Rudarska industrija Laosa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rudarska industrija Laosa koja je privukla pažnju Stranim direktnim investicijama (SDI) je od 2003. do 2004. dala značajan doprinos ekonomskom stanju Laosa. Više od 540 ležišta zlata, bakra, cinka, olova i drugih minerala je pronađeno i eksploatisano.[1] Tokom 2012. godine, rudarski sektor je doprineo da BDP iznosi oko 7,0%. Tokom ove izveštajne godine SDI su u rudarski sektor uložili 662,5 miliona američkih dolara, a od ukupne trgovine u zemlji dobili 4,7 milijardi dolara. Laos je sada član STO.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tek nakon 2003. godine u Laosu je prepoznata važnost rudarstva kada je osnovan prvi rudarski projekat, rudnik Sepon. U 2008. godini bilo je 127 domaćih i stranih kompanija, koje su radeći na 213 projekata pokrivale period istraživanja i period studija izvodljivosti.[1] :90

Mape geoloških istraživanja vezane za rudarski sektor su iz 1964. godine pripremljene od strane Francuske i ažurirane tokom devedesetih godina 20. veka i pokrivaju samo 54,86% zemlje (236,800 km²).[1] :86 Ministarstvu prirodnih resursa i životne sredine data su ovlašćenja za stvaranje geološke baze podataka za efikasno upravljanje rudarskim projektima, uključujući njegovo istraživanje.[2]

Proizvodnja i uticaj[uredi | uredi izvor]

U 2009. godini rezerve zlata, bakra i cinka procenjene su na oko 500 do 600 tona, 8 do 10 miliona tona, odnosno 2 do 3 miliona tona. U 2009. bilo je oko 35 rudnika, uključujući rudnike Sepon i Phubia.[1] :84

SDI je uticao na promociji izvoza pošto je domaća potrošnja minerala u Laosu ograničena.[1] :74

Prema podacima Međunarodnog saveta za rudarstvo i metale, rudarski sektor je od 2011. godine imao 12% državnih prihoda i 10% nacionalnog dohotka, sa 80% stranih direktnih investicija. Rudni izvoz je doprineo 45% ukupnom izvozu zemlje, naročito rudnik Sepon i rudnik Phu Kham koji su doprineli 90% od ukupne rudarske proizvodnje u zemlji.[3]

Pravni okvir[uredi | uredi izvor]

Postoje dva tipa zakona na snazi: nacionalni zakoni o rudarstvu i zakoni o podsticanju ulaganja prema Novom ekonomskom mehanizmu (NEM), uvedenom 1986. godine. Nacionalni zakon o rudarstvu koji je na snazi od aprila 1997. godine namenjen je upravljanju, uključujući kontrolu kvaliteta, istraživanja rudarstva i preradu minerala kako za lokalnu upotrebu, tako i za izvoz, osim upotrebe u industriji. Ovaj zakon je na reviziji, a nacrt pripremljen 2008. godine je u razmatranju Nacionalnog skupa. Zakon o investiranju vezan za SDI (FDI) je uveden 1988. godine, a pretrpeo je reviziju 2004. i 2008. godine. [1] :78 Prema važećem zakonu o rudarstvu, licence za izradu mineralnih projekata daju se Ministarstvu rudnika ovlašćenom za izdavanje takvih dozvola.[2]

Minerali[uredi | uredi izvor]

Boksit i glinica se izvlače sa Bolavenske visoravni zajedničkim firmama iz Australije i Kine. Bakar, zlato i srebro izvlače MMG Ltd u rudniku Sepon i PanAust Ltd u rudniku Phu Kham. Proizvodnja cinka, kalijuma i cementa takođe je zabeležena tokom 2012. godine.[2]

Pregled[uredi | uredi izvor]

Nakon potpisivanja sporazuma STO, očekuje se da će investicije Laosa u rudarski sektor porasti sa povećanom proizvodnjom bakra, zlata i srebra.[2]

Ova lista rudnika u Laosu je pomoćna listi člana rudnika i navodi aktivne, napuštene i buduće rudnike u zemlji i organizuje se primarnom proizvodnjom minerala. U praktične svrhe kamen, mermer i drugi kamenolomi mogu biti uključeni u ovaj spisak.

Lista minerala[uredi | uredi izvor]

Ugalj[uredi | uredi izvor]

  • [[Hongsa_coal_mine|Rudnik uglja] Hongsa] je rudnik smešten u provinciji Saniabuli. Rudnik ima rezerve uglja u iznosu od 424 miliona tona i jednu od najvećih rezervi uglja u Aziji i svetu.

Bakar[uredi | uredi izvor]

Izvorni bakar iz rudnika Sepon
  • Rudnik Sepon jedan je od najvećih rudnika zlata u Laosu i na svetu. Rudnik se nalazi na jugu zemlje u provinciji Savanaketa. Zalihe zlata u ovom rudniku su procenjene na 7,65 miliona oza.
  • Rudnik Phu Kham je veliki rudnik bakra koji se nalazi na jugu Laosa u provinciji Ksaisomboun. Phu Kham predstavlja jednu od najvećih bakarnih rezervi u Laosu, a u svetu ima procenjene rezerve od 450 miliona tona rude koje ocenjuju 0,54% bakra, 3,46 miliona oz i zlata u vrednosti od 30,2 miliona oz.

Zlato[uredi | uredi izvor]

Gips[uredi | uredi izvor]

Kalijum[uredi | uredi izvor]

  • Rudnik Nahe je veliki rudnik kalijuma koji se nalazi u južnom Laosu u provinciji Khamouane. Nahe predstavlja jednu od najvećih rezervi kalijuma u ​​Laosu sa procenjenim rezervama od 226 miliona tona rude sa 17,5% kalijum hlorida.
  • Rudnik Thagone je veliki rudnik kalijuma koji se nalazi u severnom Laosu u provinciji Vientiane. Thagone predstavlja jednu od najvećih rezervi kalijuma u ​​Laosu sa procenjenim rezervama od 50,3 milijarde tona rude sa 15% kalijum hlorida.

Kalaj[uredi | uredi izvor]

  • Rudnik Nong Ksun je veliki rudnik smešten u južnom delu Laosa u provinciji Khamouane. Nong Ksun predstavlja jednu od najvećih rezervi kalaja u Laosu sa procenjenim rezervama od 29,4 miliona tona rude sa 0,16% kalaja.
  • Rudnik Phon Tiou je rudnik smešten u južnom delu Laosa u provinciji Khamouane. Phon Tiou predstavlja jednu od najvećih rezervi kalaja u Laosu sa procenjenim rezervama od 10 miliona tona rude sa 0,24% kalaja. a

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Kyophilvong, Phouphet. „Mining Sector in Laos” (PDF). Institute of Developing Economies. str. 69. Arhivirano iz originala (pdf) 6. 1. 2013. g. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  2. ^ a b v g d Fong-sam, Yolanda. „2012 Minerals Yearbook” (pdf). USGS. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  3. ^ „Mining Fosters Financial development on Laos”. MMG Limited. Arhivirano iz originala 10. 09. 2015. g. Pristupljeno 11. 11. 2015.