Sakulevo

Koordinate: 40° 51′ 44″ S; 21° 29′ 41″ I / 40.86230227615249° S; 21.4947264774698° I / 40.86230227615249; 21.4947264774698
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sakulevo
Meštani Sakuleva za vreme Prvog svetskog rata
Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaZapadna Makedonija
OkrugLerin
OpštinaLerin
Stanovništvo
 — 2011.120
Geografske karakteristike
Koordinate40° 51′ 44″ S; 21° 29′ 41″ I / 40.86230227615249° S; 21.4947264774698° I / 40.86230227615249; 21.4947264774698
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina680 m
Sakulevo na karti Grčke
Sakulevo
Sakulevo
Sakulevo na karti Grčke

Sakulevo (grč. Μαρίνα, Marina, do 1928. godine grč. Σακούλεβο, Sakulevo) je naselje u Grčkoj u opštini Lerin, periferija Zapadna Makedonija. Prema popisu iz 2011. bilo je 120 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo leži na Jelaškoj reci, 18 kilometara severoistočno od opštinskog centra grada Lerina (Φλώρινα) i 11 kilometara istočno od najbližeg naselja Donje Kleštino (Κάτω Κλεινές), u Pelagoniji, u blizini državne granice sa Severnom Makedonijom.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Osmanski period[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Sakuleva u vreme Prvog svetskog rata

U osmanskim statistikama hrišćanskog stanovništva, navodi se selo Sakulova sa 28 domaćinstava. 1845. godine, ruski slavista Viktor Grigorovič opisuje Sekulevo kao bugarsko selo. 1861. godine, Johan fon Han na etničkoj karti doline Vardara, navodi Sakulevo kao mešovito bugarsko-albansko selo.

Na početku 20. veka, Sakulevo je nacionalno mešovito selo, naseljeno makedonskim Slovenima i Turcima. Po statistikama službenika Bugarske egzarhije Vasila Kančova iz 1900. godine u selu živi 380 stanovnika koje on navodi kao Bugare i 80 stanovnika Turaka. Od 1904. godine, posle Ilindanskog ustanka, svo hrišćansko stanovništvo sela je u sastavu Bugarske egzarhije. Po podacima sekretara egzarhije Dimitra Miševa u delu "La Macédoine et sa Population Chrétienne“, iz 1905. godine, vezanih za statistiku hrišćanskog stanovništva, u selu živi 336 Slovena egzarhista.

Posle Balkanskih ratova[uredi | uredi izvor]

U Prvom balkanskom ratu 1912. godine, selo je oslobodila grčka vojska. Posle Drugog balkanskog rata i dogovora oko podele otomanske oblasti Makedonije selo ulazi u sastav Kraljevine Grčke.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]