnik. Taj duhovni genocid raslojavao je Srbe i Crnogorce pošto su se morali opredijeliti ko je za domovinu Hrvatsku, a ko nije. Srbi i Crnogorci su smatrani za građane drugog reda koji nemaju šta da traže u Dubrovniku.

Biće još...--Nimčević razgovor  15:13, 16. oktobar 2014. (CEST)

U vezi sa procesima protiv Srba i autonomista (navedeno delo str. 298-209)

Uz to se organizuju politički procesi razvrstani u tri grupe: prva, članovima Odbora za Dubrovačku Republiku; druga, suđenje vezano za otcepljenje hrvatske teritorije; treća, suđenje aktivistima Srpske demokratske stranke sa područja Dubrovnika. U montiranim sudskim procesima sudi im se pred Vojnim sudom, mada su civili. Tretiraju se kao zločinci, pa mnogi nijesu imali drugog izbora osim da pokušaju izvući živu glavu. Tužna je ispovijest okružnog javnog tužioca u penziji Aleksandra Apolonija koji je morao da napusti Dubrovnik, a bio je u njemu stalno nastanjen od 1937. Konfiskovana mu je kuća u centru grada od 150 m2 i zaplijenjeno sve iz nje (oko 300 naučnih i publicističkih radova i oko 3.000 knjiga). Apolonio je 1992. bez osnova optužen pred Vojnim sudom zbog navodno krivičnog djela teškog ugrožavanja teritorijalne ukupnosti Republike Hrvatske. Osuđen je na 12 godina zatvora, a maksimalna kazna po tom osnovu iznosti 15 godina. Takva kazna je s obzirom na njegovu starost (73 godine) značila doživotu robiju. Apolonio nije vidio optužnicu, niti mu je dozvoljeno da se brani. Sve to je montirano pod izgovorom da je bio član Inicijativnog odbora i predsjednik Pokreta za demilitarizaciju i autonomiju Dubrovnika, područja pod okriljem OUN. Po izmišljenom osnovu, Vojni sud u Dubrovniku je takođe osudio trinaestoricu Srba i Crnogoraca zbog, kako stoji u optužnici, krivičnog djela protiv Republike Hrvatske ugrožavanjem teritorijalne ukupnosti. Suđenje je za većinu okrivljenih organizovano u odsustvu, bez dokaza izuzev lažnog svjedoka i bez prava na odbranu (optužnica Vojnog tužilaštva u Dubrovniku).

--Nimčević razgovor  15:25, 16. oktobar 2014. (CEST)

U toj pravnoj državi, novoj demokratiji Srbima i Crnogorcima kojima je stanove oduzela hrvatska vojska, sud odgovara na žalbu advokata Zečevića: "Zabranjeno nam je općenito blo kakvo asistiranje prilikom deložacija ili useljavanja pripadnika hrvatske vojske u stanove." U toj pravnoj državi je bez ikakvog razloga morao napustiti Dubrovnik posljednji aktivni sveštenik u Dalmaciji poslije nezapamćene torture i pritisaka. Vjernici su iz straha prestali da dolaze u pravoslavne crkve; pokušava se napraviti razdor među članovima Crkvenog odbora; vrši se nečuvena hajka na sveštenika Gunjića, pa mu se čak preko telefona stalno poručuje da je prvi na spisku za odstrel. Tako je dr Slobodan Jang, predsjednik Komisije za ljudska prava Dubrovnika, pozvao vjernike preko radija da se distanciraju od njega. Za vjerske obrede prilikom sahrana i obrede u domovima pravoslavaca kaže se da ih mogu vršiti i katolički sveštenici. U crkvi je ostao stari penzionisani prota koji je potpisao domovnicu (iskaz sveštenika Gunjića). Hrvatska vlada je donijela odluku kojom se Srbima i Crnogorcima zabranjuje iznajmljivanje i prodaja kuća i drugih nekretnina, kao i raspolaganje njihovim štednim ulozima. Zanimljivo je da je odluka u vezi s taksama za nekretnine koje važe za Srbe i Crnogorce, što znači da je pripadnicima nehrvatske nacionalnosti praktično konfiskovana njihova cjelokupna imovina. Hrvatska kojoj su usta puna demokratije, takav postupak pravda sankcijama OUN, iako se u Rezoluciji ne pominju fizička nego samo pravna lica. Znači da se perfidnom igrom čišćenja kojim se praktično legalizuje ekonomsko, građansko i svako drugo uništavanje Srba i Crnogoraca. Progoneći nehrvatsko stanovništvo iz Dubrovnika koje je uzorno radilo i privređivalo, Hrvatska ne samo da krši sopstvene zakonske propise nego pod plaštom nove demokratije vješto zamagljuje oči svjetskim mirotvorcima.

--Nimčević razgovor  15:38, 16. oktobar 2014. (CEST)

akademik Radovan Samardžić

Poštovani prijatelji, kada je reč o Dubrovniku, izvesno je da su u tom gradu iz temelja porušene, ne od granata, već od poturenih mina, četiri kuće, četiri zdanja, ni malo slučajno, sve četiri srpske. Izvesno je da su u isceniranju bombardovanja, granatiranja Dubrovnika učestvovali strani agenti, na čelu sa francuskim ministrom koji se zove Kušner, a tamo u Francuskoj se to pogrešno izgovara Kušneer, da bi francuski Nemac postao Francuz, koji je palio automobilske gume da izazove dim i tako da što ubedljiviji utisak o stradanju Dubrovnika. Čak je za englesku publiku davana slika sa jednim detaljem - evo u ovom trenutku jedan gospodin ili gospođa pokušavaju da spasu od te napasti svoga psa koga su izveli u šetnju. To je vrlo srceparaterno za one ljude koji žive sa životinjom, i podvala je očevidna.

prof. dr J. Gerrat

Dragi predsedniče, drage koleginice i kolege, kad smo već govorili o stradanju Dubrovnika mislim da je važno pomenuti najmanje dva svedoka o tom gradu. Prvi se zove doktor Piter Moa. On je profesor na univerzitetu u Čikagu. Ja sam njega sreo kad sam tamo bio. On je, zapravo, irskog porekla, katolik je i veliki prijatelj Srba. Kako? On je bio bivši agent američke vojne inteligencije. Njegova jedinica je dobila vatikanski pasoš za klaus parbi i za druge ratne zločince, kao što je Andrija Artuković. Njemu se to toliko gadilo da je prešao na stranu Srba. On je bio u Dubrovniku prošle 1992. godine i video da je skoro svaka zgrada u perfektnom stanju osim Srpska pravoslavna crkva. Prema njegovoj evidenciji, kao vojnik kaže da je crkva bila srušena iznutra, a da su zgrade sa obe strane bile u perfektnom stanju. Takođe je bila srušena Srpska biblioteka koja se nalazila sa druge strane ulice. Zgrada je bila totalno srušena.

Drugi svedok, to je slučajnost da sam sreo jednog mladog studenta koji živi u Oksfordu. Kao sudenti oni lutaju po Evropi leti i on je bio tada u Dubroviku. On je napisao - kod mene u kući imam njegov referat - da je očekivao da vidi tamo jedan Drezden. Novine su tako pisale o Dubrovniku. On je bio iznenađen što vidi da je Dubrovnik skoro u perfektnom stanju. On ima mnogo fotografija i ja to imam kući i ako neko hoće da vidi te fotografije ja ih mogu poslati. Ja sam video na jednoj fotografiji Gundulićev spomenik koji je skoro u perfektnom stanju.

Sve što su novine za vreme rata pisale o Dubrovniku uopšte nije bilo istina. Postoje konkretne evidencije koje se moraju izneti u javnost.

prof. dr Tomislav Žugić

Ja ću samo izneti kratko objašnjenje vezano za stradanje Dubrovnika.

Činjenicu koju je izneo uvaženi akademik Samardžić i sada gospodin iz Engleske o stradanju Pravoslavne crkve, ja sam to imao. Međutim, sa ovim ljudima sa kojima sam konkretno razgovarao, rekli su mi da nisu mogli uopšte doći do istine jer strogo je kontrolisan ulazak - a i danas je - u Stari grad. Srbi uopšte ne mogu da uđu Stari grad da bi se skrile neistine o stradanju Dubrovnika. Oni su mi u razgovoru rekli, naročito advokat Zečević da je pokušavao da obiđe Stari grad, čuo je za stradanje Pravoslavne crkve i te zbirke ali ne može da mi tvrdi i ne zna da li je stvarno spaljena zbirka ili nije. Zbog toga ja nisam smeo da baratam tim podatkom jer nije bilo provereno.

Rekao sam da knjiga ima 120 fotosa, a od toga sigurno 70% na svakoj fotografiji je gusti dim tako da se uopšte ne vidi o kakvoj se građevini radi. Verovatno su paljene gume da bi se prikazalo svetskom javnom mnjenju: "Eto, šta rade srbočetnici i ta jugookupatorska vojska od drevnog grada Dubrovnika."

U širem saopštenju koje ću priložiti imam analizu skoro svih fotosa gde se govori o neistinama o stradanju Dubrovnika.

--Nimčević razgovor  16:57, 16. oktobar 2014. (CEST)

Ćaskanje

Gledao sam TLZP i baš me oraspoložiše. Inače vidiš ja uopšte nisam primetio da si obrisao potpis, već posle vidim nema potpisa i onako upitnik nad glavom pošto sam ubeđen da sam stavio te 4 tilde. Smeh je zdrav za srce (mada doduše vele da nije dobar zbog bora pa u starosti ovi što se mnogo klebere liče na pitbula) --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:27, 18. oktobar 2014. (CEST)

Mile Krajina

Zašto je članak predložen za brisanje? Svakako je riječ o značajnom epskom pjesniku. Dajem vam na znanje da je bio stjegonošom banske zastave 30. svibnja 1990. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu na obilježavanju prvog hrvatskog Dana državnosti, ispred predsjednika Franje Tuđmana, kardinala Franje Kuharića i saborskih zastupnika. Ako je ijedan guslar enciklopedijski značajan, onda je to Mile Krajina.

--185.18.63.215 (razgovor) 15:48, 19. oktobar 2014. (CEST)

Morat će te da nađete neki zajednički jezik --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:54, 20. oktobar 2014. (CEST)

Imaš mejl od mene.--Soundwaweserb (razgovor) 15:25, 21. oktobar 2014. (CEST)

Evo dobro sam, ja od danas imam baš dosta obaveza i reko da ti se javim. Kako je kod tebe i šta ima novo srpski sine?--Soundwaweserb (razgovor) 15:32, 21. oktobar 2014. (CEST)

Čačkam nešto po po podacima o mom nalogu i nađem u odeljku broj napisanih članaka 2.423 Ja sam manijak --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 19:41, 21. oktobar 2014. (CEST)

Priopćenje primljeno k znanju --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 20:17, 21. oktobar 2014. (CEST)

Prezentacija

Bolje bi bilo postavite pitanje na jednom od trgova. --Dcirovic (razgovor) 00:52, 23. oktobar 2014. (CEST)

Rajko

Neće biti. http://www.izbori.ba/RezultatiRS/SummarySheet/RSPredsjednik.asp Slobodni umjetnik (razgovor) 20:23, 23. oktobar 2014. (CEST)

Nema tu nikakve greške. Imam osjećaj da me zezate, pa vam neću više ovako odgovarati. Ako imate primjedbi na sadržaj članka, pišite to na strani za razgovor tog članka. U zdravlje! Slobodni umjetnik (razgovor) 20:44, 23. oktobar 2014. (CEST)

Anonimac

Nisam administrator tako da nemam tu opciju. Zahtev možeš da postaviš na administratorskoj tabli ili da se obratiš nekom od administratora čije je korisničko ime prisutno u skorašnjim izmenama. --نوفاك اتشمان‎ 21:17, 23. oktobar 2014. (CEST)

Heraldika

Vidim da si ljubitelj heraldike i grbova. Uskoro ću sređivati te članke pa ako ti treba pomoć tu sam. Zmija bgd 02:17, 1. novembar 2014. (CET)

Ja sam više ordenski i vojni heraldičar i posedujem knjige od našeg najpoznatijeg heradičara Dragomira Acovića o kome ću napisati i članak. Naravno da ću ti pomoći u svakom pogledu. Zmija bgd 02:25, 1. novembar 2014. (CET)

Čovek je legenda, lično sam ga upoznao pre par dana na sajmu knjiga preporučujem ti njegove knjige Heraldika i Srbi i Slava i Čast. Naravno tu sam ako treba pomoć. Zmija bgd 02:32, 1. novembar 2014. (CET)

Jel si ti profesionalni heraldičar? Oko grbova znam par pojmova a mogu da ti napišem neke stvari o porodičnim grbovima kako se prave i čemu služe. Više se razumem u ordene, vojne činove... Zmija bgd 02:51, 1. novembar 2014. (CET)

I meni je hobi. Sarađivaćemo. Zmija bgd 03:05, 1. novembar 2014. (CET)

Izvini što ti ranije nisam odgovorio, moje mišljenje se podudara sa tvojim da je nepotrebno dodavati Ilirske grbovnike u naslovu već napomenuti to u tekstu. Zmija bgd 00:26, 12. novembar 2014. (CET)

Bošnjaci

Slobodno cepaj! :)...ja ću se uključivati samo oko pojedinih delova u članku za sad...kasnije možda i više...ako bude šta trebalo, ti viči...ako ja budem imao nešto konstruktivno, reći ću ti...--ANTI_PRO92 (razgovor) 00:49, 3. novembar 2014. (CET)

Čini mi se da je sve u redu. Tekst nalazi na stranici Bulu (jezik) dok je stranica Buli (jezik) preusmerenje. --نوفاك اتشمان‎ 14:33, 3. novembar 2014. (CET)

Eh, pa šta ti predlažeš da se tu uradi? PANONIAN (razgovor) 10:39, 5. novembar 2014. (CET)

Ja sam video da niko ni ne reaguje povodom tog teksta, pa sam pokušao bar malo da ga sredim, naravno do granice da ne budem optužen za vandalizam. U svakom slučaju, mislim da bi u odeljku o ratu u Bosni trebalo bar neke nesporne podatke ostaviti, a ono što je propaganda ukloniti. PANONIAN (razgovor) 10:55, 5. novembar 2014. (CET)

„ ” ?

Kod Jugoslavije da li su problem navodnici ili nešto drugo? Obsuser (razgovor) 00:27, 4. novembar 2014. (CET)

Za te stvari postoji administratorska tabla. Sve što imaš slobodno napiši na admin tabli i neko od admina će reagovati... --Jovanvb (r) 01:22, 4. novembar 2014. (CET)

Probaj ponovo na admin tabli. Ako niko ne reaguje onda mi piši. Ali probaj da daš konkretne primere na admin tabli sa linkovima prekršaja... --Jovanvb (r) 01:27, 7. novembar 2014. (CET)

Upravo sam blokirao tog vandala. A priča se odnosi na mail koji si mi poslao preko vikipedija pošte pre par dana o korisniku panonski bunjevac da vandališe članke. --Jovanvb (r) 01:55, 7. novembar 2014. (CET)

POV

Može li se znati zašto si vratio moje uklanjanje privatnog/sopstvenog gledišta (POV) u vidu reči „takozvane” iz članka Republika Kosovo? Privatno mišljenje o tome da li je to Republika? Niti se članak zove Takozvana republika Kosovo, niti igde više postoji takva konstrukcija. A ni ne sme, jer je POV protiv koga je čitav rad na Vikipediji usmeren. Političke teme se ne pišu ubacivanjem pogrešnih konstrukcija u članak. Objektivne statistike o tome ko priznaje, a ko ne priznaje Kosovo kao nezavisnu republiku postoje već u članku, mišljenje ni moje ni tvoje nije relevantno. Pozdrav, – Wlodzimierz (razgovor)

Uplašio si me, zato tako ja :) Pozdrav, –Wlodzimierz (razgovor) 15:17, 6. novembar 2014. (CET)

Država SHS

Dobro si primetio. Naravno da Narodno vijeće u Zagrebu koje je sebe predstavljalo kao neko telo oko koga treba da se okupe sva veća nastala na tlu raspadajuće Habzburške monarhije nije imalo svuda isti uticaj. Npr. delegacija Narodnog vijeća Bosne i Hercegovine je 4. novembra prenela molbu da 2. armija pod komandom vojvode Stepe Stepanovića pređe preko Drine i okupira ove krajeve, a Narodno vijeće u Zagrebu je tek idućeg dana (5. novembra) poslalo delegaciju da traži isto. Očigledno je da u Sarajevu nisu čekali da se oglasi Središnji odbor Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba, nego su radili na svoju ruku. Još očigledniji primer je bio Srem (tada u sastavu Trojednice), gde su predstavnici Srba održali skupštinu u Rumu na kojoj su bukvalno uslovljavali Narodno vijeće u Zagrebu: ako ne donesu odluku o ujedinjenju proglasiće priključenje Srema Srbiji. U Vojvodini je bilo govora i o ujedinjenju indirektnim putem preko Zagreba (tada su se pod Vojvodinom podrazumevali Bačka, Banat i Baranja), ali je ipak preovladao uticaj radikala Jaše Tomića, zeta Svetozara Miletića, te je doneta odluka o priključenju Bačke, Banata i Baranje Srbiji. Vasilije Krestić smatra ovaj događaj važnim, jer da je kojim slučajem do ujedinjenja došlo preko Zagreba, Hrvati bi imali jak adut u rukama. O tome je pisao i govorio. Ne znam kako su se stvari odvijale u Boki, ali je poznato da je ona ulazila u sastav Dalmacije.--Nimčević razgovor  13:56, 6. novembar 2014. (CET)

Zaboravio sam da kažem da Narodno vijeće imalo ograničen ili skoro nikakav uticaj u oblastima koje je okupirala italijanska vojska. Mislim na mesta Rijeku i Zadar i ostrva Vis, Hvar, Korčulu, Mljet i Lastovo. Karta koju si priložio prikazuje neki miks stanja pre ujedinjenja (pre 1. dec. 1918) i posle Rapalskog sporazuma (konačno razgraničenje Italije i Kraljevine SHS) (1920) Npr. poznato je da je u Rijeci postojao mjesni odbor Narodnog vijeća, što se ovde na karti ne vidi. Predviđeno je da i Istra uđe u novu zajednicu, ali od toga zbog italijanskog uplitanja nije bilo ništa. Na ovoj karti se ne vidi šta je autor hteo da prikaže: da li stanje posle razgraničenja, ili neposredno uoči ujedinjenja, ili pak proklamovane granice takozvane Države SHS.--Nimčević razgovor  18:58, 6. novembar 2014. (CET)

To. I sam vidiš da nešto nije u redu. Priložena karta kao da prikazuje šta je ostalo od takozvane Države SHS posle Rapalskog sporazuma, mada je ista prestala da postoji davno pre njegovog sklapanja. Ja bih rekao još onog trenutka kada je srpska vojska preuzela od Narodne garde (oružanih snaga Narodnog vijeća) stvar u svoje ruke. Toliko spominjan čin ujedinjenja koji je obavljen u kući Krsmanovića 1. decembra 1918. je samo formalan. Kad pogledaš unazad, srpska vojska je do tada imala pod kontrolom sve teritorije dokle je navodno dopirao suverenitet Narodnog vijeća, izuzimajući teritorije pod italijanskom okupacijom. Vlastoljubivi regent Aleksandar Karađorđević (čini se da je od dede kralja Nikole Petrovića nasledio tu osobinu) grozio se na samu pomisao neke vrste konfederacije odnosno personalne unije između proširene Srbije i neke druge države. Za njega je samo centralistički uređena država dolazila u obzir. Verovatno bi u tome i istrajao da ga nisu ubili.--Nimčević razgovor  20:23, 6. novembar 2014. (CET)

Upravo. Treba se kloniti pojednostavljenih formulacija tipa da je Kraljevina SHS nastala ujedinjenjem (proširene) Srbije i Države SHS, jer stvar uopšte nije bila toliko prosta.

Profesor koji mi je predavao istoriju Jugoslavije upravo je to naglasio kada je pričao o ujedinjenju, pozivajući se verovatno na ovo mesto Ljubomira Dimića:

Aleksandar Karađorđević je proglasio ujedinjenje Srbije sa „zemljama nezavisne države Slovenaca, Hrvata i Srba“ a ne Državom SHS.

Nećeš pogrešiti ako ovo "sa zemljama" čitaš kao "sa bivšim zemljama", jer autor (neko ko je Aleksandru sastavljao proglas) kao da je hteo da naglasi da je Srbija jedini suveren faktor ujedinjenja.

Koliko se u Beogradu malo obraćala pažnja na Narodno vijeće SHS govori činjenica da poslednjem nisu predati akti od 1. decembra 1918. na ratifikaciju.

Akti od 1. decembra 1918. nisu podneti na ratifikaciju Narodnom vijeću SHS. Njegovo predsedništvo je dva dana kasnije upoznalo narod sa njihovim sadržajem i, istovremeno, objavilo „da je prestala funkcija Narodnoga vijeća kao vrhovne suverene vlasti države SHS".

--Nimčević razgovor  20:57, 6. novembar 2014. (CET)

Evo me srpski sine, gledam kako ovi naši zapadni susedi stalno pokušavaju da falsifikuju istoriju, kao da smo mi rođeni juče. Očigledno je da su to organizovani napadi, obična propaganda bez dokaza, ništa to nije slučajno, gade mi se takvi prevaranti...--Soundwaweserb (razgovor) 20:38, 6. novembar 2014. (CET)

Hteo bih da ti čestitam za jubilarni 310.000 članak Grb Uroševog carstva prema ilirskim grbovnicima, svaka čast.--Soundwaweserb (razgovor) 20:45, 6. novembar 2014. (CET)

Treba da prikupim literaturu u vezi s tim. Svakako ću obratiti pažnju i na to.

Uzgred, kada si izrazio sumnju u postojanje Države SHS kao ravnoparnog faktora u nastanku Kraljevine SHS, setio sam se ove nesreće. Ako uzmeš zdravo za gotovo to što tamo piše, pomislićeš da je srpska vojska, doduše ne formalno, ali na neki način (de fakto što bi se reklo), priznavala suverenitet Narodne uprave nad krajevima koje je okupirala. Ja bih voleo da vidim jedan primer koji govori u prilog ovoj tvrdnji. Zapravo je bilo sasvim drugačije. Ulaskom srpske vojska u Novi Sad 9. novembra 1918. započete su pripreme za priključenje Vojvodine Srbiji. Skupština održana 25. novembra 1918. u Novom Sadu takođe je iscenirana ili kako bismo mi rekli: da ne bude posle da se narod nije pitao. Ne treba biti mnogo pametan da bi se uvidelo to. Bez podrške srpske vojske i vladajućih krugova u Beogradu sumnjam da bi Jaša Tomić - do tada manje više politički na margini (zbog ubistva Miše Dimitrijevića dobio je zabranu političkog delovanja) - bio tada u prilici da vodi glavnu reč. Inače, ako imalo pogledaš u dokumente, videćeš da je Narodna uprava samo pretendovala na oblasti koje je zaposela srpska vojska. Stvarnu vlast je uz neke izuzetke (npr. železnica, koja je bila i dalje u rukama Mađara) imala srpska vojska. Sve u svemu, čini mi se da i tu nešto smrdi. Članak kao da je pisan sa ciljem da se istorijski opravda postojanje Vojvodine kao autonomne provincije.--Nimčević razgovor  21:37, 6. novembar 2014. (CET)

Brisanje članka

Zašto si obrisao izmene mog članka o kulturi Srbije? Toliko sam se mučio oko njega a informacije su iz pouzdanih primera. --Razgovor sa korisnikom:Veljko sa Zabjela

Pobednički, baš tako i nikako drugačije!--Soundwaweserb (razgovor) 22:31, 10. novembar 2014. (CET)

Ne nasedaj na provokacije. Samo ignoriši --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:21, 11. novembar 2014. (CET)

provokator 2

Nemoj tako reagovati ubuduće samo dolivaš ulje na vatru, provokatora je uvek bilo i biće ih. --Milićević (razgovor) 00:27, 11. novembar 2014. (CET)

Spomenica za tebe!

	Spomenica za diplomatski odnos
	Hvala na saradnji! Dobro mi je došla podrška iskusnog člana Vikipedije. Slažem se oko razdvajanja članka o Zeti iz razloga što se reč „Zeta“ može odnositi na staru srpsku državu, istoimenu reku ili na Zetsku ravnicu. Veljko sa Zabjela (razgovor) 14:39, 11. novembar 2014. (CET)

5-0...--Soundwaweserb (razgovor) 22:16, 12. novembar 2014. (CET)

Pobogu kolega zar ti ja ličim na vandala! Pozzzz --Zmaj123 (razgovor) 18:16, 13. novembar 2014. (CET)

Najbolji način da provokatora spustiš na zemlju je da se ne spuštaš na njegov nivo. To sam naučio drndajući se ovde hehe. Inače upravo smo razbili Kahu laboral usred Vitorije o jeaaaaahhhhhhh (mislim na Zvezdu naravno) --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 22:41, 13. novembar 2014. (CET)

Auuuuuu e sad si me ujeo za srce. A dobro niko nije savršen. A eto pobedili ste i vi Rumune juče muahahahaha --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 22:58, 13. novembar 2014. (CET)

O moj Bogo haha. Ubio me Bog ako sam ikada sreo pismenog i koliko toliko realnog pripadnika "ilirskih starosedelaca Balkana" haha --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 13:59, 17. novembar 2014. (CET)

Ma daj bre kakvi izdajnici i nacionalisti. Niko od nas ovde ne snosi krivicu za ono što su zakuvali političari, dabogda izginuli svi od reda (među svim ovim balkanskim narodima). Ništa mi ne dobijamo zabadanjem glava u pesak praveći se da se ono što nam ne paše nije ni dogodilo. Zbog toga smrt politici i živela nauka ojhaaaaa --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 20:32, 17. novembar 2014. (CET)

Ali i u političkoj geografiji jasno stoji šta su to de facto i de iure situacije, mada ipak je to više geopolitika od politike. Čim napišeš da je nešto de fakto to po automatizmu znači da odudara od ustaljenih pravila i uopšte nema pozitivnu konotaciju. Samo što to ljudi nikako da razumeju --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 21:32, 17. novembar 2014. (CET)

Đorđe Mihailović

Ako ti je vest iz Kurira izvor da je čovek umro, to nije tačno: [3] Alexzr88 (razgovor) 21:02, 15. novembar 2014. (CET) Pogrešno su preveli naslov tog teksta Vašington posta: [4] Alexzr88 (razgovor) 21:28, 15. novembar 2014. (CET)

Mapa

Može. Evo sad ću. Zovem se (razgovor) 17:58, 20. novembar 2014. (CET)

Čubrilović

Nemaš se za šta izvinjavati, ovo je slobodna enciklopedija ;) Nisam siguran da sam te najbolje shvatio, nadam se da si mislio na ovo [5] i da je sada sve OK. Slobodni umjetnik (razgovor) 23:59, 24. novembar 2014. (CET)

Jesi li ti siguran da se jedan od članova Mlade Bosne tako zvao? Meni su od njihovih članova poznata dva Čubrilovića (Veljko i Vaso) i jedan Nedeljko (Čabrinović). Možda je to neko malo pomiješao.. --Slobodni umjetnik (razgovor) 09:26, 25. novembar 2014. (CET)

Bogami, za sada sam prvi, šta da ti kažem, mlogo me vole i poštuju kolege pa mi zahvaljuju --Soundwaweserb (razgovor) 23:00, 25. novembar 2014. (CET)

Danas je Dungodung napravio tu stranicu, hvala za poređenje --Soundwaweserb (razgovor) 23:08, 25. novembar 2014. (CET)

Zastava Konfederativnih Američkih Država

Da li bi mogao urediti ovaj članak ako imaš vremena? Video sam da se interesuješ za grbove i heraldiku uopšte, a ovo bi moglo biti tvoj teren. Ako se eventualno dodatno uredi taj članak, dodaju podaci, reference, spoljašnje veze i literatura, mogao bi da se prebaci ceo na ćirilicu, jer ovako trenutno ne izgleda dobro.--Soundwaweserb (razgovor) 18:30, 27. novembar 2014. (CET)

Super, bravo. Koliko je samo bolje, lepše za videti, kao da je novi članak urađen, i to na ćirilici!--Soundwaweserb (razgovor) 10:54, 28. novembar 2014. (CET)

Uradio sam i grb. Nisam ulazio u detalje, samo osnovne informacije.--Soundwaweserb (razgovor) 12:36, 28. novembar 2014. (CET)

Ti ako želiš dodaj šta misliš da treba, a ako je ispravno pečat prebaci na taj naziv.--Soundwaweserb (razgovor) 13:09, 28. novembar 2014. (CET)

Grb Turske Srbije

Trenutno sam uzeo da pišem taj članak iz najbolje literature vezane za srpsku heraldiku na našem jeziku...sačekaj da završim pa ćeš videti...upravo se i radi o tome da to nije nikakav ukorenjen naziv (slažem se da grb kao takav postoji od 15 veka), nego naknadno dan tom grbu od različitih interpertatora koji su u svojim interpertacijama od 15 veka sebi slagali sliku heraldičkog sveta...a sam grb je nastao kao potreba da se herladički obeleži prostor Srbije u zapadnoj Evropji nakon pada pod Turke, tj. brisanja svakog heraldičkog traga i tradicije nakon dolaska Osmanlija (već sam jednom objašnjavao u članku o Bošnjacima onom liku tamo iz kojih razloga, nmg sad da se ponavljam)...sačekaj da završim članak pa naknadno pitaj...--ANTI_PRO92 (razgovor) 00:43, 30. novembar 2014. (CET)

Momentalno vrati na naziv koji sam stavio!, neću da vodim rat izmena...i za svoje navode daj literaturu, ako si već tvrdoglav...--ANTI_PRO92 (razgovor) 00:47, 30. novembar 2014. (CET)

Pa problem i jeste u tome što se tako ne zove...Naziv Tribalija je ovom grbu koji se u svim dotadašnjim nazivima zvao samo Srbija, označavajući prostor Srbije (bivše) pod turskom vlašću (odatle Turska Srbija), u svom ilirskom tumačenju preimenovao u Grb Tribalije (po plemenu) Paul Riter, a kasnije preuzeo Žefarović...dakle taj naziv je samo jedna od mnogobrojnih interpertacija onoga što je označavao ovaj grb (tj. heraldički apokrif), a to je teritoriju Srbije pod turskom vlašćiu tj. Turske Srbije...(ovo nisam ja ništa izmislio sve je fundirano literaturom)...dakle ova vrsta interpertacije ovog grba iz 15. veka nazvanom 'Grb Tribalije' se tek pojavio u 17 veku, dakle 2 veka kasnije...s tim da je i u to vreme, a onda i kasnije, to samo jedan od naziva (interpertacija) ovog grba...(jer je taj naziv usko vezan za Ilirsku herladiku/interpertaciju ilirskih heraldičara (zbog nedostatka sistematičnosti srpske heraldike tj. ostatka na pojavnom)...ali sam prvi pomen ovog grba nema veze sa ilirskim grbovnicima, vezan je za dela Rihentala, Grinenberga itd. iz 15/16 veka, čiji apokrifi su deo klasične evropske/nemačke heraldike (nemaju veze sa ilirskom heraldikom)....--ANTI_PRO92 (razgovor) 01:17, 30. novembar 2014. (CET)

Kad završim članak, a to je za otprilike 20 minuta, sve će biti lepo referencirano i fundirano, pa posle ako ima problema neka krene rapsrava...`--ANTI_PRO92 (razgovor) 01:34, 30. novembar 2014. (CET)

Grb Srpske despotovine

Takvog ga je nacrtao Kristof Silberisen 1576. god. To je verna kopija tog grba iz grbovnika. --WikiNameBaks (razgovor) 15:36, 2. decembar 2014. (CET)

Konfederacija

Ubačen tvoj deo [6] u Konfederaciju . Pozdrav srpski sine.--Soundwaweserb (razgovor) 13:38, 6. decembar 2014. (CET)

Pogledaj pp.--Soundwaweserb (razgovor) 14:04, 6. decembar 2014. (CET)

Spomenica za tebe! 2

	Urednička spomenica
	Za zemljopis! Gotech8 (razgovor) 04:47, 7. decembar 2014. (CET)

Živojin Mišić

Kandidat za sjajni članak je na raspravi. Komentariši nominaciju Rasprava traje do: 13. decembra 2014. u 23:20 Zmija bgd 00:23, 8. decembar 2014. (CET)

Na stranici Vikipedija:Sjajni članci/Glasanje pokrenuto je glasanje za članak Živojin Mišić da isti postane jedan od sjajnih članaka. Glasanje traje u periodu 13. decembra 2014. — 20. decembra 2014. -- Zmija bgd 23:50, 13. decembar 2014. (CET)

Imam jedno pitanje. Da li znaš da uradiš mapu Konfederacije [7], da bude na srpskom jeziku ko ovde za SAD [8]? Pozdravljam te srpski sine s gore Romanije planine :)--Soundwaweserb (razgovor) 20:08, 9. decembar 2014. (CET)

Hvala za mapu!--Soundwaweserb (razgovor) 08:00, 10. decembar 2014. (CET)

Zašto menjaš rečenice sa ekavice na ijekavicu [9]? Članak je počeo da se piše na ekavici, pa tako mora i da se nastavi. Da je počet ijekavicom onda bi morao da se piše tako.--Marko Stanojević (razgovor) 01:54, 11. decembar 2014. (CET)

Evo ja ću da vratim izmenu. Ako se niko ne buni, zašto bih ja. Meni je najbitnije da članak bude što bolje urađen. Mada pravila kažu da moraš da udvostručiš tekst kako bi promenio pismo.--Marko Stanojević (razgovor) 01:59, 11. decembar 2014. (CET)

Izvini, zaboravio sam. Nemoj da mi uzmeš za zlo.--Marko Stanojević (razgovor) 02:04, 11. decembar 2014. (CET)

Pogledaj poštu.--Soundwaweserb (razgovor) 17:15, 11. decembar 2014. (CET)

Jesam, hvala na odgovoru :)--Soundwaweserb (razgovor) 18:03, 11. decembar 2014. (CET)

Slika razvoja Konfederacije

Da li bi i ova sliku u gifu mogla da se prebaci na srpski jezik [10]? Pretpostavljam da je to teži posao, ako ne može, nema veze nek ostane onako.--Soundwaweserb (razgovor) 18:12, 11. decembar 2014. (CET)

Jel može nešto da se uradi sa slikom?--Soundwaweserb (razgovor) 18:50, 11. decembar 2014. (CET)

Ima li nade i mogućnosti da ta slika bude na srpskom?--Soundwaweserb (razgovor) 20:27, 13. decembar 2014. (CET)

OK. I ako ne uspe, neka one na engleskom jer je zanimljiva.--Soundwaweserb (razgovor) 20:38, 13. decembar 2014. (CET)

Šablon

Veruj mi da sam pokušavao da popravim i ne znam u čemu je caka, verovatno je nešto pogrešno urađeno u parametrima koji su povezani sa tim šablonom. Pitaj ovde možda neko zna da popravi ili pitaj Serbijanu, on radi sve oko šablona.--Soundwaweserb (razgovor) 18:29, 11. decembar 2014. (CET)

U stvari sad sam provalio, takav i treba da bude, jer pogledaj uključivanje u ovaj članak pri dnu stranice Grb Slovačke.--Soundwaweserb (razgovor) 18:33, 11. decembar 2014. (CET)

Evo i ovde pokazuje ispravno Grb Holandije, ne znam deluje sve OK.--Soundwaweserb (razgovor) 18:38, 11. decembar 2014. (CET)

U stvari u svim člancima sa kojima je povezan šablon pokazuje sve ispravno. On i treba da bude takav, bio sam zbunjen na prvi pogled kad sam video ali mislim da je sve OK.--Soundwaweserb (razgovor) 18:42, 11. decembar 2014. (CET)

E ako znaš bolje, možeš da uradiš. Ja nisam nešto vešt sa pravljenjem mapa.--Marko Stanojević (razgovor) 23:38, 11. decembar 2014. (CET)

Ispravio sam mapu, ne moraš da je sređuješ.--Marko Stanojević (razgovor) 19:49, 12. decembar 2014. (CET)

Važi.--Marko Stanojević (razgovor) 20:09, 12. decembar 2014. (CET)

Grb Trivalije

Ja se trudim da ostanem koncizan. Treba proveriti da li je Acović grb stvarno nazvao Grbom Turske Srbije. Ako jeste, onda treba videti zašto se grb pripisuje "Turskoj Srbiji". Počinjem ozbiljno da sumnjam da je reč o podvali.

I kod Radmila Petrovića (GLAVA DIVLjE SVINjE KAO VLADARSKA INSIGNIJA SA GRBA VOŽDA KARAĐORĐA) nema govora o Turskoj Srbiji:

Zanimljivo je da se divlja svinja, kao grb Tribalije, u srpskoj istoriji, prema grbovniku Ulriha Rihtentala, pojavila dosta kasno na Saboru u Konstanci, 1415. godine, za vreme despotovanja Stefana Lazarevića, kao grb srpskog carstva.2 Grinebergov grbovnik iz 1483. godine donosi grb Srbije u formi crne veprove glave na crvenom štitu, koja je probodena strelom kroz usta.3 Grb Tribalije iz XVI veka, kao jedan od grbova Dušanovog carstva, grafički je zabeležio Pavao Riter Vitezović.4 Grb sa divljom svinjom u Ugarskoj kraljevini javlja se kao pretenzija prema teritoriji Srbije 1655. godine, na krunidbenom novcu cara Matije II i Ferdinanda P. Martin Štir, na jednoj mapi Ugarske, iz 1664. godine, predstavlja Serviju-Srbiju u formi glave divlje svinje.5 Na velikom grbu cara Rudolfa II ta tradicija se nastavlja postavljanjem glave divlje svinje probodene strelom, u trenutku kada su Austrijanci zauzeli Severnu Srbiju, 1717-39. godine. I danas, taj grb se nalazi na kapiji Karla VI u Beogradu, na Kalemegdanu u njegovom Donjem gradu, kao slavoluk pobede princa Evgenija Savojskog, kao geografska odrednica severne Srbije-Šumadije. Ta Austrijska tradicija na štitu ima grb divl>e svinje obeležila je Srpsko vojvodstvo od 1806-1836. godine. 7 Iz te Austro-Ugarske tradicije, grbsa glavom divlje svinje već od 1804. godine dolazi na zastave i pečate Praviteljstvujuščeg Sovjeta.8 Sve gore rečeno je samo posledica korišćenja grba s glavom divlje svinje u balkanskoj istoriji, religiji i mitologiji, a njegova ikonografija kroz balkansku i maloazijsku istoriju...

Proverio sam i šta piše John A. Goodall

13 Serbia:

Svrbiae: Gules a cross Silver between 4 fire steels Gold, antique crown over.

So in G9. This is the coat given in the medieval rolls for the emperors of Constantinople and alluded to in the Pseudo-Kodinus as the: 'imperial flamula, that is to say the cross and fire steels' ... (Pseudo-Kodinus, i11. ll. 20-1). The firesteels, often described as letters 'B' in western blazons, were presumably chosen as a canting device. The choice of C-shaped rather than the B-shaped firesteels was doubtless influenced by the resemblance to the Slavonic letter C (S) and were incorporated in the hangings for polycandelia at Hilendar and St Paul on Mt. Athos, and elsewhere (Mladicevic 1994, 32).

The earliest example of a coat for Serbia in the medieval rolls seems to be: Gules 2 bars Gold, impaling Gold flory Gules, an arched crown over, for. 'der keysser von Serule' (HBW, fol. 31), and in Ant. W., fol. 59b the 'kheysser von Servie' is given Gules. 2 bars Gold, impaling Gold flory Azure. They are garbled versions of the arms borne by the Angevine kings of Hungary. The second is Gules a wolf's head Sable pierced in the mouth by an arrow Gold feathered Silver, Crest: a wolf's head as in the arms between 2 flags Gules charged with 3 hawk 's bells and the staves Gold (MW 105), apparently a version of the arms used on coins by George II Stratsimirovich of Zeta (Montenegro) 1388-96 (Ljubic 1875, Tab. xv.3,4); and Balsha III 1405-21 (ibid., 6-10). This was misread by Grunenberg as Gules a boar's head issuing from the sinister base Sable bristled Gold and armed Silver, issuing from the mouth an arrow Gold the head Silver (CGW, fol. xxixb, cf. RC 1483 edn., fol. 120).

Nigde ni reči o "Turskoj Srbiji".--Nimčević razgovor  15:18, 14. decembar 2014. (CET)

Ma lik je pismen koliko i prosečna srpska estradna umetnica tako da je dobio adekvatne odgovore. A još se ja jadan ustručavam da delujem ozbiljnije --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 01:24, 15. decembar 2014. (CET)

Tribalija

Vrati...dogovor nije pao...ovo si na svoju ruku uradio...bez dogovora...--ANTI_PRO92 (razgovor) 01:47, 16. decembar 2014. (CET)

Autorska prava nisam kršio, po mojoj interpretaciji, epilog ćemo tek videti (o tome se vodi sad diskusija)...elem, kakve to veze ima sa raspravom o imenu po sebi...kršio ja nekršio, Acovićeva knjiga i argumenti ostaju, a ti vidim očigledno nemaš dovoljno parlamentarnog kapaciteta da se stvar isčisti do kraja, nego silom pokušavaš da nametneš svoje rešenje...što je u suprotnosti sa duhom i pravilima projekta...mogu ti reći da ću ti se ja rado suprotstaviti...--ANTI_PRO92 (razgovor) 01:57, 16. decembar 2014. (CET)

O tome šta će proći prepustićemo argumentima (nauci) i ka nauci okrenutoj zajednici da odluči...moji argumenti, mogu ti reći, su bili odmereni i u skladu sa današnjim shvatanjima u nauci, tvoji koliko (ja) mogu da procenim nisu, nego više terani --ideološkom-- prirodom da je ovo turski kao nešto fuj, i da sad to kao ne valja (valjda skrnavi srpski grb ili kako već)...u svlsl, argumenti će pobediti, a sukoba naravno za razlog nemam, niti mi je isti namera, ali ako neko provodi nešto silom (kako ti maločas) protiv toga imam...--ANTI_PRO92 (razgovor) 02:08, 16. decembar 2014. (CET)

Naravno da sam pročitao tvoje komentare tamo...poštujem što si učestvovao u raspravi i argumente koje si izneo, očigledno se ne slažemo, videćemo šta će na kraju rasprave biti, zaključci...Nekakvu nervozu mi ti spočitavaš, valjda znaš o čemu govoriš, samo sam se usprotivio diskrecionom mešanju u stvari, bez konsenzusa, obrazac ponašanja koji se ovde na projektu pojavljuje prečesto, u veoma negativnom kontekstu i derogira isti...

Odoh da spavam...laku noć...--ANTI_PRO92 (razgovor) 02:38, 16. decembar 2014. (CET)

Jes video ovo haha? Ja tri dana ubijam se da mu dokažem da poseljenije i pasjolak nisu jedno te isto, i on sad ladno prepisa to i upali mu se lampica kao on mene o tome opominjao. Tačno da čovek od muke skoči sa balkona --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 12:04, 21. decembar 2014. (CET)

Vidi članak Grb Tribalije, vraćeno je na tvoju reviziju srpski sine. Pozdrav od mene.--Soundwaweserb (razgovor) 12:37, 21. decembar 2014. (CET)

Pa i treba da bude visoko, ali ipak neću skakat jer leži mačka taman ispod prozora, a ne bih želeo da je zgnjavim jadnu nedužnu --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 12:39, 21. decembar 2014. (CET)

Tverska oblast

Zar je trebalo par dana proći da se konačno napiše — „Tverska oblast administrativno je podeljena na ukupno 36 opštinskih rejona (...) i 7 gradskih okruga...“ A to koliko je u sastavu tih opština gradova, gradića, sela i drugih ruskih vrsta naselja, mene je baš briga. Ja sam stavio primjedbu na pogrešne informacije o admin. podjeli. A naišao sam na izraze „tipičan političar, uvaženi kolega i najkonstruktivniji član vikipedije, genije, nepismeni, sujetan, lik, gadiš mi se, zagorčavaš život, drveće, lud si ili se praviš, prosipaš se, pubertetlija, mlatiš, žalosna ti majka, kukavna sujetna glava, potrebna mi dijagnoza, ne razlikuje elementarne stvari, da se krsti i nogama i rukama, ne vidiš dalje od nosa, zamlaćivanje, demagog...“ Izvini ako šta propusti. Šta ćemo sa tim? Da bi se na kraju završilo da čovjek ispravi sve na ono što je govorio taj sujetan lik sa dijagnozom. Toliko o tome, ko nije znao bogatstvo ruskog jezika i ruski zakon nije se trebao ni upuštati u to. --Željko Todorović (razgovor) 13:23, 21. decembar 2014. (CET) s. r.

Nisi se ti uključio u nikakav spor, Saund i ti ste otpočetka stali na njegovu stranu. A nisam ja nigdje vidio da si ti bilo koga upozoravao na bilo šta. I naravno da je primjedba bila konkretna — glasno rečeno, što se mene tiče, članak će dobiti glas PROTIV ako se ne ispravi administrativni dio. Ima li šta konkretnije, drugi dijelovi članka nisu ni spominjani. To je s moje strane, a s njegove sve ove gorepobrojane uvrede. --Željko Todorović (razgovor) 14:08, 21. decembar 2014. (CET) s. r.

Ja sam i pričao o momentu kad si se uključio, ne o nekom zamišljenom trenutku. --Željko Todorović (razgovor) 23:30, 21. decembar 2014. (CET) s. r.

Litvanski okruzi

Hej amigos. Praviš pogrešna preusmerenja za litvanske okruge pošto svi treba da imaju imena u formi kao i kod nas (Južnobački okrug itd). dakle nije Okrug Vilnjus već Vilnjuski okrug, Alituški okrug i sl. Eto, toliko od mene --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 23:49, 22. decembar 2014. (CET)

O pa svaka čast. I hvala u ime bratskog naroda Tverske oblasti hehe. Imam da sredim još grad Tver i oblast gotova, a obogaćena se preko 200 novih članaka --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 13:51, 24. decembar 2014. (CET)

Da. Pošto sam osvojio Smolensk i Tver sad nadirem ka Novgorodu, najstarijem slovenskom gradu i neću se zaustaviti dok ne pokorim Rusiju haha --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 14:35, 25. decembar 2014. (CET)

E zato ću ja da Moskvu zaobićem i udarim s leđa --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 14:48, 25. decembar 2014. (CET)

Problem sa licencom za datoteku Ljubiša Savić Mauzer.jpg

Problem sa licencom

Zdravo, CarRadovan. Hvala ti što si poslao datoteku Ljubiša Savić Mauzer.jpg. Međutim, ona bi mogla da bude obrisana ukoliko se ne utvrde nosilac i status autorskog prava. Zadužbina Vikimedija je veoma pažljiva kada su u pitanju datoteke koje se uključuju u Vikipediju zbog zakona o autorskom pravu (za više informacija pogledaj Vikipedijinu politiku autorskog prava).

Veruje se da datoteka koju si poslao nema odgovarajuću licencu, odnosno da postojeća oznaka nije dobra. Molim te da pročitaš tekst same licence i da proveriš da li je njen sadržaj adekvatan, imajući u vidu poreklo datoteke i njenu upotrebu na Vikipediji. Na ovoj strani pronađi odgovarajući šablon i stavi ga na stranicu sa opisom datoteke, ovako: {{Име шаблона}}, umesto postojećeg šablona.

Ukoliko si poslao i druge datoteke, razmisli o tome da proveriš da li si i kod njih naveo izvor i odgovarajuću licencu. Spisak datoteka koje si poslao možeš da pogledaš ovde. Pitanja možeš da postaviš na stranici koja je za to namenjena.

Napomena: Ovo obaveštenje je informativne prirode i možeš da ga obrišeš sa svoje stranice za razgovor, nakon što ga pročitaš i razjasniš status autorskih prava datoteke. Datoteke bez izvora i odgovarajuće licence mogu biti obrisane sedam dana nakon što su poslate, kao što je navedeno u pravilima o korišćenju datoteka. Hvala. Milićević (razgovor) 16:08, 25. decembar 2014. (CET)

Primenjuje se poštena upotreba odnosno ide ovako {{поштена употреба у|Љубиша Савић Маузер}} --Milićević (razgovor) 16:35, 25. decembar 2014. (CET)

Bajmok

Evo šta piše u: Hrvatska riječ, br. 585, 20. lipnja 2014. [11]--Nimčević razgovor  14:09, 27. decembar 2014. (CET)

Na strani Vikipedija:Glasanje/Vikipedijanac 2017. godine je pokrenuto glasanje za Vikipedijanca 2017. godine.

- Vlada ^talk 18:46, 28. decembar 2014. (CET)

Zdravo !

Pozdrav ! Sada sam malo više slobodan pa trenutno pišem članci o Ratko Mladiću i VRS. Evo jedan članak več sam završio. Operacija Vrbas-92. Živela Srbija i Srpska ! Početkom januara pogledaću arhive o Bosni pa možda ću da pravim normalan članak i o toj srpskoj kraljevini. Veliki pozdrav iz Rusije ! Sokolrus (razgovor) 19:58, 29. decembar 2014. (CET)

Pozdrav srpski sine, ovde je kao na Jahorini ili Kopaoniku, od jutros posebno hladno i utisak je kao da je -20. Ovih dana nisam čitao pp, odgovoriću u toku dana :).--Soundwaweserb (razgovor) 07:34, 30. decembar 2014. (CET)

Mapa je odlična, oduševljen sam. Ja sam mislio da si zabrovaio. Ne znam šta je problem sa ovom mapom Srbija-Liban. Šta misliš da obrišemo ovu sliku, pa da je pošalješ pod nazivom Datoteka:Serbia-Libanon Locator.png?--Marko Stanojević (razgovor) 14:37, 30. decembar 2014. (CET)

Kad pošalješ javi mi.--Marko Stanojević (razgovor) 14:57, 30. decembar 2014. (CET)

E hvala ti, super izgledaju osim ove sa Nepalom, jer si poslao Datoteka:Serbia-Nepal Locator.png.png. Vidiš da si dva puta stavio png, a treba da bude jedno. Zbog toga se ne prikazuje u članku.--Marko Stanojević (razgovor) 16:23, 30. decembar 2014. (CET)

Probaću. Nema problema. Zmija bgd 16:46, 30. decembar 2014. (CET)

Napravi novi šablon jer u ovom su četnici pre Drugog svetskog rata ili popravi šablon da bude kompletno četništvo od ideje osnivanja pokreta do danas. Zmija bgd 16:48, 30. decembar 2014. (CET)

Radovane da li možeš da mi nekako pošalješ praznu mapu, da te ne mučim u narednom periodu da praviš opet, kada budem pisao o odnosima sa drugim zemljama.--Marko Stanojević (razgovor) 17:17, 30. decembar 2014. (CET)

Video sam da si pisao o znamenim nosiocima ordena Karađorđeve zvezde, ljudima iz naroda. Uskoro dobijam knjigu vitezovi Karađorđeve zvezde pa ću dopuniti sa još imena. Svi ti ratnici su proglašeni titulom Vitez Karađorđeve zvezde sa mačevima. Npr. petostruki nosilac je vojvoda Stepa Stepanović. Zmija bgd 17:34, 30. decembar 2014. (CET)

Pogledaj pp.--Soundwaweserb (razgovor) 19:30, 30. decembar 2014. (CET)