Pređi na sadržaj

Rudarstvo u Austriji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Prirodni resursi Austrije. Metali su obeleženi plavom bojom, PM — polimetalne rude (Cu, Zn, Pb, itd.)). Fosilna goriva su crvene boje (C — ugljenik, L — lignit, P — nafta, G — prirodni gas). Nemetalni minerali su zelene boje (NaCl — so, GR — grafit).

Rudarstvo u Austriji je industrija koja trenutno nazaduje.

Nakon perioda posleratne ekspanzije, proizvodnja minerala stagnirala je poslednjih decenija, a eksploatacija metala i dalje opada zbog visokih operativnih troškova, povećanja strane konkurencije, niskih rudnih kategorija i problema sa životnom sredinom. Svi rudnici metala su trenutno zatvoreni, osim prerade rude gvožđa u rudniku Erzberg (koja je proizvela 1,8 miliona tona rude gvožđa, koncentrata 2000) i prerade volframa u rudniku Mitersil, koji je bio najveći podzemni rudnik volframa na zapadu. Najveći rast u oblasti mineralnih sirovina ostvaren je u proizvodnji industrijskih minerala, što je oblast u kojoj će se najviše koncentrisati buduće rudarske aktivnosti, uglavnom za domaću potrošnju.

Minerali[uredi | uredi izvor]

Austrija proizvodi 2,5% svetskog grafita, koji se nalazi na 10. mestu u svetu i jedan je od najvećih svetskih izvora visokokvalitetnog grafita. 2000. godine, procenjena proizvodnja je bila 12 000 tona, dok je 1996. godine proizvodnja iznosila 30 000 tona. Zemlja proizvodi 1,6% svetskog talka. Na devetom su mestu, po izveštaju o proizvodnji iz 2003. godine kada je proizvedeno 137,596 tona sirovog talka i sapunskog kamena . Jedini u zemlji proizvođač talka, Luzenak Nanč AG, upravljao je sa tri rudnika, na području Štajerske, i proizvodio je talk, hloritni talk, dolomitski talk i ruda hlorita, muskovita i kvarca.

Proizvodnja ostalih minerala u 2003. godini u tonama uključuje: krečnjak i mermer, 24,477,000 tona; dolomit, 6.079.000 tona, za domaću industriju cementa, zajedno sa kalcitom i krečnjakom; gips i anhidrit, 1.004.000 tona; slane soli, 3.422.000 kubika (rudnici soli su u vlasništvu vlade, a planira se da se u budćnosti privatizuju i ostali kopovi); volfram, 1.400 tona; plavac (svetla vrsta vulkanskog pepela), 4.000 tona; i sirovi kaolinit, 100.000 tona. Proizvodnja zlata u 2003. godini bila je 25 kg. Takođe 2003. godine registrovana je proizvodnja sirovog magnezita u iznosu od 767 000 tona.

Proizvodnja lignita opada od 1963. godine. U 2003. godini proizvodnja lignita iznosila je 1,152,000 tona. Proizvodnja bitumenskog uglja konstantno je opadala nakon Drugog svetskog rata, a 1968. godine je potpuno prestala sa radom.

Reference[uredi | uredi izvor]