Rezbarstvo
Rezbarstvo je umetnički zanatski pravac u stvaranju skulptura iz najčešće drveta koje nadovezuje na vajarstvo i umetničko stolarstvo. Drvo spada u najplemenitije žive materijale i nailazi na primenu u vidu dekorativnih umetničkih predmeta u enterijerima u vestibilima u vidu ukrasnih elemenata stepeništa i sl. Ali isto tako i u ukrašavanju seoskih prostora.
Rezbarenje je uvek bilo ne samo profesija umetničkih zanata, ali je spadalo i u interesantan način korištenja slobodnog vremena kao narodno rezbarstvo i sl. I u savremenom svetu postoji niz skupljača umetničkih rezbarskih dela kao i niz rezbara koji svoja dela stvaraju samo za svoju radost i radost svojih bližnjih.
Rezbarstvo nije samo zanat već je to i neosporno umetnost. Spadalo je i spada u umetničke zanate isto tako kao bižuterija, kujundžistvo, proizvodnja umetničkog nameštaja, muzičkih instrumenata, oružja, prerada kože, slonovače i drugih prirodnih materijala.
Ne svako rezbarsko delo može se smatrati za umetničko. Umetnička dela nataju od strane umetnika koji su disponirani ne samo obrazovanjem već i fantazijom i inventivnošću kao i umetničkim pogledima, iskustvom i sposobnostima kao i manualnim kvalitetima.
Galerija slika[uredi | uredi izvor]
-
Rezbarski alat
-
Rezbarenja
-
Rezbarenje
-
Rezbarenje figura ptica
Istorija rezbarstva[uredi | uredi izvor]
Evropa[uredi | uredi izvor]
Praistorija[uredi | uredi izvor]
Iz ovoga doba nam je ostalo mnogo više alatki za preradu drveta od vlastitih umetničkih dela od drveta.
Stari vek[uredi | uredi izvor]
Na osnovu pismenih podataka najstarija vajarsta dela bila su od drveta. Grci i Rimljani nisu mnogo cenili drvene skulpture i svoja umetnička dela izrađivali su od kamena.
Predhrišćanska umetnost paganska[uredi | uredi izvor]
Pre svega iz ove umetnosti je nastala romanska umetnost..
Romanika[uredi | uredi izvor]
Posle nastanka hrišćanstva i pobede varvara nad rimskom civilizacijom došlo je ne samo do raspada Rimskog carstva, već i na privremenom zaboravu na umetnost antičkih majtora. Rezbarije od drveta se samo skromno savijalo u senci kamenoga vajarstva i rezbarstva iz slonove kosti.
Gotika[uredi | uredi izvor]
Naziv je služio za označavanje barbarske umetnosti Gota. Gotska rezbarska umetnost dosegla je svoj vrhumac najme u Evropi. Visok nivo gotske rezbarske umetnosti bio je prvenstveno u vezi sa bogatstvom crkve. Drvo je bilo jako često pozlaćivano i polihromirano. U doba vrhunske gotike niko je ceo red skulptura i oltara koji su bili toliko uticajno obrađivani da nisu morali biti pozlaćivani ili polihromirani jer njihova dalja obrada nije bila neophodna.
Renesansa[uredi | uredi izvor]
Naziv je bio odvođen iz italijanske reči „riniskata“ koja je značila ponovno rođenje. Predstavljala je doba koje se karakterisalo ponovnim interesovanjem za antičku umetnost. U vajarstvu je došlo do vraćanju interesovanja za mermer i bronzu koji su bili u upotrebi u doba antike. Čak su i drvene skulpture bile stvarane tako da imitiraju skulpture od metala i kamena.
Barok[uredi | uredi izvor]
Naziv je predstavljao pežorativno obeležavanje neantičkog stila. Nastao je u Italiji kao stil katoličke crkve. Ipak je postepeno postalo vladajućim stilom i poslednjim vrhuncem rezbarstva u protestantskoj Evropi..
Rokoko[uredi | uredi izvor]
Bila je nežnija i završna faza barokne umetnosti. U figurativnom rezbarstvu je dramatičnost barokne umetnosti nadoknađena igrom ukrašavanja. U umetnosti nameštaja u doba rokokoa sa javljaju sitnije razmere, nežniji oblik i asimetrija
Klasicizam[uredi | uredi izvor]
Predstavljao je ponovni povratak ka klasičnoj grčkoj i rimskoj umetnosti. Vratila su se dela od kamena i bronze. Vajarski materijal je ponovo kamen i metal. Drvo se koristilo samo u slučajevima kada su se izrađivali modeli za veća vajarska dela.
Romantizam[uredi | uredi izvor]
Bio je umetnički pravac koji se obraćao ka prirodi i ljudima koji su u njoj živeli u skladu sa njom. Umetnici i umetnički zanati su postali delovi povećevanja moći trgovaca i preduzetnika. U figuralnim rezbarijama se javlja uticaj akademije koji su preferirali rad sa kamenom i metalom. Rezbari su svoju klijentelu morali da traže među građanima kojim je bila najbitnija cena njihovih usluga. Nastali su jedostavni rezeni oblici skulptura koji su bili sa bojenom polihromijom i ornamentima od bronzanih lakova tzv. „nazereni“.
Ampir[uredi | uredi izvor]
Je bio mnomentalni stil ka proslavljanju Napoleona Bonapartea i njegove imperije. Polazio je od egipatske, grčke i rimske umetnosti i drvorezi kao oblici nadoknade bronzanih dela bili su rasprostranjeni najme u srednjoj Evropi.
Bidermajer[uredi | uredi izvor]
Naziv je bio odvođen od gospodin Bidenmajera iz minhenskoh humorističkog časopisa. Često je obeležavan kao građanski empir. Gotovio je građanstvu jeftiniji ali kvalitetan nameštaj i uređenja za pitome sredine u njihovim prostorima gede je rezbarstvo pružalo jednostavnu ornamentiku ili figuralne reljefe.
Eklekticizam[uredi | uredi izvor]
Bio je inspirisan istorijskim stilovima. Na nameštaj koji je bio proizveden mašinskim putem bio je nalepljivan ornamenat u stilu kakvim je predmet trebalo da se predstavi (kao pseudogotski, pseudobarokni i sl.)
Secesija[uredi | uredi izvor]
Odgovarala je umetnicima koji su nalazili inspiraciju u prirodi ili u japanskoj umetnosti i koja nije tražilainspiracije u evropskim istorizujućim stilovima.. Predstavljala je takođe i spoj likovnih umetnosti i mašinske proizvodnje.
Avantgarda[uredi | uredi izvor]
Naziv je postao zbirni znak za stvaralaštvo umetnika različitih stilova novih umetničkih stremljenja koja se razlikuju od prethodnih stilova i često su inspirisana umetnošću prirodnih naroda.
Savremenost[uredi | uredi izvor]
Je odraz prilagođavanja rezbarstva savremenim tehnologijama u vidu ručnih drvopreređivačkih mašina. Odraz je pomeranja rezbarenja u oblasti šireg iskorištavanja slobodnog vremena i nalaženje primene u obrađivanju i izrađivanju bižuterije, igračaka, muzičkih instrumenata, modela i formi za enterijere, avio-modelerstvo, oružja, trofeja i dr. Tradicionalni rezbarski zanatski radovi se vrše i prilikom restauratorskih radova.
Afrika[uredi | uredi izvor]
Ka najznačajnijem spada tu rezbarsko stvaralaštvo u doba starog Egipta i umetnost crnačkih naroda. Za dela u Egiptu bio je najznačajniji materijal kamen ali je cenjeno i drvo kojega je bilo malo. Svoje rezbarske radove su Egipć Ani ukrašavali staklom i metalima.
Drvorezi koji su pripadali crnačkoj umetnosti su u prvom redu služili kao ritualni i njihova dela su originalna i napadna. Bili su to skulptore predaka, načelnika maske duhova i sl.
Azija[uredi | uredi izvor]
Predstavlja široku skalu kulturne i etničke rezličitosti drvorezbarije od najstarijih vremena sve do savremenih. I ovde je rezberenje spojeno sa verom sa kultovima kao budizam, taoizam, šintoizam, hinduizam, bramanizam ili islamizam. Različito i kvalitetno pojimanje rezbarstva od jednostavnih rezbarija kanibala preko ornamentalno islamskog retbarstva do savremenog vrhunskog rezbarstva u Kini, Japanu ili Vijetnamu.
Australija i Okeanija[uredi | uredi izvor]
Spada u oblasti, gde je rezbarstvo i ovo stvaralaštvo sa ritualnim stupovima, figuricama Bogova i predaka sa štitovima, ornamentima i maskama, služila različitim kulturama uključujući i kanibalske.
Amerika[uredi | uredi izvor]
Ovde treba razlikovati ne samo Severnu, Južnu i Srednju Ameriku već i dela starih domorodačkih stanovnika i razlikovati ih od rezbarija belaca na ovom delu sveta. U starim kulturama Srednje i Južne Amerike nije bilo mnogo rašireno rezbarstvo. Kod severnoameričkih indijanaca je rezbarenje bilo raznovrsno (totemi, kipovi i skulpture, figure lovaca i životinja, duhova i maske). Među nejrasprostranije rezbarije belaca spadaju sitne plastike koje su služile misionarstvu.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Chinese Wood Carving
- Woodcarving Magazine Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. oktobar 2010)
- Sharpening, Honing and Polishing Gouges and Other Carving Tools by R.M Mottola
- The British Woodcarvers Association Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. mart 2010)
- Maori Wood Carving
- South Asian decorative wood carving on useful items